Da građani znaju da se kriminal ne isplati
Prioriteti borbe protiv korupcije iz Razvojne strategije Jugoistočna Evropa 2020 (JIE 2020) u Crnoj Gori i zemljama regiona daleko su od ispunjenih, ocijenjeno je na današnjoj konferenciji u organizaciji Instituta alternativa (IA).
Konferencija “Protiv korupcije – za rast Crne Gore”, organizovana je uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju u okviru projekta “Upravljanje za rast Crne Gore: Od nas zavisi!”. Cilj projekta je da doprinese promociji ove strategije, odnosno njenog horizontalnog stuba “Upravljanje usmjereno na rast”, koji se odnosi na pitanja borbe protiv korupcije, reforme pravosuđa i dobrog upravljanja.
Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u IA, na primjeru uspostavljanja Agencije za sprječavanje korupcije, objasnila je kako izgledaju prioriteti JIE 2020 Strategije koji se odnose na poštovanje zakona i jačanje kapaciteta institucija za borbu protiv korupcije.
“Javnost je ostala uskraćena za neke važne informacije koje su bila preporuka i uslov za izbor direktora i članove Savjeta Agencije”, kazala je Marović, naglasiviši da ova institucija neće biti funkcionalna do 1. januara 2016. godine, kada je predviđeno da počne sa radom.
“Što se tiče kapaciteta ove institucije, do sada nije raspisan niti jedan konkurs za angažovanje zaposlenih koji će se baviti novim nadležnostima”, dodala je.
Nacionalni akcioni plan za primjenu JIE 2020 strategije u 2014. i 2015. godini, fokusirao se upravo na izvještavanje o napretku ostvarenom u okviru poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), uspostavljanje Agencije za sprječavanje korupcije, Zakon o lobiranju i Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu.
Marijana Laković Drašković, šefica radne grupe za poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom, osvrnula se na uspostavljanje antikorupcijskog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, i na dosadašnje rezultate Vlade u ovoj oblasti.
“Zaključila bih sa riječima Dirka Langea, koji je rekao da je 2014. bila godina zakona, 2015. godina institucija, a da će 2016. godina biti godina rezultata”, kazala je Laković Drašković.
Đurđina Nina Ivanović, zamjenica vrhovnog državnog tužioca, osvrnula se na rezultate koje je tužilaštvo ostvarilo pokretanjem bitnih krivičnih postupaka u vrlo kratkom periodu.
“Tužilaštvu je neophodna saradnja i podrska svih segmenata društva jer bez vjetra u leđa ne možemo koračati naprijed u ostvarivanju vladavine prava”, rekla je Ivanović.
Jasna Panjeta, službenica za projekte i komunikacije iz Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI), koordinatora dimenzije borbe protiv korupcije u okviru Upravljanja usmjerenog na rast, naglasila je važnost JIE 2020 Strategije, kako kaže, prvenstveno političkog procesa koji vodi Savjet za regionalnu saradnju, za razmjenu regionalnih iskustava.
Ona je predstavila tri strateška usmjerenja RAI-ja, koja su bitna za primjenu mjera JIE 2020 Strategije. To su analiza zakona s aspekta korupcije, odnosno detekovanje zakonskih rupa podložnih korupciji, i razmjena najboljih praksi u izradu planova integriteta unutar institucija. Zaštita zviždača je takođe značajno polje aktivnosti RAI-ja, dok je rad na konfliktu interesa i deklarisanju imovine javnih zvaničnika, nešto što, prema mišljenju Panjete, ima najjaču regionalnu perspektivu.
“Važno je da granice ne predstavljaju barijere za konflikt interesa”, kazala je ona.
Nataša Bošković, specijalna tužiteljka za korupciju i organizovani kriminal, posebno je naglasila usvajanje Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću kao važnog za zaokruživanje normativnog okvira za borbu protiv korupcije.
“Oduzimanje imovine je često veća kazna od same osude”, dodala je ona. “Kriminal se ne isplati – to je poruka koju specijalno drzavno tuzilastvo zeli da prenese svim gradjanima.”
Dragana Pešić, iz Udruženja tužilaca Srbije i zamjenika javnih tužilaca Srbije, istakla je važnost strukovnog udruživanja kao mehanizma zaštite tužilaca i njihovo ohrabrivanje da se odupru pritiscima u radu.
I JIE 2020 Strategija stavlja naglasak na profesionalni razvoj i edukaciju tužilaca, čija profesionalna udruženja predstavljaju važne nacionalne partnere u primjeni ciljeva koji se odnose na reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije.
Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u IA, rekla je da dosadašnji potezi i rezultati Glavnog specijalnog tužioca i njegovog tima ohrabruju. Specijalno tužilaštvo od 8 tužilaca je za prvih pet mjeseci rada formiralo 384 predmeta i pokrenulo 7 istraga.
Međutim, ona je ukazala da bi specijalni tužioci morali otvoreno da priznaju da je najveći dio materijala na kojima sada grade predmete već bio tu, u bivšem Odjeljenju specijalnog tužilaštva.
“Koliko god da su puni volje da ispune svoju zahtjevnu ulogu, u nezaokruženom institucionalnom okviru, bez formiranog Specijalnog policijskog odjeljenja, nisu mogli sami postići ovoliko”, dodala je Bajramspahić, koja je svoje izlaganje započela ključnom preporukom da se, bez uspostavljanja pravičnog ocjenjivanja i napredovanja i objektivnog mjerenja profesionalnih rezultata u Državnom tužilaštvu, ne mogu očekivati održivi rezultati.
Drugi panel u okviru današnje konferencije bio je posvećen preporukama civilnog društva u postavljanju prioriteta za borbu protiv korupcije na regionalnom nivou.
Aleksandar Jovanoski, koordinator programa iz Instituta za evropske politike (EPI) iz Skoplja ukazao je na duboku političku krizu u njegovoj zemlji, i na institucionalni i normativni okvir, koji, poput Crne Gore, odlikuje postojanje posebnog specijalnog tužilaštva, ali, za razliku od drugih zemalja, i posebnog Zakona o zaštiti zviždača.
Ana Novaković, izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija, detaljnije se osvrnula na zaštitu zviždača u regionu, ukazavši na nerazumijevanje ove problematike od strane javnosti.
“Građani još uvijek izjednačavaju zviždače sa špijunima”, kazala je Novakovićeva, dodavši da bi dalje odluke i planiranje politika u ovoj oblasti trebalo da budu zasnovane na istraživanjima o tome koliko su građani uopšte zainteresovani da prijavljuju korupciju.
Boris Marić, viši pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje, iz perspektive civilnog sektora ukazao je važnost povezivanja antikorupcijskih reformi u okviru Upravljanja usmjerenog na rast sa pametnim rastom, drugim stubom JIE 2020 Strategije, koji podrazumijeva stimulisanje rasta baziranog na znanju.
“Svaki drugi građanin u Crnoj Gori smatra da je korupcija u visokom obrazovanju prisutna”, kaže Marić.
Miloš Đinđić, istraživač u Centru za evropske politike iz Beograda, osvrnuo se na ciljeve JIE 2020 Strategije i Upravljanja usmjerenog na rast, koji upućuju na neophodnost revizije i kontrole javne potrošnje.
“Upravljanje javnom imovinom u Srbiji je neefikasno, a država nedomaćinski posluje. Korisnici budžeta troše više nego što je planirano”, dodao je on.
Na događaju je zaključeno da je neophodno međusektorsko uvezivanje, odnosno uspostavljanje funkcionalnih veza između srodnih strategija i procesa na regionalnom nivou.
Video zapise sa prvog dijela današnje konferencije možete pogledati na linkovima ispod:
Panel diskusija je organizovana u sklopu projekta “Upravljanje za rast Crne Gore: Od nas zavisi!” koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju u okviru primjene Razvojne strategije “Jugoistočna Evropa 2020″. Mišljenja i stavovi iskazani u toku događaja ne odražavaju stavove Savjeta za regionalnu saradnju.
