Intervju – Bajramspahić: I dalje prisutna zloupotreba Zakona kada su u pitanju javni funkcioneri

Dina BajramspahićCrnogorski državni organi napredovali su u zaštiti ličnih podataka, ali i dalje postoji tendencija zloupotrebe Zakona koji uređuje tu oblast prikrivanjem podataka o javnim funkcionerima, ocijenila je istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA), Dina Bajramspahić.

Ona je, u intervjuu za PR Centar povodom međunarodnog Dana zaštite podataka o ličnosti, kazala da se od usvajanja Zakona o zaštiti podataka o ličnosti 2008. godine, uočava napredak u poštovanju standarda u toj oblasti.

„Međutim, treba imati u vidu da obveznici ovog Zakona nisu samo institucije, već i privredna društva, pravna lica, nevladine organizacije. Tu se primjećuju određene distinkcije“, navela je Bajramspahić.

Ona je ocijenila da postoji napredak kad je u pitanju zaštita ličnih podataka od državnih organa, u dijelu zatamnjivanja imena i prezimena i ostalih ličnih podataka kojima se identifikuje neka osoba.

„Ali imamo i određenu tendenciju prikrivanja informacija o javnim funkcionerima zloupotrebom ovih principa zaštite ličnih podataka“, upozorila je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, veliki broj crnogorskih građana nije upoznat sa tim koja su sve njihova prava kada je pitanju zaštita ličnih podataka, posebno kada su u pitanju osjetljivi podaci koji se štite dodatnim režimom u skladu sa Zakonom.

Bajramspahić je kazala da se zloupotreba Zakona kada su u pitanju javni funkcioneri javlja u brojnim situacijima u praksi, navodeći primjer da je IA tražio da im se dostave biografije državnih tužilaca koji su aplicirali za mjesto specijalnog tužioca.

„To nismo tražili jer nas je interesovala biografija tih osoba, već smo htjeli da vidimo na osnovu koje dokumentacije Tužilački savjet donosi odluke. Međutim, ovi podaci su nam bili uskraćeni pod argumentacijom da se štite lični podaci kandidata, što je neprihvatljivo jer Evropski sud za ljudska prava smatra da javni funkcioneri čije zarade se finansiraju iz državnog budžeta treba da trpe manji stepen osjetljivosti kada je u pitanju zaštita njihovih podataka i da budu podložni kritici više nego prosječan građanin“, navela je ona.

Sa druge strane, kako je dodala, postoje državni organi koji prikupljaju podatke o ličnosti u većoj mjeri nego što zakon dozvoljava.

„Kada su ovakvi slučajevi u pitanju, neophodno je unaprijediti nadzor kako bi se prikupljanje podataka stavilo pod kontrolu“, istakla je Bajramspahić.

Na pitanje koja se to prava najščešće krše kada je u pitanju zaštita podataka o ličnosti, Bajramspahić je kazala da su neovlašćena objavljivanja najzastupljeniji primjer kršenja Zakona, posebno kada su u pitanju građani.

„Građani imaju pravo da se podaci o njihovoj ličnosti bez saglasnosti ne objavljuju. Ova praksa se javlja kada su u pitanju mediji, privredna društva, direktno reklamiranje. Takođe, građanin ima pravo da dobije uvid od bilo koga ko prikuplja podatke o njegovoj ličnosti, rekla je ona.

Bajramspahić je istakla da institucije sektora bezbjednosti u skladu za zakonima koji uređuju njihov rad imaju posebna ovlašćenja, a to je, kako je navela, prikupljanje podataka bez saglasnosti građana i primjenom tajnih metoda.

„Naročito, kada su u pitanju Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost, postoje institucije koje su obavezne da iskontrolišu kako ova dva organa prikupljaju podatke o građanima. Međutim, kod nas nije zastupljena praksa dovoljnog nadzora onoga što ova dva organa prikupljaju“, navela je ona.

Tu je, kako je dodala, najaktivnija Agencija za zaštitu ličnih podataka, koja je od usvajanja Zakona napravila izvjesne korake, „ali ima još postora za unaprijeđenje“.

„Neophodno je da Vlada i nadležni organi – u prvom redu Agencija za zaštitu ličnih podataka učine više da se građani upoznaju sa svojim pravima i da primjenjuju ova prava, jer samo na taj način se institucije, privredna društva i pravna lica mogu disciplinovati da primjenjuju Zakon kako treba“, poručila je Bajramspahić.

Upitana kome građani da prijave ukoliko primijete da su njihova prava o zaštiti podataka o ličnosti narušena, Bajramspahić je kazala da prijave mogu dostaviti Agenciji za zaštitu ličnih podataka.

„Agencija je nadležna da prima prijave građana i obavezna da u roku od 60 dana donese rješenje o tome da li je bilo uočenih nezakonitosti ili nije i da naloži mjere za uklanjanje uočenih nezakonitosti, a takođe su propisane i visoke kazne za kažnjavanje onih činilaca koji ne primijene njeno rješenje“, pojasnila je ona.

Bajramspahić je, govoreći o izazovima koji Crnu Goru čekaju kada je u pitanju zaštita podataka o ličnosti, kazala da će implementacija Zakona o zaštiti podataka o ličnosti biti u fokusu Evropske unije, u procesu pridruživanja.

„Tako da će i nadležni organi i građani morati više znati kada je u pitanju ovaj Zakon“, zaključila je ona.

Dijelove intervjua sa istraživačicom IA, Dinom Bajramspahić, možete pogledati u nastavku:

Preuzeto sa: PR Centar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.