Neće biti dovoljno što njega nema. Aktuelna Vlada moraće da pokaže da je odlučna da sprovede reforme. Reforme koje će uključivati i reformu politike i reformu zakona, ali i neophodne personalne promjene. Odlučnost se naravno najprije očekuje od predsjednika Vlade.
U jedinoj diskusiji sa sjednica Vlade koja je ugledala javnost, Lukšić govori o tome kako oni koji ne mogu, koji su umorni… moraju da odstupe. Očigledno je da ovdje niko, a posebno ne sa pozicija vlasti, nije nikada dobrovoljno odstupio, priznao da je umoran i da ne može.
Zato će biti potrebno da predsjednik Vlade preuzme odgovornost i utvrdi neodgovornost drugih i pomogne im da odstupe. U tom poslu valja krenuti upravo od sektora bezbjednosti i od prošlogodišnjeg jedinstvenog zaključka članova Odbora za odbranu i bezbjednost Skupštine Crne Gore.
Prođe evo četrnaest mjeseci, a jasnog odgovora ko je zakazao u slučaju Balkanski ratnik još uvijek nema. Operacija Balkanski ratnik je pokazala da je Crna Gora uradila samo ono što je morala i kada je morala.
Argumenti za ovu tvrdnju sadržani su u svemu što jesu i još više u onome što nisu uradili crnogorsko tužilaštvo, sudstvo, policija, ANB, zaboravljena uprava koja je nekad davno osnovana da se bori protiv pranja novca i druge bezbjednosne službe.
Ipak, još uvijek nemamo zvaničnu informaciju koje institucije su učinile propuste, koje institucije nisu doprinijele kvalitetnoj razmjeni informacija, koji odgovorni rukovodioci nisu dali prilog kvalitetnoj koordinaciji bezbjednosnih službi.
Još uvijek čekamo odgovor koja odgovorna lica su se neodgovorno odnijela prema svojim obavezama.
Mada su mnoge stvari javnosti već poznate, a valjani odgovori na brojna pitanja ostali nepoznati, potrebno je da se u institucijama sistema dođe do konačnih odgovora i ocjena.
Pet mjeseci od usvajanja prvog Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane nema značajnijih iskoraka u radu ovog tijela. Kontrolno saslušanje vrhovne državne tužiteljke i veza ovog saslušanja sa ranijim zaključcima Odbora o operaciji Balkanski ratnik i slučaju Šarić zato mogu biti dobra prilika da Odbor u svjetlu novog Zakona promoviše i novu praksu.
Od članova Odbora iz vladajuće većine se sve više i sve snažnije, ne samo u domaćim već i u međunarodnim krugovima očekuje da svoj posao u Odboru obavljaju prije svega u interesu građana i u ime Skupštine a sve manje u interesu partije i u ime pojedinaca iz Vlade i vlasti. Odbor i parlament mogu biti najbolji saveznici predsjednika Vlade u poslu utvrđivanja odgovornosti čelnika bezbjednosnih službi.
Promjene zakona ne donose po automatizmu i novu praksu i snažnu političku volju. Neće i ne smije biti dovoljno da se promjeni pravni okvir zaštite lica koja ukazuju na nezakonitosti u radu državnih institucija, funkcionera i službenika. Potrebno je da se na konkretnim primjerima, konkretnim ljudima koji su spremni da govore pokaže odlučnost ove Vlade da ih zaštiti i da efikasno ispita njihove navode. Navode koji se u svakom pristojnom demokratskom društvu moraju savjesno i profesionalno, brzo i odgovorno procesuirati.
Ova Vlada je u proteklih nekoliko mjeseci pokazala da još uvijek nije sposobna da održi riječ i da riječ prvog čovjeka Vlade bude zakon za njemu podređene. Bolje reći, akcija obećana od strane predsjednika Vlade pretvorila se u kontraakciju direktora policije.
Uskoro će valjda na dnevni red Odbora za odbranu i bezbjednost i Godišnji izvještaj Agencije za nacionalnu bezbjednost za 2010. godinu. Biće to još jedna prilika da se sagleda najviše i najsnažnije osporavana institucija sistema bezbjednosti. Kad joj već tu obavezu nije bila kadra nametnuti Skupština Crne Gore i Odbor za odbranu i bezbjednost samim Zakonom, onda sama ANB kako su to njeni predstavnici javno saopštavali, može otići korak dalje i saopštiti podatke o mjerama tajnog nadzora koje su primjenjivali tokom prošle godine.
Još važnije, o rezultatima primjene tih mjera. Među jasno utvrđenim opasnostima za nacionalnu bezbjednost Crne Gore jesu i organizovani kriminal i korupcija. Vrijeme je da se sagleda stvarni doprinos ANB u toj borbi, procjene rezultati i pruži jasan odgovor u kojoj mjeri budžetska izdvajanja daju odgovarajuće efekte.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa
