Zajednički konsultativni odbor civilnog društva Evropske unije i Crne Gore je pozvao državne institucije da preispitaju usvajanje odredbi koje bi u ozbiljnoj mjeri ograničile sprovođenje javnih rasprava.
Milena Milošević, naša istraživačica, učestvovala je krajem decembra na sastanku Zajedničkog konsultativnog odbora civilnog društva Evropske unije i Crne Gore.
Na sastanku je prezentovala naše ključne nalaze i sugestije za unapređenje reforme javne uprave, uključujući i učestvovanje građana u donošenju odluka.
Ona je podsjetila da je Vlada, van planiranih aktivnosti Strategijom reforme javne uprave, na sjednici 16. novembra 2017. godine utvrdila predlog izmjena Zakona o državnoj upravi.
Predlog predviđa da se javna rasprava neće sprovoditi ”kad se zakonom, odnosno strategijom uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta; u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima; kad se zakonom bitno drukčije ne uređuje neko pitanje.”
Predložene zakonske izmjene takođe su uvrđene bez javne rasprave.
“U pogledu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi, ZOK poziva državne organe Crne Gore da preispitaju usvajanje odredbi koje bi u ozbiljnoj mjeri ograničile dobru praksu sprovođenja javnih rasprava”, piše u Deklaraciji koju je ovo tijelo usvojilo na posljednjem sastanku, koji je organizovan 19. decembra 2017. godine u Briselu.
Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi je trenutno u skupštinskoj proceduri.
Poslanik Željko Aprcović je uložio amandman, kojim se predlaže da se umjesto eksplicitne zabrane sprovođenja javnih rasprava u prethodno opisanim situacijama, predlagačima ostavi mogućnost da procijene da li je javna rasprava neophodna ili ne.
“Predloženim amandmanom se, ipak, daje mogućnost da se i u navedenim situacijama sprovodi postupak javne rasprave, s tim što ista nije obaveza za obrađivača zakona ili strategije”, piše u obrazloženju amandmana.
Ipak, ni ova norma ne bi suštinski otvorila proces donošenja odluka o planiranju budžeta ili propisima iz oblasti bezbjednosti, koji se tiču svih građana, jer bi nadležne institucije arbitrarno odlučivale da li da u proces donođenja određenih zakona ili strategija uključe građane ili ne.
Stoga, Institut alternativa još jednom apeluje na Skupštinu da ne usvoji izmjene zakona, koje su utvrđene bez učešća građana, a kojima se značajno ograničava prostor njihovog uticaja na donošenje odluka.
Tim Instituta alternativa
