Dostavili smo komentare na Nacrt zakona o nevladinim organizacijama sa ciljem da se obezbijedi kvalitetniji pravni okvir za rad civilnog društva i bolja usklađenost sa evropskim standardima. Naše sugestije posebno se odnose na sistemska pitanja definisanja oblasti djelovanja nevladinih organizacija, načina njihovog klasifikovanja i finansiranja iz budžeta.
Smatramo da zakon ne bi trebalo da restriktivno nabraja oblasti od javnog interesa za koje se finansiraju projekti NVO, jer to uvijek nosi rizik izostavljanja važnih tema. Umjesto toga, predložili smo da se one sistemski definišu kroz postojeće strateške dokumente države. Time bi se omogućilo da i one oblasti koje se danas možda ne prepoznaju, ali mogu postati prioritet u budućnosti, budu uključene. Ukoliko se zakonodavac ipak odluči da zadrži postojeći pristup, naglašavamo da je važno eksplicitno prepoznati teme poput transparentnosti i odgovornosti javne uprave, nadzora javnih finansija, borbe protiv korupcije, otvorenosti u donošenju javnih politika i građanskog nadzora nad institucijama. Upravo su to oblasti od ključnog javnog interesa, već potvrđene u strateškim dokumentima države i obavezama iz procesa evropskih integracija.
U tom kontekstu, istakli smo i potrebu uvođenja jasne klasifikacije oblasti djelovanja NVO, kroz poseban podzakonski akt, kako bi se prevazišla sadašnja nepreglednost i obezbijedila bolja statistička i analitička osnova za javne politike. To bi omogućilo i bolje praćenje i vrednovanje doprinosa organizacija civilnog društva.
Pitanje finansiranja NVO iz budžeta povezano je sa ovim širim izazovima. Iako se nacrtom zakona predviđa povećanje izdvajanja za projekte i programe, praksa pokazuje da mnoga ministarstva uopšte ne planiraju sredstva u svojim godišnjim budžetima, već se ona prebacuju u budžetsku rezervu. Takvo rješenje stvara neizvjesnost i smanjuje transparentnost, a nerijetko i dovodi do toga da konkursi za podršku uopšte ne budu raspisani. Predložili smo da ministarstva budu jasno obavezana da sredstva za finansiranje NVO planiraju u okviru svojih redovnih budžeta, na isti način kao i za druge izdatke. Time bi se unaprijedila predvidljivost i odgovornost sistema finansiranja. Takođe smo apelovali da se i podzakonski akti koji će uređivati ovu oblast donose kroz javne konsultacije, kako bi se spriječilo da se ključni detalji regulišu iza zatvorenih vrata.
Na kraju, ukazali smo i na problematičnu odredbu kojom se zabranjuje korišćenje riječi „institut“ u nazivu nevladinih organizacija. Smatramo da je riječ o neopravdanom i retroaktivnom ograničenju koje zadire u identitet organizacija i dovodi do pravne nesigurnosti za brojne već registrovane NVO. Umjesto brisanja čitave kategorije naziva, smatramo da je eventualne nedoumice moguće otkloniti na drugačiji način – preciziranjem pravnog statusa organizacija u njihovim punim nazivima ili uvođenjem jasne distinkcije između državnih i nevladinih instituta.
Institut alternativa će i dalje nastaviti da se zalaže za zakonska rješenja koja jačaju civilno društvo, unapređuju vladavinu prava i doprinose evropskim integracijama Crne Gore.
Komentare Instituta alternativa možete detaljnije pogledati ovdje.