Inicijativa: Povećati transparentnost rada Vlade

Uskoro će mjesec dana otkako smo pisali Vladi i pozvali na veću transparentnost u radu kroz tri konkretna koraka u vezi sa dostupnošću informacija o radu i odlučivanju Vlade i njenih radnih tijela. Još uvijek nismo dobili ni odgovor niti smo primijetili promjenu u praksi.

Neophodno je da građani budu obaviješteni o radu Vlade i imaju pristup ključnim materijalima koji su na dnevnom redu Vlade, bez obzira na format sjednice, uz povećanje transparentnosti kroz objavljivanje osnovnih informacija o radu Vladinih komisija.

Predložili smo Vladi da usvoji nove prakse i promijeni one sa kojima je započela mandat, kako bi istinski radila u duhu obećanja o javnosti rada iz ekspozea. Kako bi povećala povjerenje građana u svoj rad i pružila cjelovite informacije o odlukama koje donosi, Vlada treba da preduzme tri koraka:

1. Objavljivanje cjelovitog dnevnog reda sjednica Vlade

U slučajevima kada se na sjednici vlade raspravlja o materijalu koji je označen određenim stepenom tajnosti, osim što se materijal ne objavljuje, javnost ne može znati ni da je isti bio na dnevnom redu sjednice jer je i naziv materijala izuzet iz dnevnog reda. Kako su zakonske odredbe koje uređuju tajnost podataka široke, u mandatu prethodne vlade je ova mogućnost korišćena za različite slučajeve: od ugovora i odluka do preusmjeravanja novca između budžetskih jedinica i korišćenja budžetske rezerve.

Prema istraživanju IA na osnovu zapisnika sa sjednica Vlade dobijenih kroz SPI, u mandatu prethodne Vlade od ukupnog broja tačaka na dnevnom redu, više od 10% je sasvim skriveno od javnosti (12,3%).

Uz razumijevanje potrebe da Vlada u izuzetnim slučajevima mora odlučivati ili raspravljati o materijalima koji su označeni oznakom tajnosti, neprihvatljivo je da javnost ne bude obaviještena o tome da su isti uopšte bili na dnevnom redu, o klasifikacionom broju akta i tačnom stepenu tajnosti koji bi mogli poslužiti da se istim ostvari pristup nakon isteka roka tajnosti.

2. Objavljivanje materijala o kojima je odlučeno bez održavanja sjednice

Vlada je započela mandat uz lošu praksu neobjavljivanja materijala koji su razmatrani bez održavanja sjednice. Za nepunih pet mjeseci rada nove vlade, 32 puta je Vlada razmatrala i usvajala odluke bez održavanja sjednice, češće nego što su održavane redovne nedjeljne sjednice (kojih je u istom periodu bilo 21).

Na ovaj način, Vlada je raspravljala i odlučivala o 62 tačke dnevnog reda, ne uključujući brojna kadrovska pitanja, a da ti materijali nisu objavljivani na portalu Vlade. Radi se o prijedlozima zakona, odlukama, informacijama, zaključcima, ali i o kadrovskim rješenjima, koja se u nekim slučajevima samo zbirno pominju u saopštenjima Vlade, tako što se ne daju ni detalji o kojim pozicijama i osobama je raspravljano ili odlučeno.

Odlučivanje o određenim pitanjima bez održavanja sjednice u hitnim i drugim naročito opravdanim slučajevima je predviđeno Uredbom o Vladi, kojom je takođe propisano i da je rad Vlade javan. Objavljivanje akata Vlade je posebno važno za one vrste materijala za koje ne postoji obaveza objavljivanja u Službenom listu. Nije dovoljno da Vlada objavi saopštenje u kojem će sažeto objasniti o čemu se raspravljalo – građani imaju pravo na pristup cjelovitim dokumentima i usvojenim zaključcima. Posebno je problematično što je u ovom aspektu nova Vlada napravila korak unazad u odnosu na prethodnu, koja je objavljivala materijale sa ovakvih sjednica.

3. Objavljivanje podataka o radu vladinih radnih tijela

Neophodno je da javnost ima osnovne informacije o radu Vladinih komisija, stanih i privremenih radnih tijela. Četiri stalna radna tijela Vlade (Komisija za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku; Komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem, Komisija za kadrovska i administrativna pitanja; Komisija za dodjelu dijela budžetske rezerve) imaju brojne i značajne nadležnosti, od uloge u postupcima zapošljavanja i postavljenja do diskrecione dodjele sredstava fizičkim i pravnim licima.

Trenutno ne postoji praksa objavljivanja informacija o sjednicama ili o ukupnim aktivnostima četiri stalna ni privremenih radnih tijela Vlade. U prethodnom periodu, i najsnovnije informacije o radu nekih od njih su od strane Generalnog sekretarijata Vlade proglašavane tajnom.

Transparentnost na djelu, ne samo u ekspozeu

Imajući u vidu sve nabrojane probleme, a nakon cijele decenije važenja, neophodno izmijeniti Odluku o objavljivanju materijala sa sjednice Vlade Crne Gore iz 2011. godine i poboljšati otvorenost rada Vlade u tri važna aspekta:

1. Objavljivanje cjelovitih dnevnih redova, u kojima će se vidjeti i tačke dnevnog reda koje su označene stepenom tajnosti, identifikacioni broj akta kao i stepen tajnosti koji je određen, kako bi javnost znala u kojem periodu ističe rok trajanja (dvije godine za stepen “interno”, pet godina za “povjerljivo” ili neki drugi).
2. Integralno objavljivanje svih materijala koje je vlada razmatrala i zaključaka koje je usvojila bez održavanja sjednice, na isti način kao i u slučaju da je sjednica održana.
3. Objavljivanje osnovnih informacija o radu vladinih radnih tijela (komisija).

Na ovaj način će se ispraviti dosadašnje loše prakse i podići nivo otvorenosti rada Vlade i njenih radnih tijela.

Marko Sošić
Institut alternativa