Utvrđivanje odgovornosti na rukovodećim pozicijama mora biti u skladu sa zakonskim procedurama. Način na koji je Vlada na današnjoj sjednici, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova razriješila direktora Uprave policije nije u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, a ni u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.
Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, postupak razrješenja direktora policije prije isteka vremena na koje je postavljen može pokrenuti Odbor za bezbjednost i odbranu ukoliko ne prihvati poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koji direktor policije dostavlja najmanje dva puta godišnje.
Podaci koje je ranije objavio Institut alternativa pokazuju da ja Odbor za bezbjednost i odbranu pokazao pasivnost u kontrolnoj funkciji, budući da godinama nije razmatrao izvještaje koje su dostavljali direktori Uprave policije. Od ukupno 8 dostavljenih izvještaja od strane direktora policije od 2018. godine, Odbor za bezbjednost i odbranu je razmatrao samo jedan, i to u junu 2019. godine. U periodu od kada je pokrivao poziciju v.d. direktora, a zatim i direktora Uprave policije, Brđanin je Odboru za bezbjednost i odbranu dostavio četiri polugodišnja izvještaja, od kojih nijedan nije razmatran.
Prema poslednjim podacima koje je Institut alternativa dobio na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i Skupštine Crne Gore, poslednji poseban izvještaj od strane direktora policije je 24. novembra 2022. godine dostavljen Odboru za bezbjednost i odbranu.
Institut alternativa je pozivao Odbor za bezbjednost i odbranu da koristi kontrolne mehanizme koji su na raspolaganju ovom Odboru i razmotri izvještaje o postignutim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a što je bila i jedna od preporuka za rad Odbora koje je Institut alternativa uputio početkom marta ove godine.
Na prava, obaveze, odgovornosti i prestanak mandata direktora policije, primjenjuju se pored Zakona o unutrašnjim poslovima, i zakon kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.
Budući da Odbor za bezbjednost i odbranu nije razmatrao izvještaje direktora policije, pa samim tim nije ni dostavio predlog za pokretanje postupka razrješenja, Ministarstvo unutrašnjih poslova je na raspolaganju imalo druge mehanizme za utvrđivanje eventualne odgovornosti direktora policije koje predviđa Zakon o državnim službenicima i namještenicima.
Shodno Zakonu i državnim službenicima i namještenicima, osim na lični zahtjev, lice se razrješava ako je osuđeno na bezuslovnu kaznu zatvora; ako je osuđeno za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu; ako mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa; i – u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom. Osim toga, resorni ministar podnosi Vladi obrazloženi predlog za razrješenje starješine organa uprave, kada podaci iz redovnog godišnjeg izvještaja o radu organa uprave i stanju u oblastima rada za koje je osnovan, odnosno posebnog izvještaja organa uprave o preduzetim mjerama i njihovim rezultatima, ukazuju na nepravilnosti u radu tog organa.
Institut alternativa svakako ohrabruje utvrđivanje odgovornosti za sva činjenja ili nečinjenja, a pogotovo osoba na rukovodećim pozicijama, ali na način da je u duhu vladavine prava i poštovanja svih zakonskih procedura.
Dragana Jaćimović
Istraživačica javnih politika
