Naši stavovi o Prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu, iznijeti na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet
Budžet kao pokretna meta
Iako je Vlada ove godine ispoštovala zakonski rok i dostavila prijedlog budžeta Skupštini na vrijeme, ona je zapravo još uvijek nastavila da na njemu radi. Verzija koju poslanici razmatraju je „pokretna meta“ — u ovom trenutku pripremaju se njene izmjene u Ministarstvu finansija, vode novi pregovori sa potrošačkim jedinicama i mijenja prijedlog Zakona o zaradama u javnom sektoru na osnovu čije ranije verzije je planiran budžet o kojem Skupština raspravlja. Takođe, budžet je planiran računajući da će biti usvojene izmjene Zakona o akcizam, ali i na osnovu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim radio – difuznim servisima, (prema kojem RTCG ima budžetu u visini od 0.3% BDP-a).
Tekuća potrošnja u porastu
Ovaj prijedlog budžeta je u dijelu tekuće potrošnje, veći za skoro 10% u odnosu na plan za prethodnu godinu, odnosno, za oko 50 miliona. Ukoliko prihvatimo argumentaciju Ministarstva finansija, da primjena Zakona o zaradama u planiranju budžeta donosi 13 miliona fiskalnog opterećenja, to znači da imamo još oko 37 miliona povećanja na ostalim stavkama tekućeg budžeta — rashode za materijal, rashode za usluge, za tekuće održavanje i ostale izdatke.
Pravilnik o klasifikaciji budžeta (…) pa izdaci sa predznakom „ostalo“ dozvoljavaju da se iza njih sklone najrazličitiji troškovi i radi se o kategorijama sa najvećim iznosima (ostala lična primanja, ostali rashodi za materijal, usluge, i „ostalo“ u okviru ostalih izdataka.
Primjećuje se i rast izdataka po osnovu isplate ugovora o djelu za oko 5% u odnosu na plan za 2015. godinu, kada su bili oko 15% veći u odnosu na 2014. godinu — sve uprkos preporukama DRI da se ovakav vid zapošljavanja smanji — odnosno, da se stane na put nezakonitoj praksi da se ugovori o djelu koriste za vršenje poslova iz redovne nadležnosti organa.
Preusmjeravanja poništavaju plan
Treba primijetiti da je u toku ove godine, do sada odrađeno 52 preusmjeravanja između potrošačkih jedinica, ukupne vrijednosti od oko 5 milliona eura. Takođe, samo u prvoj polovini godine (koja je „mirnija“ u ovom pogledu), 400 unutrašnjih preusmjeravanja sredstava kojima je oko 8 miliona eura preusmjereno unutar potrošačkih jedinicama. Prema našim prvim analizama, veliki dio ovih preusmjeravanja imao je za cilj povećanje izdataka tekućeg budžeta, na pozicijama ka čijem se smanjenju stremi, od službenih putovanja, reprezentacije do raznih „ostalih“ rashoda.
Višegodišnje planiranje pada u vodu nakon par mjeseci
U prijedlogu zakona su prekršeni obavezujući limiti iz Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za više potrošačkih jedinica, a time i je prekršen je i član 22 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Od 39 potrošačkih jedinica prvog reda za koje se limiti određuju, za njih 21 su prekršeni limiti (dakle više od polovine), a to kršenje je u nekim slučajevima procentualno vrlo značajno (Ministarstvo odbrane, ANB, Sudstvo…).
Vlada je u martu 2015. godine usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike, koje između ostalog, sadrže granice potrošnje za budžetske korisnike prvog reda za naredne tri godine. Ovi limiti iz Smjernica su obavezujući, moraju se poštovati za prvu narednu godinu, dok su za naredne dvije samo indikativni. Ukoliko ne možemo sa tačnošću predvidjeti limite u martu ove godine za narednu godinu, o kakvom višegodišnjem planiranju možemo da govorimo i kakve su posljedice za ovo kršenje Zakona?
Kod skoro svih potrošačkih jedinica došlo je do povećanja budžeta. Ovo povećanje je u većini slučajeva procentualno značajno, a ima ekstremnih slučajeva (DIK za 1262% više, Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte 113%, Komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki 58%, Službeni list 526%, Ministarstvo zdravlja 110%, itd.).
Od 101 potrošačkih jedinica, koliko ih imamo u organizacionoj klasifikaciji, kod 11 je budžet isti kao u planu za 2015. godinu, a kod njih 9 je došlo smanjenja budžeta. Među tih 9 kod kojih je došlo do povećanja budžeta, nalazi se i Komisija za kontrolu državne podrške i pomoći, za koju je DRI nakon revizije državnih garancija, između ostalog, preporučila jačanje kapaciteta u organizacionom i stručnom smislu.
Šta da se radi?
U pogledu ovog prijedlog budžeta nalazimo se pred svršenim činom — značajnije popravke mu nema. Jedino što možemo uraditi je učiniti da sljedeći bude bolji. Neophodna nam je varijanta tzv. „dubinska analiza rashodnih budžetskih linija“, sprovodena od strane stručnog mješovitog tima, koja bi imala za cilj da precizira sistem finansijskog izvještavanja o određenim, previše opštim linijama rashoda, ali i da uoči neracionalnosti u trošenju i prilike za uštede.
Uloga Skupštine u usvajanju budžeta nije provjera pravopisa
Danas je 17. decembar, a još uvijek nemamo nijedan podnijet amandman na budžet, osim onih koje je predlagač prihvatio na Zakonodavnom odboru, a koji se prevashodno tiču pravopisa. Mišljenja koja su dostavila ostala radna tijela mahom se sastoje od opštih mjesta i fraza.
Dostavili smo poslanicima i našu studiju “Budžet za 2015. godinu u Skupštini – Analiza procesa usvajanja budžeta”. U njoj smo predstavili sistemske probleme u načinu na koji poslanici razmatraju prijedlog budžeta i mijenjaju ga, sa preporukama za unapređenje.
Naredni prijedlog budžeta, Skupština ne smije dočekati bez specijalizovane stručne službe za analizu budžeta (bez obzira na to kakva će biti struktura radnih tijela). Poslanici su prolazni i zavise od izbornog rezultata, a skupštinska služba bi trebalo da bude trajno ekspertsko jezgro koje će biti u stanju da vrši analizu budžeta i pomogne djelotvoran nadzor na njegovim sprovođenjem.
Skupština se mora uključiti u praćenje primjene Programa reforme upravljanja javnim finansijama, koji obuhvata razne oblasti koje su važne za budžetski ciklus, od planiranja i izvršenja budžeta, daljeg razvoja programskog budžeta, kapitalnog budžeta, javnih nabavki, transparentnosti, itd.
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet mora tražiti izvještaj o radu budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koja bi moralo da podatke o kršenjima koje su uočili, koje su im prijavljena i koja su sankcionisali.