Zašto građani ne mogu da podnose prijave povodom kršenja Etičkog kodeksa poslanika, da li su sankcije za kršenje etičkih standarda dovoljno oštre i da li je nadzor nad njihovom primjenom dovoljno efikasan – neka su od pitanja o kojima se raspravljalo na današnjoj panel diskusiji u organizaciji Instituta alternativa (IA).
Diskusija “Etika poslanika: od standarda do prakse” organizovana je uz podšku Fondacije za otvoreno društvo – Think Tank Fund-a iz Budimpešte, sa ciljem da pruži kritički ostvrt na sadržaj i primjenu Etičkog kodeksa poslanika, čije je usvajanje bilo predviđeno Akcionim planom za poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava).
Panelisti su bili predstavnici svih poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore, koji su se usaglasili da je crnogorski parlament iznad drugih parlamenata u regionu po načinu međusobnog ophođenja poslanika.
Jedno od pitanja koje su postavili učesnici u diskusiji bila je i praktična nemogućnost građana da podnose prijave za kršenje Kodeska, budući da ovo pravo imaju samo predsjedavajući Skupštine, Kolegijum predsjednika Skupštine, poslanici i predsjednik kluba poslanika.
Halil Duković, predstavnik poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, stalnog radnog tijela u Skupštini koje je nadležno za praćenje primjene kodeksa, istakao je da do sada nije podnijeta nijedna prijava za kršenje ovog akta.
Ljiljana Đurašković, iz poslaničkog kluba Demokratskog fronta, kazala je da joj je bila čast da bude članica radne grupe za izradu Kodeksa, imajući u vidu važnost ovog dokumenta za podizanje etičkih standarda u Skupštini Crne Gore.
Odgovarajući na jedno od pitanja koje je Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa, postavila na samom početku diskusije, Aleksandar Damjanović, predstavnik poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije, kazao je da misli da novčane kazne protiv poslanika zbog kršenja etičkih standarda ne bi imale smisla.
“Ko je taj da utvrdi da li je nešto govor mržnje ili ne”, upozorio je Damjanović, naglasivši da nema potrebe za formiranjem posebnog odbora koji bi pratio poštovanje Kodeksa, budući da u crnogorskom parlamentu već postoji previše mjesta u odborima (preko 180) na osamdeset jednog poslanika.
Borislav Banović, iz kluba poslanika Socijal-demokratske partije (SDP), rekao je da nije siguran koliko će Kodeks kao takav doprinijeti primjeni etičkih standarda, ali da je dobro da postoji kao podsjetnik za adekvatno ponašanje poslanika.
Kako je jedna od tema diskusije bila i odgovornost za nerad poslanika, tj. za nedolazak na plenarne sjednice i na sjednice radnih tijela, Goran Tuponja, iz klubaposlanika Pozitivne Crne Gore, istakao je da neučešće u radu određenih sjednica može biti i izraz političkog stava.
“Ono što je važno je da poslanik ne smije da bude u sukobu interesa i da bude podložan korupciji”, dodao je on.
Andrija Popović, iz Liberalne partije, kritikovao je konfuziju koja u crnogorskom pravnom okviru i praksi postoji kada je u pitanju položaj poslanika.
“Ustav na jedan način definiše položaj posanika, zakon na drugi, a praksa na treći”, kazao je on, i dodao da je bio za to da se uvedu oštrije sankcije za kršenje etičkih standarda, koje bi bile finansijskog i humanitarnog karaktera.
Naime, iznos novčane kazne poslanika, koji su se oglušili o moralne standare, bio bi uplaćen u humanitarne svrhe.
Branka Tanasijević, predstavnica poslaničkog kluba DPS-a, naglasila je da cilj etičkog kodeksa nije da kazni već da poboljša komunikaciju i stvori atmosferu kolegijalnosti.
Mladen Bojanić, iz kluba samostalnih poslanika u Skupštini, i Almer Kalač, iz Bošnjačke stranke, saglasili su se sa većinom svojih kolega da novčane kazne za kršenje etičkih standarda nijesu adekvatan odgovor, i da je, u tom smislu, efikasnija moralna osuda.
Jovana Marović, osvrnuvši se na izlaganja panelista i učesnika u diskusiji, istakla je da IA podržava inicijativu da se vodi detaljna evidencija o doprinosu poslanika radu parlamenta, naročito u pogledu pristustva na plenarnim sjednicama i sjednicama radnih tijela, budući da se odsustvo poslanika sa sjednica smatra lakšom povredom Kodeksa.
“To će biti i jedna od preporuka monitoring izvještaja o kontrolnoj funkciji parlamenta, koji će Institut alternativa objaviti do kraja mjeseca”, istakla je ona.
