Građani ne prave veliku razliku između državne i lokalne uprave, i javnoj upravi veći broj građana daje negativne ocjene nego pozitivne. U prosjeku je to ocjena 5 na skali od 1 do 10. Ne razlikuju se ocjene građana koji su u posljednjih godinu dana imali prilike da komuniciraju sa javnom upravom i onih koji nijesu. Preko polovine građana ne vidi promjenu kvaliteta usluga javne uprave u posljednjih tri godine, a među onima koji vide promjenu ima sličan broj onih koji vide da se kvalitet usluga poboljšao i onih koji vide da se kvalitet pogoršao. Više građana izjavljuje da ima povjerenje u javnu upravu. Među njima prednjače građani sa osnovnim obrazovanjem, a najmanje povjerenja imaju nezaposleni. Svaki četvrti građanin je imao iskustva sa javnom upravom, a sa porastom obrazovanja i prihoda raste vjerovatnoća da je građanin imao iskustvo sa državnom i
lokalnom upravom. Građani navode da su najčešće kontakt imali sa opštinom i jedinicama MUP-a, zatim sa Poreskom upravom, sudovima i Katastrom.
Kao najveće probleme javne uprave građani vide neregularno zapošljavanje, neefikasnost javne uprave i korupciju. Pominje se i neadekvatan rad službenika, ali i veličina službeničkog aparata. Kao najbolja rješenja građani vide smanjenje korupcije, povećanje unutrašnje kontrole u javnoj upravi i strožije kaznene mjere. Ipak, malo je više građana koji smatraju da Vlada neće ni do 2020. godine da se izbori sa ovim problemima nego onih koji smatraju da će da uspije u tome ili da je već uspjela. Većina građana smatra da se budžet javne uprave troši u pogrešne svrhe, a građani koji imaju iskustvo sa javnom upravom u posljednjih godinu dana su čvršće uvjereni u to. Građani smatraju da su kao faktor pri zapošljavanju najprisutnije prijateljske i rodbinske veze, ali
da je presudni faktor politička veza. Obrazovanje, sposobnosti i iskustvo kandidata su na trećem mjestu, smatraju građani.
Građani su umjereni u stavovima prema uslugama javne uprave, po tom pitanju je broj zadovoljnih i nezadovoljnih građana sličan. Nezadovoljstvo uslugama najviše potiče od neefikasnosti rješavanja zahtjeva, dugog čekanja u redovima, nužnosti korišćenja poznanstava zarad završavanja zahtjeva, i složenih procedura. Svaki drugi građanin smatra da se zahtjevi rješavaju veoma sporo, a po pitanju cijene usluga mišljenja su raznolika. S druge strane, građani uglavnom nijesu upoznati kako mogu da se žale na rad organa javne uprave i veoma mali broj se žalio posljednjih godina.
Većina građana nije informisana o javnim raspravama koje organizuju organi javne uprave, dok je vaki četvrti građanin pratio neku javnu raspravu organa javne uprave.
Tek svaki deseti građanin je u posljednjih 12 mjeseci posjetio internet prezentaciju nekog organa javne uprave, a još manji broj je posjetio portal E-uprava (svaki četvrti građanin je čuo za portal). Među korisnicima internet prezentacija javne uprave više je zadovoljnih nego nezadovoljnih sadržajem na stanicama. Zadovoljstvo je manje jedino po pitanju redovnog ažuriranja sadržaja na tim prezentacijama. Oni koji nijesu koristili sajtove javne uprave uglavnom navode da nijesu imali potrebe za tim.