Prvi podaci o državnoj imovini trebalo bi da budu dostupni krajem aprila, ali je Crna Gora još daleko od sveobuhvatnog registra
Koliko pokretne i nepokretne imovine, hartija od vrijednosti i novca ima država Crna Gora, do danas nije poznato, s obzirom na to da nadležna vladina tijela još nijesu izradila registar državne imovine, iako je, po zakonu, to trebalo da učine prije sedam godina. Zbog višegodišnjeg kršenja Zakona o državnoj imovini, nepoštovanja preporuka revizora i javašluka koji vlada u oblasti raspolaganja i upravljanja državnom svojinom, do danas niko nije odgovarao. Očekuje se da će prvi podaci o državnoj imovini biti dostupni do kraja aprila za mali broj organa, a imajući u vidu trenutnu dinamiku prikupljanja podataka o imovini u državnom vlasništvu, činjenica je da ta obaveza neće biti u potpunosti ispoštovana ni za nekoliko godina.
Registar državne imovine
Zakon o državnoj imovini, koji je donijela Skupština, stupio je na snagu u martu 2009. godine, i njime je propisana obaveza za organe i javne službe čiji su osnivači Crna Gora, odnosno opštine, da popišu, procijene i evidentiraju nepokretnosti koje su u njihovoj nadležnosti, i da u roku od godinu o tome dostave podatke organu uprave nadležnom za poslove imovine.
Zakonom je propisano da je organ uprave, koji je nadležan za poslove imovine, dužan da uspostavi jedinstvenu evidenciju nepokretnosti iz državne imovine, u roku od 90 dana od dana isteka roka, koji je postavljen državnim i opštinskim organima. Prema tim odredbama, registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Međutim, ni sedam godina kasnije, registar još ne postoji, a njegovo uspostavljanje obuhvatiće određene faze, gdje će se prvo unositi podaci o imovini direktnih budžetskih korisnika, a tek poslije indirektnih korisnika budžeta i lokalnih samouprava.
Za program plaćeno 200.000 eura
U februaru 2010. godine Vlada je donijela Uredbu o načinu rada državne uprave, kojom je propisano da će program elektronske obrade podataka za vođenje posebnih evidencija, registara i jedinstvene evidencije pripremiti Ministarstvo finansija i resor za informaciono društvo. Ministarstva su bila dužna da uspostave kompatibilne programe u cilju uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema za vođenje evidencije stvari u državnoj svojini.
Iako uredbom nije precizirano da to treba ili može da uradi neko drugi za potrebe tih resora, za posao je angažovana privatna firma „Atos“ iz Beograda, kojoj je za to plaćeno 199.800 eura, i bila je jedini ponuđač na tenderu raspisanom krajem oktobra 2014. godine.
Preporuke DRI bez primjene
Na probleme u upravljanju državnom imovinom i na nepoštovanje zakona ukazala je još 2011. godine Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja o reviziji efektivnosti evidentiranja državne imovine za 2010. godinu. Tada je utvrđeno da Uprava za imovinu i Ministarstvo finansija nijesu ostvarili ciljeve i zadatke koji su utvrđeni Zakonom o državnoj imovini, da nije obezbijeđena primjena tog akta i da ne postoji ustanovljeni registar državne imovine.
Ni poslednji nalazi iz prošle i podaci iz ove godine ne pokazuju ništa bolje stanje. Senator DRI dr Branislav Radulović, koji je rukovodio revizijom iz 2016. godine – „Efikasnosti naplate poreskog duga imovinom poreskog obveznika”, kazao je da su poslednje kontrole utvrdile da se na osnovu evidencija koje vodi Uprava za imovinu ne može utvrditi tačan broj subjekata (državnih organa i organa lokalne samouprave), koji su po Zakonu o državnoj imovini obavezni da dostave podatke o pokretnim i nepokretnim stvarima.
DRI je u oktobru prošle godine dala preporuke Upravi za imovinu, u kojima je navedeno da je potrebno tačno i sveobuhvatno identifikovati sve nepokretnosti u državnoj svojini, prikupiti pravne, fizičke, finansijske i ekonomske podatke o državnoj imovini, a zatim je klasifikovati, izvršiti njeno mjerenje i formirati portfelj državne imovine. Upravi je preporučeno i da izradi bazu podataka državnih organa, organa lokalne samouprave i javnih službi čiji je osnivač Crna Gora, odnosno opština, koji su po Zakonu o državnoj imovini obavezni da dostavljaju podatke o pokretnim i nepokretnim stvarima i da se na osnovu sačinjene baze prati dostavljanje podataka i preduzimaju zakonom predviđene mjere u slučajevima njihovog nedostavljanja. Između ostalog, preporučeno je i da se izradi i Vladi dostavi Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom, kao i godišnji plan upravljanja imovinom.
Radulović je pojasnio da je Uprava za imovinu dužna da do 17. aprila podnese izvještaj o realizaciji preporuka, te da je u svom izjašnjenju od 22. marta dostavila pregled aktivnosti koje je realizovala povodom tri preporuke.
– DRI u svim finansijskim revizijama i revizijama pravilnosti kao jednu od važnih oblasti revizije u fokusu ima državnu imovinu. DRI će u 2017. godini sprovesti i posebne revizije koje u fokusu imaju državnu imovinu, kao što je revizija koja je u toku „Upravljanje i raspolaganje imovinom koju koristi Ministarstvo odbrane“ – najavio je Radulović.
Prvi podaci krajem aprila
Iz Uprave za imovinu saopštili su da su krajem 2015. i početkom 2016. godine organizovali obuke za direktne budžetske korisnike, i da su se na njihove pozive za obučavanje odazvala 62 organa. Za sada je obučeno 106 korisnika.
– S obzirom na to da su priprema i dostavljanje tabela predstavljali veliki problem za organe, naišli smo na nedovoljno razumijevanja i saradnju, što je dovelo do određenog kašnjenja u dostavljanju podataka. Dostavljene tabele nijesu bile potpune i pravilno izrađene, tako da je Uprava za imovinu suočena sa dodatnim obradama, što zahtijeva precizan i tačan rad i dodatni vremenski period – kazali su iz Uprave.
U tom organu očekujemo da će registar državne imovine biti pušten u produktivan rad u narednih mjesec-dva.
– Ali u evidenciji će se nalaziti podaci o organima koji su dostavili stanje imovine kroz „eksel” tabele koje su prilagođene i namijenjene migraciji podataka u jedinstvenu evidenciju državne imovine. Svrha veb-aplikacije ARS jeste da omogući korisnicima evidentiranje osnovnih sredstava i predstavlja kompleksan sistem sa više modula. Svaki organ koristiće ARS za unos, izmjenu, otpis sredstava i u svakom trenutku će moći da izvlači izvještaje o stanju svoje imovine, a Uprava za imovinu će u realnom vremenu imati tačnu sliku o svim sredstvima svih organa i imaće mogućnost davanja izvještaja o svim sredstvima po bilo kojem parametru – pojasnili su iz Uprave.
U Upravi očekuju da će aplikacija biti napunjena informacijama i puštena u rad za organe koji su dostavili stanje imovine, najkasnije do 30. aprila ove godine.
Neko da odgovara
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, kazao je za „Dan“ da smo nakon godina kašnjenja u uspostavljanju registra, u situaciji da imamo bazu, ali bez podataka. Poručuje da neko mora snositi odgovornost za ovako spor rad na uspostavljanju registra, ističući da se više od sedam godina kasni sa ovom obavezom, te da je pitanje da li bi i danas imali ikakav napredak da nije bilo pritiska od DRI i civilnog društva.
– Koliko će još trajati proces popunjavanja baze i provjere tačnosti podataka, ako je uopšte predviđena, možemo samo da pretpostavimo, a svakako su u pitanju godine, a ne mjeseci. Ključno je da će proći još dosta vremena dok ne budemo imali sveobuhvatan i funkcionalan registar imovine – čak i na centralnom nivou odziv institucija je manji od 50 odsto, a možemo pretpostaviti da će prikupljanje podataka od ostalih činilaca javnog sektora, posebno lokalnih samouprava, ići još sporije – izjavio je Muk.
Smatra da je vrijeme i da Vlada obrati pažnju na ovo pitanje i natjera sve institucije da prijave imovinu za potrebe registra, nakon što pozove na odgovornost rukovodioce Uprave za imovinu, zbog sad izvjesnog decenijskog kašnjenja.
– Ne radi se o softveru za koji se zalažemo jer je formalna obaveza u zakonu – radi se o instrumentu koji će omogućiti uštede u upravljanju imovinom i racionalnije upravljanje njom. Ponižavajuće je da država Crna Gora u 21. vijeku ne zna šta posjeduje – zaključio je Muk.
Stanje u regionu
I dok će narednih mjeseci biti dostupni prvi podaci o imovini koja je u vlasništvu države Crne Gore, stanje u upravljanju javnom svojinom na višem je nivou u državama regiona – Hrvatskoj i Srbiji.
Po pitanju evidencije imovine i transparentnosti njenog upravljanja prednjači Hrvatska, koja ima i Ministarstvo državne imovine. U toj državni javno je dostupan Registar državne imovine. Registar sadrži popis dionica u trgovačkim društvima, nekretnina i poslovnih udjela u trgovačkim društvima. U tabelama su navedeni nazivi dioničarskog društva ili pravnog lica u kojem Hrvatska ima vlasništvo, te sjedište, iznos početnog kapitala i slično. Precizno su navedeni podaci o kakvoj se vrsti nekretnine radi – stambenom, poslovnom prostoru, građevinskom zemljištu, te kvadraturama, adresama…
Hrvatska je registrom omogućila uvid u opseg i strukturu imovine koja je u njenom vlasništvu, redovno ažuriranje pravnih, fizičkih, ekonomskih i finansijskih podataka o imovini u vlasništvu, nadzor nad stanjem imovine.
U Srbiji je ovo pitanje tretirano Zakonom o javnoj svojini i Uredbom o evidenciji nepokretnosti u javnoj svojini. Republička direkcija za imovinu nadležna je za vođenje jedinstvene evidenciju o nepokretnostima i zbirne evidencije pokretnih stvari u državnoj svojini.
Ana Ostojić
Dnevni list “Dan”
Članak je pripremljen od strane novinara dnevnog lista “Dan” u saradnji sa Institutom alternativa, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, u okviru projekta ”Promovisanje finansijske odgovornosti u Crnoj Gori“ . Sadržaj članka isključiva je odgovornost autora.