Vlada je imala političku obavezu da u aktuelnom trenutku evropskih integracija sprovede široke političke konsultacije o izboru novih čelnih ljudi Uprave policije i ANB-a. Tako bi dokazala da je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala nepodijeljeni interes političke elite i cijelog društva, a ne ključni resor i resurs vladajuće partije ili grupe.
Krajem prošle godine podnio je ostavku prvi profesionalac na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost. Njegova ostavka označena kao lični čin napisana je na način koji javnosti nije omogućio da sazna stvarne razloge ostavke. Direktor Uprave policije otišao je na drugo radno mjesto. Za v.d. direktora policije imenovan je jedan, dok će za direktora ANB-a biti imenovan drugi poslanik DPS-a.
Odgovornost predsjednika Vlade koji želi da bude drugačiji bila je da javnost upozna sa razlozima ostavki i/ili smjena u policiji i ANB. Samo tako bi predsjednik Vlade mogao uvjeriti javnost da je objektivna ili subjektivna odgovornost zaživjela. Ovako, javnosti ostaju nagađanja
Ministri vode politiku u određenim oblastima, odgovaraju za sprovođenje izbornog programa stranaka koje su ih predložile odnosno realizaciju programa Vlade. Policajci i obavještajci, pa samim tim i čelni ljudi ovih državnih organa po slovu Ustava i zakona rade svoj posao – štite državu i ustav, progone kriminalce. U radu policije i ANB-a ne bi smjelo biti politike, ali je u Crnoj Gori ima već predugo i u prevelikim količinama.
U zemlji u kojoj je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije od domaće i međunarodne javnosti prepoznata kao preduslov daljeg napredovanja prema članstvu u EU, pitanje izbora čelnih ljudi policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost je pitanje od najšire političke i društvene važnosti.
Ako je tako, onda je obaveza Vlade bila da izbor ključnih ljudi policije i ANB-a učini transparentnim u mjeri konsultacija sa predstavnicima opozicije i pokušaja da zajednički dođu do najprihvatljivijih kandidata. Naročito je to bila obaveza ove Vlade, koja naročito u liku svog predsjednika, želi da se prikaže u svjetlu tolerancije i dijaloga sa drugim političkim i društvenim subjektima.
Umjesto toga, informacije o smjenama i novim imenima mediji znaju u jednom slučaju deset, a u drugom dvadeset dana unaprijed. Opozicija nije konsultovana, a kao kadrovska rješenja se imenuju profesionalni političari. Uz ovo, nije manje važna formalno-pravna manjkavost novih imenovanja. Ukupno gledano, Vlada je makar u ovom trenutku propustila mogućnost da zajedno sa opozicijom potraži profesionalna i prihvatljiva kadrovska rješenja, povrati povjerenje u ključne institucije sistema bezbjednosti i dobije podršku za nastavak borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
PARLAMENTARNI NADZOR
U kontekstu decenijske dominacije jedne partije Vladom i sektorom odbrane i bezbjednosti uloga parlamentarnog nadzora je neobično važna. Dok je usvajanje Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane bilo podsticaj za aktivniji i ažurniji rad nadležnog Odbora, njegov rad uvijek karakterišu nedovoljna iskorišćenost raspoloživih kontrolnih mehanizama i neizvjesni rezultati vršenja parlamentarnog nadzora. Proteklu godinu karakterisala je pasivnost poslanika većine, dok je odgovornost za pokretanje inicijativa za vršenje nadzora isključivo bila na predstavnicima opozicije.
Iako je odbor povećao broj održanih kontrolnih i konsulativnih saslušanja, zaključci i izvještaji usvajani na ovim sjednicama pate od uopštenosti, izostanka jasnih predloga mjera, a nije korišćen institut parlamentarne istrage. Na plenumu je raspravljano samo o jednom od podnijetih jedanaest izvještaja o vršenju parlamentarnog nadzora. U godini u kojoj je kroz izmjene Zakona odobrio Agenciji za nacionalnu bezbjednost sprovođenje nove vrste mjera tajnog nadzora, Odbor se nije bavio kontrolom sprovođenja mjera tajnog nadzora. Zapostavljeno je i vršenje nadzora nad poštovanjem političke, ideološke i interesne neutralnosti, informisanje o sprovođenju strategije nacionalne bezbjednosti, spoljna trgovina kontrolisanom robom, itd.
Ukoliko sadašnji predsjednik parlamentarnog odbora za odbranu i bezbjednost bude imenovan za direktora ANB-a, Odbor će ovogodišnji rad započeti bez predsjednika i potpredsjednika. Vrijeme je da Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore dobije prvog predsjednika iz redova opozicije. Za takvo rješenje smo se zalagali unazad tri godine. Uz predsjednika iz opozicionih redova, ovaj odbor će, na sreću ili žalost, imati dovoljno posla ove godine da bude u stalnom zasjedanju. Za početak, da dobije jasno objašnjenje kadrovskih promjena u policiji i ANB-a.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa
