Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori nije bilo pomaka kada je riječ o otvorenosti javne uprave, određene institucije su apsolutno zatvorene, ili se selektivno dolazi do određenih informacija.
Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk je kazala da nije potrebno donošenje novih zakona i strategija kako bi javna uprava bila otvorenija, jer već postoje.
„Imamo Ustav koji bi trebao da ograniči Vladu i Skupštinu, a vidimo da ih ne ograničava. Zakoni i stategije jesu bitni, ali ako nemate elementarnu političku odgovornost, nijesu dio rješenja“, rekla je Muk.
Ona je kazala da Crna Gora ima solidnu strategiju za reformu javne uprave.
„Strateški okvir je tu, pregovaramo sa Evropskom unijom (EU) već deset godina. Naš normativni okvir smo u velikoj mjeri uskladili sa EU standardima. Nije problem u nedostatku zakona i strategija, već što se oni ne primjenjuju“, navela je Muk.
Kako je rekla, ponekad se mogu pohvaliti proaktivnim pristupom, ali manjeg broja institutcija.
„To najčešće budu institucije od kojih biste možda najmanje očekivali da budu otvoreni. Iz našeg iskustva Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije, s obzirom da su dio bezbjednosnog sektora, su bili predusretljivi i ranije, prije promjene vlasti“, kazala je Muk i dodala da su javna preduzeća i ustanove na začelju po otvorenosti.
Ona je kazala da Vlada nije objasnila razmjere sajber napada i da nije urađena procjena izgubljene dokumentacije zbog tog napada.
„Crnogorska administracija i političari vole izgovore i sajber napad im je poslužio kao savršen izgovor za nazadovanje u proaktivnom objavljivanju informacija, a istovremeno nijesu učinili ništa da objasne šta su konkretno uradili da posljedice budu sanirane“, rekla je Muk.
Ona je ukazala da su organizacije civilnog društva, odmah nakon promjene vlasti, predložile amandmane na Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI), sa ciljem otvaranja uprave i informacija za koje su smatrali da treba da budu dostupne građanima, i da dalje čekaju da se te izmjene nađu na dnevnom redu Skupštine.
Dejan Milovac (MANS) je agenciji MINA rekao da su nakon promjene vlasti 2020. godine imali velika očekivanja kada je u pitanju slobodan pristup informacijama, ne samo kod podnošenja zahtjeva, nego i proaktivnog objavljivanja.
On je dodao da je društvo očekivalo da će nova vlast biti zainteresovana da građanima pokaže kako su se desile određene privatizacije, kako se finansirao auto-put i čitav niz afera koje su postojale samo u medijskim naslovima i nijesu mogle biti dalje istražene.
„Nijesmo uspjeli ni za milimetar da pomjerimo zakonske okvire, da probamo da ispravimo ono što je ugrađeno u postojeći Zakon, a što je zapravo prepreka slobodnom pristupu informacijama, nego smo čekali političku volju prvo administracije (Zdravka) Krivokapića, a sad (Dritana) Abazovića“, rekao je Milovac.
On je kazao da to nije iznenađenje, jer je zakon u suštini moćno oruđe za kontrolu vlasti, „a nijedna vlast ne voli da bude mnogo kontrolisana“.
Prema riječima Milovca, sajber napad koji se dogodio prošle godine dodatno je unazadio kompletnu komunikaciju sa državnim institucijama.
„Sve što ste postigli kao standard u nekoj nepapirnoj komunikaciji, što je ubrzavalo pristup informacijama, vraćeno je u kameno doba i morali smo ponovo da radimo sve ostalo“, rekao je Milovac.
On je ocijenio da je u mnogim oblastima, ne samo kada je u pitanju slobodan pristup informacijama, nova vlast preuzela model ponašanja koji je uspostavila prethodna.
Milovac je kazao da je bilo jako kreativnih izgovora, gdje je sajber napad bio navođen kao izgovor do nivoa da se od ministra pravde čulo da se nijesu mogli tekst Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom okačiti na sajtu Vlade zbog sajber napada i zbog situacije da ministru ne radi računar.
On je rekao da postoje pozitivni primjeri kada je u pitanju proaktivno objavljivanje – informacije o trošenju sredstava iz budžeta koje su do sada štedljivo saopštavane, kao i to da je prvi put Ministarstvo finansija proaktivno objavljivalo izvode iz trezora i budžetske rezerve.
„To je praksa koja je bila prekinuta napadima, ali se nastavlja. Nažalost, to nije praksa koju su preuzele neke druge institucije“, rekao je Milovac.
Muk je navela da je i u izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu jedini iskorak u transparentnosti navedeno upravo objavljivanje budžetskih transakcija, s tim što je ono sada dosta nestrukturirano.
„I ono što smo mi prepoznali jeste potreba da se razvije posebna aplikacija koja će omogućiti zainteresovanim građanima da pretražuju te budžetske transakcije koje Vlada objavljuje, tako da će uz određene filtere i alatke koje ćemo razviti to biti još dostupnije javnost“, dodala je Muk.
Ona je, govoreći o informacijama o socijalnim davanjima, kazala da ima nekoliko kanala socijalnih davanja i da se ne može pojednostavljivati, jer nije svaki jednako otvoren ili zatvoren.
„Najmanje transparentnosti je definitivno u odnosu na izdvajanje iz budžetske rezerve, koja praktično idu na socijalnu zaštitu, za socijalno ugrožene. Ali imate transfere i od lokalnih administracija, ministarstava. Naše iskustvo je u tom domenu šarenoliko“, dodala je ona.
Muk smatra da mora da postoji organizovana politika otvaranja uprave sa vrha.
Milovac je naveo da je Zakon jasan da određene informacije koje se tiču zaštite privatnosti osoba koje primaju socijalnu pomoć moraju biti zaštićene, ali da institucije nerijetko zloupotrebljavaju upravo tu odredbu.
Prema njegovim riječima, institucije tada ne sakrivaju samo ime i prezime osobe koja je dobila neku vrstu socijalne pomoći, nego se kriju iznosi.
„To je jako opasno, naročito u predizbornom periodu koji Crna Gora ima jako često“, rekao je Milovac i dodao da je drugi problem to što nema centralizovanog sistema socijalne zaštite, već svaka budžetska jedinica ima određena transfere ka pojedincima i institucijama.
On je naglasio da ni nakon promjene vlasti ne mogu od Generalnog sekretarijata Vlade da dobiju punu informaciju gdje je sve letio državni avion, dodajući da su tu informaciju tražili u svakom mandatu vlade i prije 2020. godine i nakon.
Muk je kazala da se ne zna šta su uradila ministarstva od svog plana i da Vlada Abazovića ima program rada za ovu godinu, a da za prethodnu nije imala.
„Imali smo srednjoročni program rada Vlade Zdravka Krivokapića, po kojem su oni navodno nastavili da rade. Uopšte nijesmo imali neke kvartalne izvještaje o realizaciji programa rada Vlade“, rekla je Muk dodajući da se od odgovorne Vlade očekuje da ima jasan smjer, jasne pokazatelj, da bude transparentna u realizaciji tih pokazatelja i da javnost informiše o tome.
Otvorenje sjednica Vlade, kako je rekla, nije doprinijelo transparentnosti.
„I dalje imamo zatvorene djelove sjednice, a da ne znamo šta se na njima razmatra. Ne znamo koje su tačke označene određenim stepenom tajnosti, da bismo mogli onda da vidimo da li nešto opravdano nosi oznaku tajnosti“, navela je Muk.
Milovac je kazao da se sjednice Vlade svode na uzajamno hvaljenje ministara i premijera, bez nekakvog suštinskog doprinosa transparentnosti, dok se, sa druge strane, na telefonskim sjednicama utvrđuju nacrti zakona.
„Ogroman je problem što se donose odluke na telefonskim sjednicama, ali je mnogo veći što se, na primjer, sistemski zakoni, naročito koji spadaju u korpus antikorupcijskih zakona, kao što je Zakon o oduzimanju imovine, donose bez prethodnih konsultacija i javne rasprave“, istakao je Milovac.
On je rekao da su ljudi koji su sada ključni kočničari antikorupcijskih reformi, kada su u pitanju zakoni o slobodnom pristupu informacijama i o prijeklu imovine, ljudi koji su dobar dio svoje kampanje bazirali na tome.
„Bili su uz NVO i sve što smo radili do 2020. godine i podržavali sve to i obećavali iz opozicionih klupa da ćemo, kada dođu na vlast, imati drugačiju praksu“, rekao je Milovac.
On je dodao da se boji da je igra ostala ista, a da su se samo igrači promijenili.
„Kako kada je u pitanju SPI, tako i kada je u pitanju borba protiv korupcije, finansiranja partija i čitav set zakona koji treba da ograniči ili kontroliše vlast, sada nijesu spremni da promijene, da bi bili predmet tih kontrola“, kazao je Milovac.
Muk je ocijenila da zakona o Vladi i Skupštini nema iz istih razloga kao i sve ostalo, ali da ima i personalnog momenta, jer je taj zakon protežirao bivši ministar Raško Konjević.
„To nije izgovor, jer je taj zakon i dalje u programu za ovu godinu unijet i Vlada već kasni jer je obećala da će u prvom kvartalu utvrditi predlog zakona“, navela je Muk.
Ona je kazala da je važno da se normira transparentnost sjednica Vlade, tehnički mandat, broj ministarstava, a da je manje važno da li će to biti učinjeno poslovnikom o radu Skupštine, zakonom o državnoj upravi ili o Vladi.
Prema njenim riječima, kod Zakona o Vladi je najviše „zapelo“ u strukturi i organizaciji Vlade.
„Nije standard da bude propisan broj ministarstava, njihov naziv i slično, ali sam ja za to da bi preduprijedili izgovore konstante reorganizacije naših vlada, za njihovo nečinjenje“, rekla je Muk.
Milovac je kazao da se na primjeru vlada Krivokapića i Abazovića vidjelo zbog čega je bio bitan zakon o Vladi.
„Abazović je promovisao svoju vladu kao vladu inkluzivnosti, što se svelo na to da je svako ko mu je trebao za političku podršku dobio određeni resor. Imamo dva ministra bez portfelja, iskorišćeno je nepostojanje okvira da bi se vratila politička imenovanja“, rekao je Milovac.
Kako je naveo, nakon gubitka većine u parlamantu Abazović je formirao Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, donose se zakoni, daju se koncesije koje će da nadžive nekoliko narednih vlada.
„Vlada radi u punom kapacitetu jer nema nikakvih ograničenja nivoa ovlašćenja i vrste odluka koje može da donosi dok je u tehničkom mandatu, a to podrazumijeva održavanje sistema do narednih izbora“, rekao je Milovac.
Agencija Mina
