Izvještaj pruža presjek stanja u ključnim oblastima reforme javne uprave u Crnoj Gori. U tom smislu, predstavlja nove informacije u vezi sa primjenom ove važne reforme, na koju smo prvi osvrt dali u izvještaju „Reforma javne uprave: Koliko daleko je 2020?“ iz juna 2017. godine.
Prvu polovinu primjene Strategije reforme javne uprave 2016-2020. godine, obilježila je spora implementacija aktivnosti, koje se uglavnom svode na normativne izmjene i izradu analiza. Aktivnosti koje je trebalo da dovedu do većeg učešća građana u donošenju odluka, do elektronske razmjene podataka pri pružanju upravnih usluga, odnosno do veće upravljačke odgovornosti kroz delegiranje ovlašćenja, nijesu realizovane u roku. Mimo ciljeva i aktivnosti predviđenih Strategijom, usvojene su izmjene Zakona o državnoj upravi, kojima su ozakonjena ograničenja sprovođenja javnih rasprava o javnim politikama iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta, kao i u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima ili „kada se zakonom bitno drukčije ne uređuje neko pitanje“. Time je nastavljen trend da se, uprkos strateškom okviru koji teži većoj otvorenosti uprave, povlače potezi koji unazađuju stanje u određenim oblastima.
U načelu, u reformi javne uprave i dalje nije ostvaren suštinski napredak, a nazadovanje se bilježi u normativnom regulisanju javnih rasprava i slobodnog pristupa informacijama. Povjerenje građana u javnu upravu tokom 2017. i 2018. godine ostalo je na istom nivou. Značajan dio naših preporuka odnosi se na brisanje novih zakonskih rješenja umjesto na unapređenja praksi, što je i pravi odraz reforme javne uprave u proteklom periodu – od usvajanja nove Strategije u 2016. godini.
