Orodnjavanje javnih politika nije na zadovoljavajućem nivou u Crnoj Gori, institucionalni okvir u ovoj oblasti je i dalje manjkav, a pojačana zakonodavna inicijativa poslanika i poslanica nije praćena razrađenim procedurama za učešće javnosti, kao ni rodnom analizom zakona.
Na to je ukazala naša Nikoleta Pavićević, koja je danas u ime Instituta alternativa (IA) učestvovala na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, na kojoj su predstavljeni upitnici za provjeru orodnjenosti zakonskih akata sa primjerima ex-post analize odabranih zakona, pripremljeni od strane eskpertkinja u saradnji sa Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).
”Čak i onda kada imamo orodnjen, ili djelimično orodnjen zakon, on je najčešće proizvod transponovanja evropskih direktiva u naše zakonodavstvo, a rijetko, ili gotovo nikada, proizvod rodne analize radnih grupa koje za potrebe izrade zakona obrazuju ministarstva”, kazala je Pavićević dodavši da Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti i dalje funkcioniše sa četiri zaposlene, te da nemaju kapaciteta za sprovođenje nadzora nad kvalitetom zakona.
Slaboj integraciji rodne perspektive u zakone i strategije doprinosi i izostanak ciljanih, participativnih i inkluzivnih javnih rasprava i javnih konsultacija. Ministarstva ne djeluju proaktivno, već ispunjavaju ono što je zakonski minimum – objavljivanje poziva za učešće na sajtu ministarstva i eUprave i u jednim novinama, koje nisu naročito čitane. Dodatno, zabrinjava podatak da je od 69 važećih strategija u Crnoj Gori, svega 29 bilo na javnoj raspravi, dok nijedno od 18 ministarstava nije objavilo spisak akata za javnu raspravu za 2022. godinu – dodala je Pavićević na sjednici Odbora.
Proces sačinjavanja zakonskih rješenja od strane poslanika i poslanica je još manje transparentan i još manje inkluzivan, u odnosu na proces donošenja zakona od strane Vlade, ukazala je Nikoleta. ”Ovo je naročito važno, imajući u vidu da je analiza IA pokazala da postoji povećana zakonodavna inicijativa poslanika i poslanica u ovoj godini – koji su podnijeli čak 40 odsto ukupnog broja zakona u skupštinskoj proceduri”. Međutim, ovi predlozi zakona nisu praćeni razrađenim procedurima, neophodnim analizama fiskalnog uticaja i uticaja na žene i muškarce, a izostaju i konsultacije sa zainteresovanom i stručnom javnošću.
”Zato nam je potrebna (pro)aktivnija uloga Službe Skupštine u sprovođenju opsežnih analiza koje treba da prethode krupnim odlukama poslanica i poslanika. Vidimo da se Parlamentarni institut intenzivnije koristi za sprovođenje istraživanja u oblasti rodne ravnopravnosti, ali ova tema ostaje ”getoizirana” i svedena samo na Odbor za rodnu ravnopravnost, dok je suština orodnjavanja da se ona prožima kroz sve sektore i da svaki odbor u okviru svoje nadležnosti vrši analize uticaja na žene i muškarce”, zaključila je Nikoleta Pavićević na sjednici Odbora.
Sjednicu Odbora možete pogledati na sljedećem linku:
