Pitanja novinara dnevnog lista “Dan”:
Kako komentarišete to što su Vojska Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost, tokom 2006. godine, vodili spiskove o političkoj opredijeljenosti oficira pljevaljskog garnizona, o čemu svjedoči dokument koji je „Dan” objavio danas?
Odgovori naše istraživačice javnih politika, Dine Bajramspahić:
ANB je po zakonu obavezna da djeluje politički i ideološki neutralno a ovaj slučaj pokazuje da brojne oštre ocjene na račun naše obavještajne agencije nisu sasvim neosnovane i da ANB ima i u bliskom iskustvu (najnovije iz 2006. godine) aktivnosti uticanja na političke tokove. U zemljama nedovoljno razvijene demokratije, a na žalost, nekad čak i u razvijenijim, nacionalni interes se često poistovjećuje sa interesom vladajuće elite, a obavještajne službe se koriste kao instrumenti za sprovođenje tih interesa, što je nedopustivo i na uštrb osnovnih ljudskih prava i sloboda građana. Imajući u vidu da je rad obaveštajnih agencija po definiciji tajan, uvijek će biti prostora za zloupotrebe ovog tipa, zbog čega je neophodno razvijati sve oblike nadzora nad ANB. Naš pravni okvir poznaje sve nivoe kontrole, međutim, sama praksa nadzora nije dovoljno razvijena i još uvijek nije ostvarena snažna demokratska i civilna kontrola nad ANB.
Evropska komisija je u ranijim Izvještajima o napretku Crne Gore upozoravala na politizaciju crnogorske državne uprave i na potrebu za njenom profesionalizacijom pa ovo ne predstavlja iznenađenje. Najnoviji navodi o provjeri političke podobnosti zaposelnih u Vojsci treba posmatrati u tom svjetlu. Svako vrednovanje učinka i doprinosa zaposlenih u državnoj upravi, koje izlazi iz okvira njihovih stručnih i radnih kvaliteta i sposobnosti, je protivzakonito, diskriminatorno i kao takvo nalaže reakciju tužilaštva.