Uoči međunarodnog dana slobodnog pristupa informacijama, 44 nevladine organizacije su potpisale otvoreno pismo Predsjedniku Vlade Crne Gore i Ministarki javne uprave, tražeći da odustanu od predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje uvode nova ograničenja i drastično smanjuju transparentnost institucija, suprotno međunarodnim standardima.
Tražimo da Vlada i Ministarstvo javne uprave odustanu od predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje uvode nova ograničenja i drastično smanjuju transparentnost institucija, suprotno međunarodnim standardima.
Umjesto da unaprijedi važeći Zakon, Vlada predlaže još gora rješenja kojima se urušava fundamentalno pravo garantovano Ustavom Crne Gore i međunarodnim konvencijama.
Predloženim izmjenama uvodi se takozvana zloupotreba prava na pristup informacijama, i institucijama daje ogromno diskreciono ovlašćenje da, bez bilo kakvih kriterijuma, odbiju da objave informacije od javnog značaja. Prema Nacrtu, zahtjevi mogu biti odbijeni, jer su “nerazumni” ili ih je previše, ili iz bilo kog drugog razloga, kada su suprotni cilju i svrsi zakona, koji ni jednim članom nisu definisani.
Vlada, takođe, drastično sužava pojam informacije, ponovo ostavljajući na volju državnim organima da proizvoljno procjenjuju da li neki podatak jeste ili nije informacija od javnog značaja. Ta odredba ozbiljno narušava kompletan sistem pristupa informacijama i u direktnoj je suprotnosti sa međunarodnim standardima, koji jasno ukazuju da se pravo pristupa informacijama odnosi na sve podatke koje institucije posjeduju.
Takođe, smanjuje se broj obveznika ovog zakona, pa Vlada predlaže da političke partije koje se dominantno finansiraju iz državnog budžeta, budu izuzete iz primjene ovog zakona.
Imajući u vidu raširenu političku korupciju, ovakve izmjene zakona, uoči izborne godine, onemogućile bi kontrolu ogromnih novčanih tokova i dodatno urušile već nisko povjerenje građana u izbore.
Izmjenama zakona Vlada u potpunosti isključuje obavještajno-bezbjedonosni sektor, kao i sve informacije koje se dijele sa međunarodnim tijelima ili trećim zemljama, za koje Vlada odluči da su povjerljivi. Na taj način građanima se oduzima mogućnost da pred sudom provjeravaju da li su podaci zakonito proglašeni tajnom.
Pored toga, predviđa se da se pravo pristupa informacijama može uskratiti i kada drugi zakoni propisuju da je neka informacija tajna. I to rješenje je suprotno međunarodnim standardima koji ne dopuštaju neograničene razloge za izuzetke, već samo one koji su potrebni i neophodni u demokratskim društvima. Savjet Evrope, čija je Crna Gora članica, ima precizno definisanu listu izuzetaka koja je znatno uža od Vladinog predloga.
Iako je opšte raširena zloupotreba poslovnih tajni na koje se institucije pozivaju kada skrivaju podatke od javnog značaja, na šta ukazuje i Evropska komisija, Vlada nije ni pokušala da propiše definiciju tog pojma. I u ovoj oblasti postoje jasni međunarodni standardi koje je Vlada propustila da primijeni, već je ostavila na volju institucijama da sami tumače šta su poslovne tajne koje nisu propisane ni jednim važećim zakonom. Nacrtom se smanjuju obaveze institucija da proaktivno objavljuju podatke na internetu, iako je zvanično opredjeljenje Vlade da što više infomacija bude dostupno na sajtovima, kako bi se smanjio broj zahtjeva za informacijama. Ukoliko ovo rješenje bude usvojeno, institucije više neće morati da objavljuju javne registre, mišljenja eksperata na zakone, niti podatke o dodatnim primanjima javnih funkcionera.
Zbog svega navedenog smatramo da su predviđene izmjene suprotne međunarodnim standardima i predstavljaju direktnu prijetnju radu civilnog društva i medija, omogućavajući ogroman prostor za korupciju i nezakonito skrivanje informacija od značaja za javnost.
Pozivamo Vladu da povuče predloge iz Nacrta izmjena i dopuna Zakona, i u punoj saradnji sa ekspertima, nevladinim sektorom i medijima, definiše rješenja koja će omogućiti ostvarivanje fundamentalnog ljudskog prava na pristup informacijama, u skladu sa Ustavom i međunarodnim konvencijama.
U nastavku se nalazi spisak NVO koje su potpisale otvoreno pismo:
1. NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
2. NVO Akcija za ljudska prava – HRA
3. NVO Institut alternativa – IA
4. NVO Centar za monitoring i istraživanja – CEMI
5. NVO Centar za demokratsku tranziciju – CDT
6. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore – CIN-CG
7. NVO 35 mm
8. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
9. NVO Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM
10. NVO Centar za građanske slobode – CEGAS
11. Politikon mreža
12. Ekološki pokret OZON
13. NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP
14. NVO Green home
15. NVO Expeditio
16. Organizacija KOD
17. NVO Media centar
18. NVU Centar za ženska prava – CŽP
19. NVO Sigurna ženska kuća – SŽK
20. NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
21. Udruženje paraplegičara Crne Gore
22. NVO Crnogorsko društvo ekologa
23. NVO Breznica
24. Centar za razvoj Durmitora
25. MJSJA – Dr Martin Schneider – Jacoby Association
26. NVO Eko-tim
27. NVO Anima
28. NVO Stečajci u Crnoj Gori
29. Fondacija Pomoć – Akcija za sjever Crne Gore
30. Institut za poslovnu i finansijsku pismenost
31. Fondacija Ruka prijateljstva
32. NVO Naša akcija
33. NVO Multimedijal Montenegro – Mmne
34. NVO Ruka ruci
35. NVO Udruženje za implementaciju prava – UZIP
36. NVO Brain
37. NVU Viva vita
38. NVO Krug života
39. NVO Nada
40. NVO Centar za preduzetništvo
41. Mreža za edukaciju i razvoj servisa podrške za OSI – MERSP
42. NVO Media tim
43. NVO Mreža za promjene
44. Sindikat doktora medicine Crne Gore
