Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da Crna Gora ide u dobrom pravcu. Impresioniran sam posvećenošću u ispunjavanju kriterijuma EK“, kazao je komesar Evropske unije za proširenje Štefan File na nedavno održanoj Konferenciji Dijalog Crna Gora – Evropska unija.
Nešto ranije direktor Evropske komisije za Zapadni Balkan gospodin Pjer Mirel je kazao kako je „impresioniran pravosudnim reformama koje je Crna Gora sprovela u posljednja četiri mjeseca.“ On je, takođe, pohvalio široki dijalog između vlade, parlamenta i civilnog društva o tom pitanju.
Nikada nisam bio sklon aplaudiranju. Razumijem „impresioniranost“ kao podršku, kao optimističku poruku i kao poziv, a ne kao konačni sud. Vrijeme nas uči da je ono što se govori u političkoj i javnoj komunikaciji često drugačije od onog što je iskreno i otvoreno saopšteno u javnosti nepoznatoj komunikaciji.
Nema još mnogo vremena. Još uvijek nismo usvojili najznačajnije izmjene pravnih propisa. Nije jasno da li će u periodu koji je relevantan za dobijanje mišljenja biti predložene i usvojene izmjene Ustava. Po svemu sudeći, šanse za tako nešto su male, kao i za široki konsenzus o izbornom zakonu.
Komesar EU za proširenje je kazao da očekuje „sveobuhvatne istrage“ i „dalje uvjerljive rezultati“. Prema javnosti dostupnim informacijama, osim slučaja Zavala i istrage u vezi sa slučajem grupe povezane sa slučajem Balkanski ratnik nema drugih sveobuhvatnih istraga. Bilo bi pravo čudo da se u naredna dva mjeseca javnosti predstave rezultati neke nove istrage protiv visokopozicioniranih službenika i javnih funkcionera.
Kao i ranije, manje ili više otvorene pritužbe na rad drugih, razmjenjuju se na relaciji policija – tužilaštvo – sud. Već viđeno. Rezultata nema, a niko nije odgovoran. Razrješenju priče nijesu pomogle ni sjednice Odbora za odbranu i bezbjednost. Osim opštih utisaka tipa „nije bilo dovoljno koordinacije“ i „koordinacija je unaprijeđena“, rezultati parlamentarnog nadzora ostaju skromni. (Ne)odgovorni u pravosudnim, policijskim i drugim službama bezbjednosti ostaju na svojim mjestima i nastavljaju sa (ne)radom koji ne daje uvjerljive rezultate.
Političari se ne mogu dogovoriti o izbornom zakonu, mediji o samoregulatornom tijelu, nevladine organizacije o načinu izbora svojih predstavnika. Pretpostavljam da je komesar EU imao ovo na umu kada je ukazao na „važnost unutarcrnogorskog konsenzusa o evropskim integracijama“. Taj konsenzus naravno nije samo onaj kako nam je EU svima majka mila.
Izostanak saglasnosti posljedica je različitih institucionalnih/organizacionih i grupnih interesa, stavova, vrijednosti. Više od svega to je rezultat negativnog nasljeđa međusobne komunikacije i saradnje. Polazište svih strana najčešće je sadržano u ideji totalne pobjede sopstvene i potpunom porazu suprotstavljene strane. Za dogovor i kompromis je, ipak, potrebno dvoje. Dvoje koje će unaprijed pristati da ne budu pobjednici i da podjednako odustajući od početnih pozicija podjednako doprinesu konačnom rješenju prihvatljivom za sve. Strategija „pobjednik –pobjednik“ umjesto one u kojoj smo svi gubitnici.
Nekoliko važnih zakona je u pripremi. Zakon o sprečavanju konflikta interesa, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o finansiranju političkih partija. Radne verzije nacrta zakona su predstavljene nedavno na skupu u organizaciji Vlade Crne Gore i Delegacije Evropske unije. Najavljeni su okrugli stolovi na kojima će se dodatno razmotriti ponuđena rješenja.
Mnoga rješenja u ovim zakonima su naizgled bolja, dok je značajan broj važnih problema ostao neriješen. U nekim oblastima predložena rješenja idu čak i korak unazad. Stekao sam utisak da je na sceni vještina koja bi se mogla nazvati „kako da se sve promijeni, a da sve ostane isto“. Prisutne su i drastične promjene stavova evropskih eksperata. Nešto što je nekada bilo s pravom označavano kao problematično, naprasno postaje manji problem i nešto što treba zaboraviti. S druge strane, jedan dio NVO kao da nije zainteresovan da zakoni budu bolji. Loš zakon, gora primjena, više slučajeva, više posla, više galame, više novca. Interesovanje medija za ova pitanja je neopravdano slabo.
Plašim se da će ovaj polugodišnji proces u kojem se vlada, državna uprava i nevladine organizacije (zajedno sa medijima) nalaze imati suštinski loš rezultat.
Prvo, jer smo mu kao zajednica nedorasli, između ostalog i zbog slabih administrativnih kapaciteta (u svim sektorima). Drugo, jer je prisutna snažna želja da se dopadnemo Evropskoj uniji, a istovremeno ne riješimo sopstvene i stvarne probleme.
Bojim se da ćemo kao nebrojeno puta do sada našminkati zakone i zakleti se u njihovu punu primjenu. Čak i ako taj sveprisutni napor bude u ovom trenutku prihvaćen od impresioniranih evropskih zvaničnika, posljedice će dugoročno biti teške i opasne po društvo i državu u cjelini.
Drugim riječima, u pravu je komesar EU za proširenje kad kaže „budućnost Crne Gore je u vašim rukama“.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa
