Strategije i akcioni planovi se donose tako da odgovornost bude podijeljena (čitaj: ničija) među različitim organima, procjena troškova često izostaje, a izvještavanje i koordinacija su ograničenog karaktera
Krajem decembra 2012. godine, Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o budžetu za 2013. godinu, a krajem januara Vlada je usvojila Program rada Vlade za 2013. godinu. U pripremi je novi dvogodišnji akcioni plan za primjenu Strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Na ovom poslu je angažovana radna grupa koju čine predstavnici institucija i organizacija koje su članice Nacionalne komisije za praćenje sprovođenja Strategije. Predlog novog akcionog plana neće biti na javnoj raspravi.
Radna grupa za pregovore u poglavlju 23 radi na izradi akcionog plana za otvaranje pregovora u poglavlju koje tretira Pravosuđe i temeljna ljudska prava. Vlada je programom rada planirala usvajanje akcionog plana u drugom kvartalu ove godine. Članovi radne grupe iz reda nevladinih organizacija još uvijek nemaju pristup cjelovitom Izvještaju Evropske komisije o skriningu.
Uskoro će otpočeti izrada novog akcionog plana u okviru Inicijative partnerstva za otvorenu vladu, a na kojem će raditi grupa formirana u okviru Savjeta za regulatornu reformu kao mješovita radna grupa predstavnika vlade i nevladinih organizacija.
Za očekivati je da uskoro bude pripremljen i prvi akcioni plan za realizaciju mjera iz Strategije reforme javne uprave i pratećeg okvirnog akcionog plana.
Tijelo predviđeno za koordinaciju i praćenje primjene ove Strategije, savjet za regulatornu reformu nikada nije održao sjednicu na ovu temu, a izvještaji o realizaciji Strategije nisu javno dostupni.
Svi pomenuti dokumenti imaju zajedničke oblasti i pitanja kojima se bave. Kako će se rad na ovim dokumentima učiniti cjelovitim i usaglašenim ? Što svi ovi planovi mogu očekivati od državnog budžeta u 2013. godini? Riječ je o pitanjima koja traže blagovremeni odgovor od Vlade Crne Gore.
U Crnoj Gori je u posljednjih desatak godina usvojeno preko četrdeset strategija i akcionih planova. Sveprisutna je manjkavost procjene troškova i identifikacije izvora iz kojih će se pokriti troškovi realizacije planiranih mjera. Strategije i akcioni planovi se donose tako da odgovornost bude podijeljena (čitaj: ničija) među različitim organima, procjena troškova često izostaje, a izvještavanje i koordinacija su ograničenog karaktera. Tako premnogo ostaje na dobroj volji i lijepim željama. Pod pritiskom međunarodne zajednice, EU, medija i NVO dešava se sve češće da strategije i planovi uključuju sve više predloga i sugestija spoljnih aktera, ali ostaje nepoznato ko će sve to da plati pa upravo iz tih razloga mjere ostaju nerealizovane ii njihova realizacija teče sporo.
Tako ćemo sljedeći put vjerovatno dobiti odgovor da mjere nisu realizovane jer nije bilo novca, na primjer: za obuku službenika, za obuku sudija, za kreiranje softvera, za uspostavljanje baze podataka, za registar koncesija, itd.
Vlada konačno mora definisati strukturu u sistemu državne uprave koja će se baviti isključivo koordinacijom planiranja, usaglašavanjem strategija i planova, procjenom troškova njihove primjene i identifikacijom budžetskih izvora finansiranja njihove realizacije, ali i koordinacije donatorske podrške primjeni državnih strategija. Kao što sekretarijat za zakonodavstvo vrši usaglašavanje pravnih propisa, tako i određeni sektor za strateško planiranje u Vladi mora preuzeti obavezu usaglašavanja planova Vlade. Tako se neće desiti da program vlade kaže jedno, a neka strategija drugo.
Na sjednicama Odbora za budžet, ekonomiju i finansije u više navrata sam govorio o potrebi da se u obrazloženju budžeta da projekcija i prikaz troškova za realizaciju tekućih strategija. Zaključujem da je to bio pretežak zadatak i obaveza za Vladu, jer se na tom planu gotovo ništa nije promijenilo proteklih godina.
Dobro je što se priprema Strategija razvoja Crne Gore jer upravo treba da kaže šta će biti prioriteti za vladu i gdje će vlada ulagati novac. Nije dobro što nam je pišu i objašnjavaju stranci. U pripremi konačne verzije ovog dokumenta treba konsultovati brojne druge dokumente koji su urađeni u proteklom periodu. Naročito nepravedno zaboravljenu, a preskupo plaćenu studiju CANU “Crna Gora u 21. stoljeću – u eri kompetitivnosti”.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora
Tekst je originalno objavljen u rubrici “Forum” dnevnog lista Vijesti
