Kada je u pitanju izvještavanje Vlade u oblasti poglavlja 23 i 24, ono je nerazumljivo, dvosmisleno i svjesno napravljeno tako da se ne može pratiti šta se desilo sa konkretnim slučajevima.
Primjera radi, Policija statistički izvještava o krivičnim djelima, Državno tužilaštvo o licima protiv kojih je pokrenut postupak za konkretna krivična djela, dok sudovi izvještavaju o predmetima. Iako je svima jasno da se zbog takvog izvještavanja ne može uraditi kvalitativna procjena rada ovih organa, posebno da se ne može vidjeti šta je od onoga što je krenulo iz Polciije stiglo do pravosnažnosti, ne postoji interesovanje da se uloži napor da se izvještavanje unaprijedi. Takođe se npr. ne objašnjava precizno razlika između zamrznute imovine, privremeno i trajno oduzete i onoga što je novčani dio izrečene sankcije, zbog čega se stiče pogrešan utisak o uspješnosti sprovođenja finansijskih istraga.
IA je već više puta predlagao da se formira radna grupa za unapređenje statističkog izvještavanja u oblasti krivčnog pravosuđa ali to nije do sada realizovano. Nekada je postojala Tripartitna komisija koja je radila na usaglašavanju podataka ova tri organa ali samo za krivična djela korupcije.
Osim toga, Vlada Evropsku komisiju o stanju u ovim oblastima izvještava na više načina: putem Priloga Izvještaju o napretku (koji se sada zove Izvještaj o Crnoj Gori); putem izvještaja o sprovođenju Akcionih planova za poglavlje 23 i 24 koji su potpuno obesmišljeni; putem tabela sa bilansima rezultata, kao i neposredno u okviru tzv. Peer review misija kada eksperti EU dolaze i sakupljanju podatke o stanju u određenim oblastima, sačinjavaju izvještaje i daju preporuke.
Naporima Instituta alternativa i nakon brojnih tužbi, peer review izvještaji i tabele sa bilansima rezultata su sada dostupni i domaćoj javnosti na internet stranici Ministarstva evropskih poslova. Ovo je važan iskorak u transparentnosti pregovora u ova dva poglavlja i MEP je u tom dijelu imao pozitivnu ulogu.
Međutim, kada se kvalitativno pogledaju sve te informacije – među njima ima neslaganja, nepreciznosti, korisnih nejasnoća, prećutanih problema, “napumpavanja” statistike prikazivanjem slučajeva koji nisu od velikog društvenog značaja, itd. zbog čega i u EU smatraju da se izvještavanje mora unaprijediti.
S tim u vezi, Evropska komisija je krajem prošle godine dostavila Vladi 1289 pitanja sa preporukom da se odgovore kroz redovno izvještavanje. Nakon našeg zahtjeva za slobodan pristup informacijama, pitanja su takođe objavljena na sajtu MEP.
Tekst dostupan na portalu Fos media.
Dina Bajramspahić
Istraživačica javnih politika
