Institut alternativa (IA) je putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio zvanično mišljenje institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda o nacrtu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI).
Zaštitnik, kao krovna državna institucija zadužena za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, sačinio je mišljenje sa komentarom članova nacrta koje su kao problematične prepoznale pet nevladinih organizacija koje su učestvovale na javnoj raspravi (IA, MANS, HRA, CEGAS, CEMI).
Ombudsman je analizirao članove koji se tiču cijelih oblasti koje su neustavno isključene iz primjene Zakona o SPI, uvođenja spornog instituta zloupotrebe prava, to što se kao izuzetak od primjene zakona propisuje odlučivanje kolegijalnih organa, nepropisivanje procedure testa štetnosti, itd. Mišljenje je utvrđeno 27. decembra 2019. godine i potpisuje ga zamjenica zaštitnika, gospođa Zdenka Perović.
U prvom komentaru Mišljenja se navodi da: “nije prihvatljivo da su sve informacije koje su označene stepenom tajnosti čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, kao i informacije organa vlasti koje su označene stepenom tajnosti, a koje nastaju ili se razmjenjuju sa međunarodnim organizacijama ili državama, isključene od primjene ovog zakona.” U nastavku se Zaštitnik poziva na crnogorski Ustav i zaključuje da se pristup informacijama ne treba isključivati “na prilično uopšten način”.
U drugom komentaru Mišljena, Zaštitnik se jasno odredio o uvođenju instituta “zloupotrebe prava” koji je bio predmet žestokih kritika dijela civilnog društva i medija. Zaštitnik kaže: “uvođenjem pravnog instituta zloupotrebe prava na pristup informacijama na citirani način krši se načelo slobodnog pristupa informacijama i omogućava organima vlasti/službeniku za SPI da arbitrerno odlučuju i na taj način dodatno “kazne” građanina ili pravno lice koji osnovano zahtijevaju da ostvare svoje pravo “da znaju”, u javnom interesu”.
Zaštitnik je takođe potvrdio da je “upitno koji su to razlozi koji isključuju pristup informacijama kada se radi o odlukama kolegijalnih organa” (…) te da se “odluke kolegijalnih organa ne mogu generalno isljučivati od slobodnog pristupa informacijama jer odluke tih organa imaju isti pravni smisao i suštinu kao i odluke svih drugih organa vlasti”. Dalje se navodi da “ ne bi trebalo isključivati cjelokupnu oblast ‘međunarodnih, odnosno, diplomatskih odnosa’ “, kao i da nije prihvatljivo ostavljati mogućnost da se drugim zakonima propisuju dodatni izuzeci u ovoj oblasti.
Ombudsman je ukazao i da nije propisana procedura sprovođenja testa štetnosti kao ni način kontrole sporovođenja procedure, što dovodi do arbitrernosti u odlučivanju.
Kritikovana je i namjera Vlade i Ministarstva javne uprave da se pristup informacijama ograniči skraćenim a ne sa jasnim i potpunim obrazloženjem. Ombudsman je objasnio da će se u protivnom ugroziti jemstvo protiv proizvoljnosti i samovolje organa.
Zahvaljujemo se instituciji Ombudsmana na pokazanom integritetu i zalaganju da se unaprijedi katastrofalan Nacrt zakona kojim se već loše stanje slobodnog pristupa informacijama dodatno urušava.
Podsjećamo javnost i da je Ministarstvo javne uprave 28. novembra objavilo izvještaj sa javne rasprave o nacrtu ovog zakona. Ministarstvo je odbilo 15 ključnih komentara pet nevladinih organizacija, dok je pet primjedbi prihvaćeno djelimično ili predmet dodatnih razmatranja, kako se navodi u izvještaju.
To znači da Vlada nakon svega i dalje ne namjerava da unaprijedi nacrt kojim se uvode sistemska ograničenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeća prava građana i obaveze organa vlasti, a ne rješavaju se problemi u praksi koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti. Gotovo sve predložene izmjene Zakona sužavaju postojeća prava građana zato pozivamo Vladu i MJU da ozbiljno shvate komentare Ombudsmana i nacrt zakona usklade sa Ustavom i međunarodnim standardima.
Dina Bajramspahić,
istraživačica javnih politika
Mišljenje Zaštitnika u cjelini možete pronaći ovdje. .
