Diskrecija bez objašnjenja: Utvrditi smjernice za odlučivanje starješina državnih organa

Broj žalbi kandidata koji su bili prvorangirani za posao u državnim organima, a nijesu dobili zaposlenje, se povećao i nameće potrebu bližeg regulisanja ovog diskrecionog prava starješina državnih organa.

Od najmanje 130 žalbi podnijetih protiv odluka o izboru državnih službenika i namještenika tokom prošle godine, njih 26 je podnijeto Komisiji za žalbe zato što nije izvršen izbor prvorangiranih kandidata, pokazuje istraživanje Instituta alternativa (IA) u okviru projekta “Državna uprava: Jednaka za sve”, koji finansira Ambasada SAD u Podgorici.

Usvojeno je 17 ovih žalbi.

Prošle godine, prema nalazima IA, nije bilo žalbi koje su se odnosile na neizbor najbolje ocijenjenih kandidata.

Podsjetimo, jedna od ključnih novina Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je počeo da se primjenjuje u januaru 2013. godine, bila je upravo obaveza zapošljavanja prvorangiranih kandidata. Samo izuzetno i uz obrazloženje, starješina državnog organa, nakon obavljenog intervjua, može izabrati drugog kandidata.

Međutim, odluke o žalbama upućuju na to da starješine nijesu dovoljno ubjedljivo argumentovale odluke, kojima nijesu izabrale prvorangirane kandidate.

Čest je slučaj da starješina navede da je samo na osnovu usmenog intervjua izvršio izbor drugog kandidata, bez dodatnog preciziranja razloga.

Analizirane žalbe i odluke o žalbama upućuju i na nerazumijevanje zakonskih odredaba, koje propisuju da, prilikom zapošljavanja u državnoj upravi, treba voditi računa o srazmjernoj zastupljenosti manjina i o rodno balansiranoj zastupljenosti.

Naime, u pet slučajeva, iako nijesu bili prvorangirani, izabrani su kandidati manjinske nacionalne pripradnosti, uz obrazloženje da se, prilikom donošenja odluke o izboru, vodilo računa i o srazmjernoj zastupljenosti manjina.

Međutim, tri žalbe protiv ovakvih odluka o izboru su usvojene uz obrazloženje da Zakon o državnim službenicima i namještenicima ne propisuje davanje prednosti kandidatima samo po osnovu pripadanja manjinskoj nacionalnoj zajednici.

Takođe, jedan kandidat se žalio da je bio bolje rangiran od izabranih, ali i da nije ispoštovana odredba o rodnoj ravnopravnosti, jer su “svi izabrani kandidati ženskog pola”.

U nekoliko slučajeva, prvorangirani kandidati su se žalili da nijesu izabrani zbog procjene starješina da se neće zadržati na datom radnom mjestu zbog daljih ambicija za profesionalnim razvojem, što je u direktnoj suprotnosti sa principom zapošljavanja i napredovanja na osnovu zasluga.

Kako bi se ograničila zloupoteba diskrecija starješina državnih organa prilikom izbora državnih službenika i namještenika, IA ponovo poziva Vladu da ispoštuje preporuku, koju smo formulisali u okviru svog prvog monitoring izvještaja o zapošljavanju i napredovanju u državnim organima, i da posebnim smjernicama jasno definiše razloge zbog kojih najbolje ocijenjeni kandidat ne mora biti izabran na radno mjesto u državnoj upravi.

Milena Milošević
Istraživačica javnih politika

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.