Institut alternativa dostavio je MUP-u skoro 40 strana komentara na Nacrt strategije za reformu javne uprave i prateći akcioni plan. Nacrt ne odgovara na suštinske izazove dobrog upravljanja.
Reforma javne uprave je ključni proces ne samo za osposobljavanje uprave da odgovori brojnim zahtjevima u procesu pristupanja EU, već i za dalju demokratizaciju društva. To se može postići prevencijom zloupotrebe javnih resursa, promovisanjem integritetom javnih zvaničnika i službenika, promocijom zasluga i spososobnosti kao ključnih kriterijuma zapošljavanja, napredovanja i nagrađivanja u javnoj upravi.
Međutim, stav Instituta alternativa je da, aktuelni Nacrt Startegije i prateći dvogodišnji akcioni plan, ne odgovaraju ovim izazovima na pravi način.
Na brojnim mjestima, uvođenjem “sitnih” aktivnosti, koje su državni organi dužni da sprovode u svom svakodnevnom radu, nastoji se obesmisliti strateška reforma javne uprave.
Naročito su zanemarljive mjere koje se odnose na odgovornost i integritet, oblast koja je usko povezana sa borbom protiv korupcije.
Lokalne samouprave su takođe gotovo u cjelosti zapostavljene i označene su kao nosioci samo jednog cilja od njih ukupno 11, a osim preko Zajednice opština, opštine, pojedinačno, uopšte nijesu bile uključene u izradu ovog dokumenta.
Iz toga proizilazi da je namjera autora Strategije da sprovedu reformu lokalne samouprave bez učešća samih lokalnih samouprava u osmišljavanju ili sprovođenju aktivnosti.
Kada je u pitanju predložena koordinacija primjene Strategije, IA podržava predlog da se osnuje Savet za reformu javne uprave, i predlaže da ovo noformirano tijelo zamijeni Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi. Ipak, smatramo da je u sastav novog Savjeta, pored predstavnika ključnih organa za sprovođenje strategije na nivou starješina organa i udruženja poslodavaca, neophodno uključiti i predstavnike nevladinog sektora, Zajednice opština, i akademske zajednice.
Sa ciljem da se unaprijedi dokument, osim opštih komentara, IA je dostavio konkretne predloge novih ciljeva, aktivnosti, i indikatora, i uputio nadležne institucije u domaće i međunarodne izvore koji mogu pomoći da se formulišu početni pokazatelji stanja u ključnim oblastima, bez kojih nije moguće na utemeljen način pratiti napredak u primjeni Strategije koja se donosi za period 2016 – 2020. godine.
Predložili smo i novi opšti cilj Strategije, koji bi trebalo da glasi: Stvaranje efikasne, transparentne i servisno opredijeljene javne uprave, zasnovane na sistemu zasluga, koju karakteriše porast povjerenja građana u njen rad. Ovako formulisan cilj, prema našem predlogu, pratili bi indikatori o porastu povjerenja građana u javnu upravu, boljem rangu Crne Gore u indikatorima dobrog upravljanja (Svjetska Banka), o skraćenom trajanju upravnih postupaka, povećanom stepenu izvršenja odluka Upravnog suda.
Samo preciznim formulisanjem ciljeva, sa indikatorima koji će omogućiti ocjenu njegove ispunjenosti, naknadno će se moći sprovesti procjena učinka Strategije reforme javne uprave.
To je proces koji javna uprava treba da nauči, kako bi se spriječilo ono što je trenutno na djelu: situacija u kojoj se 2015. godine ponavljaju prioriteti, ciljevi i aktivnosti, koji su bili formulisani prije 4 godine, a koje državni organi mahom nijesu upjeli da ostvare u okviru primjene prethodne Strategije.
U nastavku možete pročitati komentare Instituta alternativa na Nacrt Strategije i Akcioni plan u cjelosti.
