Potencijal za korišćenje mjera rane integracije u strukture i programe na nivou Evropske unije je veliki, i može imati značajne efekte na usvajanje dobrih standarda u oblasti rodne ravnopravnosti, zaključeno je na konferenciji u organizaciji Instituta alternativa.
Konferencija „Rana integracija za rodnu ravnopravnost“ organizovana je u okviru projekta koji sprovodi Institut alternativa (IA), a koji je podržan od strane REACTOR-a (Research in Action) i njihovih partnera kroz projekat ‘’Unapređenje ravnopravnosti polova kroz proces pristupanja EU’’. Projekat je finansiran od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju.
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA je u uvodnim izlaganjima ukazao na ključne rezultate projekta, kroz koji smo, između ostalog, pružili doprinos rodnoj dimenziji pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i mapirali mogućnosti za unapređenje saradnje sa institucijama i tijelima na nivou Evropske unije u oblasti rodne ravnopravnosti. „Takođe smo pratili postavljanje prioriteta za korišćenje finansijske podrške Evropske unije u narednom periodu, naročito sa stanovišta integrisanja rodne perspektive“, dodao je Muk.
„Kako je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost Evropske unije i preduslov ukupnog razvoja društva, smatramo da je od izuzetne važnosti da bude prepoznata kao sastavni dio procesa pristupanja zemalja Zapadnog Balkana. Upravo je cilj organizacija u okviru ovog projekta da svaka u svojoj zemlji podrže vlade Zapadnog Balkana u procesu uvođenja rodne perspektive u javne politike i pretpristupni proces, ponude svoju ekspertizu i preporuke, i jačaju kapacitete svih ključnih zainteresovanih strana“, kazao je Muk.
Rikardo Seri, zamjenik šefice Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, podsjetio je da su od 20 najbolje rangiranih zemalja na svijetu u oblasti rodne ravnopravnosti njih 14 upravo članice EU. „Naš cilj je da integrišemo rodnu ravnopravnost u preko 85% novih inicijativa do 2025. i pored toga, da povećamo izdvajanje sredstava posebno usmjerenih na osnaživanje žena“, dodao je on.
On je podsjetio i na rodni jaz u određenim sektorima, koji se, između ostalog ogleda i u činjenici da su žene, iako u većem procentu postižu visoko obrazovanje, podzastupljene na rukovodećim pozicijama i u upravnim odborima kompanija.
Seri je naglasio i da su za integrisanje rodne perspektive u sektorske politike neophodni u prvom redu kvalitetni podaci: „Ja želim da podsjetim na važnost dostupnosti rodno-raščlanjenih podataka i posebno na Indeks rodne ravnopravnosti koji predstavlja alat za uporedni pregled postojećeg stanja u ovoj oblasti. Ovaj alat treba dalje razvijati i koristiti za informisanje politika i strategija u različitim sektorima.“
On je ukazao i na važne programe finansijske podrške koje EU sprovodi u ovoj oblasti, ali i naglasio važnost političke posvećenosti pitanjima rodne ravnopravnosti.
Nikoleta Pavićević je u ime Instituta alternativa predstavila ključne nalaze o korišćenju potencijala rane integracije u razne strukture i programe na nivou EU, sa ciljem unapređenja rodne ravnopravnosti, kao i presjek stanja kada je u pitanju integrisanja rodne perspektive u projektne prijedloge, kroz koje Crna Gora nastoji da iskoristi EU fondove u narednom periodu.
Ona je kazala da, iako je prethodna Vlada identifikovala potencijalne mjere rane integracije u institucionalni okvir, programe i inicijative na nivou EU, taj dokument je propustio da prepozna strukturu na nivou EU u oblasti rodne ravnopravnosti, u kojima bi Crna Gora mogla da ostvari status punopravnog člana ili status posmatrača.
Zbog toga je IA mapirao ekspertska i savjetodavna tijela i strukture osnovane uglavnom od strane Evropske komisije i Evropskog parlamenta, sa mandatom rada na postizanju rodne ravnopravnosti, kako bi se osnažila saradnja crnogorskih institucija, ali i civilnog društva i akademske zajednice sa institucijama EU. Neka od tijela u kojima države u procesu pristupanja EU mogu izraziti interesovanje za učešćem ili statusom posmatrača, kroz koje mogu snažiti svoje kapacitete putem razmjene iskustava ili učešća na obukama su: Savjetodavni odbor za jednake šanse Evropske komisije, Grupa na visokom nivou za integrisanje rodne perspektive, Evropska mreža pravnih eksperata u oblasti rodne ravnopravnosti i nediskriminacije, Evropski istraživački i inovacijski komitet – ERAC, Savjetodavna grupa za žene u ruralnim područjima, Evropska mreža za promovisanje ženskog preduzetništva i brojne druge.
Pavićević je predstavila i niz preporuka kako se mjere rane integracije, koje je naročito promovisala revidirana metodologija proširenja EU, mogu primijeniti u praksi, kroz definisanje nivoa učešća u institucionalnim strukturama u odnosu na nivo spremnosti zemlje prije njenog punopravnog članstva u EU.
Božena Jelušić, predjsednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, ukazala je da se ovo radno tijelo nije bavilo detaljnim praćenjem procesa pristupanja EU. ”Po svojoj nadležnosti, Odbor ne spada u jake odbore jer je nadležan samo za Zakon o rodnoj ravnopravnosti, a za ostale samo kao zainteresovano tijelo“, naglasila je ona.
„Odboru nedostaju interne provjere usklađenosti dokumenata, koje dobija od Vlade, sa EU zakonodavstvom. Jedino ako je to Vlada provjerila i zaključila da je to u redu, mi treba njoj da vjerujemo. Međutim, pokazalo se u procesu donošenja zakona da tako često ne bude. Jedan od primjera je i Zakon o vještački potpomognutoj oplodnji iz 2019. godine, gdje se u sred diskusije i mogućeg usvajanja pokazalo da nije usklađen sa evropskom legislativom”, dodala je Jelušić.
Ona je naglasila da postoji pokušaj da se kroz izmjene Poslovnika Skupštine unaprijede nadležnosti Odbora koje će reflektovati obavezu da se rodna perspektiva integriše u sva zakonska rješenja. „Ovako možete, a i ne morate. Srećom je Odbor proaktivan, zahvaljujući samom Sekretarijatu“, naglasila je.
Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, kazala je da rodna ravnopravnost nije samo pitanje poglavlja 23 u okviru pregovora sa EU, već horizontalno prožima sva poglavlja, kao i sve sfere života.
„Pitanje rodne ravnopravnosti ni ranije nije bilo pitanje kojim su se intenzivno bavile naše institucije, dok sada imamo potpunu blokadu ove teme koja je rezultat čestih kadrovskih promjena, ali i nedostatka svijesti da je pitanje rodne ravnopravnosti ključno pitanje evropskih integracija i razvoja čitavog društva“, kazala je ona, uz naglasak da se zaposleni u javnoj upravi bave ovim pitanjima samo usputno, jer izostaje imenovanje onih lica koja će u svojoj isključivoj nadležnosti imati pitanja rodne ravnopravnosti.
„Izvještaj Evropske komisije je imao kritički osvrt, pogotovo kada se uzme u obzir rodno zasnovano nasilje, ali niko u državi sa ključnih pozicija se nije osvrnuo na ovo pitanje. Imamo vrlo jasne preporuke koje se tiču zapošljavanja, tržišta rada, položaja marginalizovanih grupa, Romkinja i slično. Centar za ženska prava ulaže ogromne napore da isprati sve javne politike koje dođu na javnu raspravu kako bi se podizala svijest u državi i da se dođe do kritičkih promjena. U samoj državi ne vidimo dovoljno svijesti, sa izuzetkom Odbora za rodnu ravnopravnost“, rekla je Raičević.
Ona je pohvalila uspješnu saradnju sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori: „Preko 50% naših preporuka za uključivanje rodne komponente u izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru je ispunjeno i svake godine imamo izvještaj koji je sve više orodnjen“.
Bojan Vujović, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za evropske fondove u Ministarstvu evropskih poslova, je ukazao da pozicija Ministarstva nije jednostavna jer nije nosilac nijedne politike već koordinira aktivnosti ostalih resora. „Model same koordinacije procesa pristupanja se mijenjao nekoliko puta u posljednjih sedam-osam godina i imamo činjenicu čestih promjena u resornim ministarstvima i kod nas u dijelu rukovodećeg kadra. To je problem jer je izazov svakih pola godine objasniti nekome zašto je to važno, zašto to radimo i slično“, pojasnio je Vujović.
„Proces orodnjavanja je mnogo više od ispunjavanja polja u predlogu projekta. Nije do kraja jasan stav šta znači orodnjavanje tematskih projekata i onda se to završi time da se polje popuni, sumira se trenutno stanje, informiše da imamo Zakon o rodnoj ravnopravnosti, da su u određenim strateškim dokumentima sadržane neke odredbe o orodnjavanju, ali kada Evropska komisija odobri projekat, nisam siguran da institucije razumiju šta su to konkretni koraci“, rekao je on, naglasivši da zaposleni u institucijama i dalje ne posjeduju dovoljno znanja i vještina u ovoj oblasti.
Vujović je zaključio da je važno da tim u Ministarstvu evropskih poslova bude resursni centar koji bi pomagao drugim institucijama u oblasti pripreme predloga projekata i kazao da je pokrenut projekat uz EU podršku koji će osnažiti pregovaračke strukture i potruditi se da odgovori na ove i slične potrebe u okviru procesa pristupanja. Podsjetio je i da je Ministarstvo zaduženo za provjeru usklađenosti propisa sa pravnom tekovinom EU, pa je potrebno jačanje i tog tima.
Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, ukazala je na nerazumijevanje međusobnog odnosa prava osoba sa invaliditetom i rodne ravnopravnosti od strane zaposlenih u državnoj administraciji, što se ogleda u stavu da pristup ženama sa invaliditetom ne bi trebalo da bude posebno različit.
„Kada su u pitanju prava osoba sa invaliditetom, nas podjednako zanima i poglavlje koje se odnosi na ribarstvo, kao i ono koje se odnosi na temeljna prava, slobodu i bezbjednost. Ako nemamo horizontalni razvoj politika, ne možemo govoriti o ljudskim pravima“, kazala je Vujačić, posebno ukazavši da javne politike nisu međusobno usklađene i da ne postoji nijedan dokument koji tretira pitanja nasilja nad ženama sa invaliditetom.
„Ono što je neophodno jesu programi obuka u kojima moraju biti uključene NVO, i u fazi planiranja, početnih znanja i kapaciteta, ali i u sprovođenju. Ne bi bilo dobro da se edukacije koriste samo kad treba negdje otputovati, već i da se koriste i u Crnoj Gori. Potrebno je da budu uključene i državne institucije, pogotovo zbog svojih nadležnosti. Državni organi, neki od njih, očekuju da mi možemo sve srediti jednim projektom, ono što oni nisu mogli za deceniju ili dvije ili tri“, naglasila je ona.
Tim Instituta alternativa
