Umjesto da se uhvate u koštac sa sveprisutnom korupcijom, naši državni organi su trenutno okupirani prepravljanjem rokova u pokušaju da predvide koliko će im vremena biti potrebno u sledećoj za ispunjavanje obaveza iz ove godine.
Evaluacija i revizija akcionih planova za poglavlja 23 i 24 jesu od suštinskog značaja za nastavak pregovora, ali aktivnosti na prevenciji i represiji korupcije moraju biti intenzivirane i ići uporedo. Ovo su dva paralelna i neodvojiva procesa.
Nova Evropska komisija je početkom novembra zvanično počela svoj petogodišnji mandat, a njeno imenovanje i predstavljeni prioriteti u radu već su podigli prašinu širom Evrope. U zemljama članicama Unije zbog prvi put ”testirane” mogućnosti evropskih građana da svojim glasom utiču na izbor predsjednika ovog tijela. U zapadnobalkanskim okvirima zbog jasne poruke da nema pridruživanja dok ovaj sastav Komisije ”mjeri” napredak u reformama. Primjena ovog najnovijeg, pomalo neohrabrujućeg pristupa EU, ali zasnovanog na realnoj procjeni napretka u zemljama kandidatima za članstvo, na crnogorski kontekst implicira niz zaključaka.
Crna Gora nije iskoristila prvi pozitivan talas u procesu pregovora koji je dobila privremenim zatvaranjem dva poglavlja, otvaranjem dodatnih deset, uključujući i dva najzahtjevnija koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ovo ”zahvaljujući” tome što je 2014. obilovala neispunjavanjem mjera iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24, kršenjem rokova, modifikovanjem aktivnosti i odsustvom opredjeljenja da se određene mjere uopšte realizuju. Zbog toga umjesto da se uhvate u koštac sa sveprisutnom korupcijom, naši državni organi su trenutno okupirani prepravljanjem rokova u pokušaju da predvide koliko će im vremena još biti potrebno u sledećoj za ispunjavanje obaveza iz ove godine. A te obaveze su se odnosile isključivo na unapređenje zakonskih rješenja u ovoj oblasti. Stoga u 2015. treba očekivati dodatne pripreme za institucionalizaciju Agencije za borbu protiv korupcije, sprovođenje neispunjenih aktivnosti iz Strategije za borbu korupcije i organizovanog kriminala koja ističe krajem ove godine, umrežavanje i jačanje saradnje između postojećih organa kojima nedostaju kapaciteti i neophodne nadležnosti za nepristrasan i nezavisan rad. Sve, samo ne procesuiranje slučajeva, posebno onih na visokom nivou, na kojima Evropska komisija insistira u izvještajima o napretku iz godine u godinu. Evaluacija i revizija akcionih planova za poglavlja 23 i 24 jesu od suštinskog značaja za nastavak pregovora, ali aktivnosti na prevenciji i represiiji korupcije moraju biti intenzivirane i ići uporedo. Ovo su dva paralelna i neodvojiva procesa.
Čini se da je period od pet godina, u okviru kojeg neće biti pridruživanja, pravi test ozbiljnosti institucija u pravcu prevazilaženja dosadašnjeg ”privida reformi” i obezbjeđivanja mjerljivih rezultata. Jasno, perspektiva integracije i dalje ostaje glavni pokretač reformi u borbi protiv korupcije, reformi pravosuđa, unapređenju ljudskih prava. Prevedeno na privremena mjerila Evropske komisije za napredovanje u procesu pregovora: Crna Gora treba da uspostavi inicijalni bilans ostvarenih rezultata u efikasnoj i efektivnoj istrazi, gonjenju i presudama u slučajevima korupcije. Crna Gora treba da sprovodi i procjenjuje uticaj mjera preduzetih u cilju smanjenja korupcije u osjetljivim oblastima i preuzima korektivne mjere kada je to potrebno, uključujući disciplinske i krivične mjere u slučajevima identifikovanih nepravilnosti. Crna Gora treba da obezbjedi adekvatnu uključenost civilnog društva u razvoj, sprovođenje i nadzor politika.
Ovih dana se evropski zvaničnici utrkuju u slanju poruke da Crna Gora ne treba da bude demotivisana najavljenom dinamikom proširenja. Nema razloga za brigu. Crnogorske državne organe ništa ne motiviše kao daleki rokovi.
dr Jovana MAROVIĆ
Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa i
članica radne grupe za poglavlje 23
Tekst originalno objavljen u sekciji “Forum” dnevnog lista Vijesti
