Češljanje koncesija ili kako Vlada upravlja našim bogatstvima

Tužilaštvo da pročešlja koncesije, poručili su poslanici ljetos prilikom razmatranja izvještaja o radu Komisije za koncesije. Od tada ni Zakona, ni registra, ni tužbi, niti bilo kakvog bitnijeg pomaka u ovoj oblasti. U fokusu Vlade je jedan jedini posao, onaj sa Kinezima oko auto-puta, dok uslovi za sprovođenje javno-privatnih partnerstava i koncesija ostaju haotični.

Crna Gora je na gubitku preko 12 miliona eura zbog loše koncesione politike, podatak je iz 2012. godine, kada je Vlada prestala da obavještava javnost o dugovanjima koncesionara, kao i o “aktivnostima” na usvajanju novog zakonskog okvira koje traju od 2011. godine. Da li zbog nedostatka političkog opredjeljenja, manjka kapaciteta, ili prenatrpane agende pripreme zakona, tek i ova će godina proći bez usvajanja zakona o javno-privatnim partnerstvima i koncesijama. Za postojeći zakon Evropska unija kaže da je neusaglašen sa dobrim praksama u ovoj oblasti, kao i da postoji izuzetno nizak stepen poznavanja JPP i koncesija i u državnim organima i u lokalnoj samoupravi.

A problemi postoje na svim nivoima: od zakonskog i institucionalnog okvira, do manjka transparentnosti. Sajt Komisije za koncesije, gdje ovo tijelo vodi i registar koncesija, već izvjesno vrijeme je nedostupan, odnosno ne postoji. Isto se dešavalo i tokom prethodne dvije godine, ali u kraćem vremenskom periodu, zbog toga što nadležna Komisija za koncesije prosto zaboravila da uplati sredstva za domen .me. Vjerovatno zbog pretjeranog obima posla u odlučivanju o ukupno dva prigovora na godišnjem nivou, što su bile ukupne aktivnosti ove Komisije tokom 2013. godine. Uprkos tome, i ove godine je u predlogu budžeta planirano 85.000 eura za rad predsjednika i članova Komisije. Tzv. registar koncesija ne sadrži podatke o finansijskim otplatama, a lokalne samouprave kojima se uplaćuje 70% koncesione naknade za koncesije zaključene na njihovoj teritoriji nemaju uvid ni u predmet na osnovu kojih se vrši dospijeće iz Državnog trezora, niti o vremenskom okviru za naplatu.

”Tužilaštvo da pročešlja koncesije”, poručili su poslanici ljetos upravo prilikom razmatranja izvještaja o radu Komisije za koncesije. Od tada ni Zakona, ni registra, ni tužbi, niti bilo kakvog bitnijeg pomaka u ovoj oblasti. U fokusu Vlade je jedan jedini posao, onaj sa Kinezima oko auto-puta, dok uslovi za sprovođenje javno-privatnih partnerstava i koncesija ostaju haotični. I sami poslanici su se zadovoljili ovom svojom konstatacijom, budući da nema pozitivne reakcije na inicijativu Instituta alternativa koju smo podnijeli u junu da se saslušaju nadležni za stanje u oblasti koncesija u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.

Nema podataka na koji način se eksploatišu crnogorska prirodna bogatstva. Štaviše, u maju je Državna revizorska institucija ukazala na to da se koncesije iznova daju onim koncesionarima koji ne poštuju svoje ugovorne obaveze te da je stanje u oblasti koncesija alarmantno. Ovih dana, u svjetlu izmjena drugog važnog zakona za kontrolu trošenja budžetskih sredstava – Zakona o javnim nabavkama, izvršna vlast se “upinje” da objasni kako crne liste za ponuđače koji krše odredbe ugovora nisu definisane pravnom tekovinom Evropske unije i zato je na državi članici da odluči da li će ili neće usvojiti dodatne mehanizme za suzbijanje korupcije. Nameće se zaključak da političkoj eliti ne odgovaraju ”crne liste” kako bi mogla da nastavi da se koncesijama i javnim nabavkama ”zahvaljuje” privatnim partnerima za usluge finansiranja kampanja i drugih aktivnosti. Ipak dodatno čude reakcije nadležnih kada se insistira da su svi dosadašnji, izuzetno skromni, rezultati u borbi protiv korupcije postignuti pod pritiskom, a geslo ostaje ”što je bilo to će biti, što se činilo to će se činiti, i nema ništa novo pod suncem”.

dr Jovana MAROVIĆ
Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa i članica radne grupe za poglavlje 23

Tekst originalno objavljen u sekciji ,,Forum” dnevnog lista Vijesti

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.