Neutemeljeni “hvalospjevi” za transparentnost ministarstava

Iako Ministarstvo javne uprave i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama tvrde da ministarstava proaktivno objavljuju preko 90 odsto informacija propisanih Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, nalazi Instituta alternativa govore drugačije.

Organi javne uprave su prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama dužni da na svojim internet stranicama redovno objavljuju informacije od značaja, kao što su vodič za pristup informacijama, programi i planovi rada, ugovori, spiskovi javnih funkcionera sa listama njihovih zarada, informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup.

Brojka od preko 90 odsto proaktivno objavljenih informacija od strane ministarstava, koju u posljednjem izvještaju o reformi javne uprave navodi Ministarstvo javne uprave, kao i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u izvještaju za 2018. godinu, kosi se sa stvarnim stanjem.

Sama Agencija je prilikom vršenja kontrole crnogorskih ministarstava naredila većini ministarstava otklanjanje nepravilnosti i objavljivanje ažuriranih vodiča za slobodan pristup informacijama, programa i planova rada, javnih registara i evidencija, spiskova državnih službenika i namještenika kao i uspostavljanje jasnih linkova koji vode do pomenutih informacija. Samo u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva je prilikom inspekcijskog nadzora zabilježeno 12 nepravilnosti, a u Ministarstvu ekonomije Agencija je naredila otklanjanje 11 nepravilnosti.

Iako je 12 ministarstava imalo određen rok od 15 dana za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, Agencija nije provjeravala da li je postupljeno po nalogu do sačinjavanja izvještaja o radu za 2018. godinu pa je nejasno na koji je način izračunala visoki procenat proaktivno objavljenih informacija. Naime, iz odgovora na naš zahtjev za slobodan pristup informacijama, zaključili smo da tokom 2018. godine i prvih pet mjeseci 2019. godine nije bilo novih inspekcijskih pregleda u odnosu na ministarstva.

IA je, na drugoj strani, utvrdio da ni u junu 2019. godine tri ministarstva nijesu imala objavljene programe i planove rada za tekuću godinu (ministarstva finansija, održivog razvoja i turizma i kulture). Ministarstvo ekonomije nije uopšte imalo objavljen spisak zaposlenih, dok četiri ministarstava nije ažuriralo spisak državnih službenika i namještenika u 2019. godini (ministarstva pravde, nauke, održivog razvoja i turizma i odbrane). Iako su ministarstva proaktivnija nego ranije u objavljivanju spiskova javnih funkcionera sa zaradama, tri ministarstva (prosvjete, održivog razvoja i turizma i nauke) nijesu imala ažuriranu ovu informaciju u junu 2019. godine.

Upitan je i kredibilitet izvršenih inspekcijskih pregleda od strane Agencije. Primjera radi, iako je konstatovano da Ministarstvo sporta i mladih i Ministarstvo vanjskih poslova imaju objavljene informacije po osnovu rješenja kojim je odobren pristup traženim informacijama u 2018. godini, naprednom pretragom smo utvrdili da su ova ministarstva objavila rješenja kojima se odobrava pristup određenoj informaciji ali ne i same informacije koje su od značaja građanima. Agencija, dakle, nije vršila detaljnu kontrolu kako bi utvrdila sadrže li rješenja i informacije.

Naročito je nejasno na osnovu čega je utvrđeno da su ministarstva objavila ugovore i druge pojedinačne akte o raspolaganju sredstvima, niti koji su mehanizmi korišćeni da bi se utvrdilo proaktivno objavljivanje ovih, za građane važnih informacija o radu organa. Za Ministarstvo saobraćaja i pomorstva konstatovano je da ove informacije o raspolaganju javnim novcem nijesu objavljene, a nejasno je na čemu se temelji ocjena da informacije objavljene od strane ostalih ministarstava odgovaraju u potpunosti svim njihovim sklopljenim aktima o raspolaganju javnim sredstvima.

IA tim je i ranije ukazivao da je nejasno na čemu se temelji navodni visoki procenat proaktivno objavljenih informacija od strane ministarstava. Neutemeljenost ovih navoda govori o inertnosti Agencije kao ključnog nazdornog organa u ovoj oblasti i njenoj nevoljnosti da preokrene trend uskraćivanja prava građana na pristup ključnim informacijama o radu uprave koja bi trebalo da im služi.

U cilju veće dostupnosti informacija od značaja za građane smatramo da Agencija mora detaljnije vršiti inspekcijski nadzor i redovno vršiti kontrolne preglede, kako bi utvrdila da li su otklonjene utvrđene nepravilnosti. Takođe, s obzirom na to da ministarstva posjeduju samo manji dio informacija u javnom sektoru i da trenutno imamo izrazito mali broj objavljenih podataka na lokalnom nivou, godišnjim kontrolama se moraju obuhvatiti sve opštine, kao i što više ostalih organa vlasti. Podsjećamo da su neka javna preduzeća poslovnim tajnama proglasile određene informacije koje su dužne da proaktivno objavljuju, kao što su zarade zaposlenih, odluke upravljačkih tijela i ugovori.

IA će nastaviti da prati proaktivno objavljivanje informacija na centralnom i lokalnom nivou u okviru projekta ’’Za bolju reformu javne uprave’’, koju sprovodi uz podršku Evropske unije, u okviru sektorske budžetske podrške za reformu javne uprave u Crnoj Gori. Cilj projekta je da doprinese uspostavljanju transparentnije, efikasnije i servisno orjentisane javne uprave u Crnoj Gori, sa posebnim ciljem jačanja nadgledanja implementacije ključnih oblasti Strategije reforme javne uprave 2016-2020 od strane civilnog društva.

Tim Instituta alternativa

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.