“Glavni grad ostvaruje dobru saradnju sa nevladinim organizacijama”, ali samo na papiru, kako je potvrđeno na jučerašnjoj panel diskusiji “Snažne zajednice“, u organizaciji Centra za razvoj nevladinih organizacija.
Jučerašnji događaj, zamišljen kao forum građana i obilježen diskusijom na temu građanskog aktivizma, težio je da odgovori na pitanje: Kako mi, kao civilno društvo, možemo sarađivati sa lokalnim vlastima i kako građani mogu uticati na donošenje odluka u svom gradu? Odgovori i prigovori su nažalost dolazili od strane građana i nevladinih organizacija, dok su lokalne vlasti ostale tihe. Predstavnici Glavnog grada su juče potvrdili da ne poznaju načine na koje mogu animirati građane da učestvuju u procesu donošenja odluka, mimo promovisanja projekata i investicija Glavnog grada.
Predstavnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu, kazala je juče da je Glavni grad objavio četiri javna poziva za saradnju i partnerstvo sa nevladinim organizacijama u 2017. godini, te da je ostvarena saradnja sa civilnim sektorom kroz četiri radne grupe. Institut alternativa se prijavio na jedan od ova četiri poziva i postao dio Radne grupe za izradu nacrta odluke o budžetu Glavnog grada za 2018. godinu. Osim te formalnosti, radna grupa nije funkcionisala, a nacrt budžeta nam je dostavljen isto kada je i objavljen u sklopu javne rasprave.
Prema riječima sekretara Sekretarijata za finansije Glavnog grada, takva radna grupa “niti je postojala niti je mogla postojati”.
Ovakva simulacija saradnje pokazala nam je ne postoji komunikacija i koordinacija među organima lokalne uprave, kada je riječ o saradnji sa civilnim sektorom. Takođe, postalo je jasno da se u otvaranje radnih grupa za civilni sektor ulazi, ne zbog pomoći i konstruktivne saradnje, već zbog podizanja statistike otvorenosti lokalnih organa vlasti, konkretno Sekretarijata za lokalnu samoupravu i Sekretarijata za finansije, kao i da je odgovornost za ovakvo (ne)postupanje izostala.
Na pitanje da li smatra da je cilj ispunjen time što je Sekretarijat za lokalnu samoupravu objavio poziv, iako radna grupa nije postojala, ostali smo uskraćeni za odgovor predstavnice Sekretarijata za lokalnu samoupravu.
Ovaj drugi pokušaj simulacije saradnje između Glavnog grada i Instituta alternativa zabrinjavajući i tjera nas da se zapitamo – ima li vajde prijavljivati se na javne pozive, koje Glavni grad koristi radi pukog ispunjavanja statistike, bez obzira na ispunjenje samog cilja? A cilj u ovom slučaju je saradnja između lokalnih vlasti i jedne nevladine organizacije na aktu koji je od suštinskog značaja za život građana našeg grada – godišnji budžet.
Jučerašnja diskusija je pokazala i nedostatak znanja i ideja među lokalnim službenicima o tome kako zainteresovati građane za proces donošenja odluka na lokalnom nivou.
Očekujemo više od naših lokalnih samouprava, pogotovo od Glavnog grada, i nadamo se da će prinicipi otvorenosti i učešća javnosti umjesto praznih fraza biti stavljeni u funkciju suštinske saradnje između lokalnih vlasti i građana.
Ivana Bogojević
Istraživačica javnih politka
