Objavljeno

O parlamentarnoj dimenziji Berlinskog procesa u Bundestagu

Njemački Bundestag je bio domaćin događaja “Parlamentarna dimenzija Berlinskog procesa”, koji je 9. oktobra održan u Berlinu.  Događaj koji je podržan od strane Ministarstva spoljnih poslova Nemačke organizovao je Institut za demokratiju ‘Societas Civilis’ iz Skoplja u saradnji sa Institutom alternativa i drugim partnerskim organizacijama iz regiona.

Događaj je okupio poslanike iz parlamenata Zapadnog Balkana (ZB) i Bundestaga, parlamentarnu administraciju, kao i predstavnike iz think tank organizacija kako bi razgovarali o njihovoj ulozi u okviru Berlinskog procesa. Na konferenciji je učestvovala naša Dragana Jaćimović.

Dr. Anton Hofreiter, predsednik Odbora za pitanja Evropske unije u Bundestagu, otvorio je događaj ističući ključnu ulogu parlamentarne diplomatije u podsticanju ovog procesa.

Ključne sesije usredsređene na regionalnu saradnju i održivost

U narednim sesijama, parlamentarci su se bavili trenutnim napretkom u sprovođenju Akcionih planova Zajedničkog regionalnog tržišta i Zelene agende, s posebnim osvrtom na oblasti digitalizacije i dekarbonizacije. Ove diskusije su vođene na osnovu nalaza izveštaja o monitoringu koji procenjuju trenutni nivo implementacije ovih akcionih planova, usklađenosti politika i jačanja kapaciteta širom Zapadnog Balkana.

Credits: Deutscher Bundestag/Inga Haar

Naša Dragana Jaćimović je predstavila dio nalaza iz monitoring izvještaja koji se odnosi na realizovane aktivnosti u oblasti digitalne ekonomije i sajber bezbjednosti, naglašavajući da je neophodno jačati regionalnu saradnju, pogotovo u aktivnostima koje se tiču digitalne ekonomije. Nalaze iz monitoring izvještaja predstavile su i Anamarija Velinovska (IDSCS), Julijana Bilbilaj (Institut za političke studije), Violeta Hađoli (Kosovski demokratski institut) i Marija Stefanović (CRTA

„Izveštaji o monitoringu pružaju dragocene uvide u napredak koji su zemlje Zapadnog Balkana postigle u oblastima digitalizacije i dekarbonizacije, kako je navedeno u Akcionim planovima za Zajedničko regionalno tržište i Zelenu agendu. Iako postoje značajne razlike u nivoima implementacije među ovim zemljama, mnoge inicijative su suštinski regionalne i zahtevaju saradničke napore. Ključno je da parlamenti iskoriste ove informacije za efikasnu kontrolu i nadzor. Na taj način mogu držati institucije odgovornima za njihove obaveze i osigurati napredak u oblastima digitalizacije i dekarbonizacije“, izjavili su istraživači u zajedničkom saopštenju.

Zajednički sastanak Odbora za EU i delegacija Zapadnog Balkana

Odbor za pitanja EU u Bundestagu organizovao je zajednički sastanak odbora za EU iz Zapadnog Balkana (WB6) i Bundestaga tokom događaja Parlamentarna dimenzija Berlinskog procesa. Predstavnici odbora za EU razgovarali su o dvije ključne teme – proširenje i reforme EU i budućnost regionalne saradnje i povezanosti u Zapadnom Balkanu.

Credits: IDSCS

Razmjena najboljih praksi među parlamentarnim osobljem

Organizovan je i poseban događaj za parlamentarne službenike, sa fokusom na jačanje kapaciteta parlamenata Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa. Predstavnici Bundestaga, Juta Šnajder-Šil, Betina Krejton i Feliks Arnt, iz Bundestaga i Bürgerräte, podelili su najbolje prakse o tome kako parlamentarne administracije mogu bolje podržati zakonodavne reforme i pratiti akcione planove povezane sa Berlinskim procesom.

Konferencija je dio projekta „Parlamentarna diplomatija: Regionalna saradnja kroz pojačan parlamentarni dijalog“, podržanog od strane Savezne vlade Njemačke, koji ima za cilj da predstavi prednosti Berlinskog procesa kroz jačanje parlamentarne diplomatije i korišćenje mehanizama nadzora od strane parlamenata Zapadnog Balkana.

Pored Instituta alternativa, naši projektni partneri u regionu su Institut za demokratiju ‘Societas Civilis’ (IDSCS) iz Skoplja, Centar za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Beograda, Kosovski demokratski institut (KDI) iz Prištine, Mreža progresivnih inicijativa (NPI) iz Sarajeva i Institut za političke studije (ISP) iz Tirane.

Credits: Deutscher Bundestag/Inga Haar
Objavljeno

Inspekcije – povratak na papir

Ukidanje Uprave za inspekcijske poslove onemogućilo korišćenje Jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema.

Uprava za inspekcijske poslove je uz finansijsku podršku EU izradila Jedinstveni inspekcijski informacioni sistem (JIIS) koji je olakšavao sprovođenje i planiranje inspekcijskih nadzora. Informacioni sistem je uspostavljen 2021. godine, ali je u kontinuitetu unapređivan. Za implementaciju i održavanje informacionog sistema je potrošeno preko milion eura.

Uprava za inspekcijske poslove je rasformirana početkom oktobra 2024. godine, nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o inspekcijskom nadzoru. Inspekcije koje su bile u okviru Uprave, njih 26, je nastavilo rad u sastavu nadležnih ministarstava. Nadležni organi (Ministarstvo javne uprave i Uprava za inspekcijske poslove) su više puta ukazivali da ne postoji mogućnost da se inspekcijski softver primjeni na toliko različitih organizacionih jedinica tj. ministarstava. Informacioni sistem je neprimjenjiv kako za inspekcije koje su bile pri Upravi, tako i za inspekcije koje su i prije bile u sastavu nadležnih ministarstava.

Zaduživanje i praćenje nadzora je u potpunosti bilo digitalizovano i odvijalo se putem inspekcijskog informacionog sistema. Svi predmeti (redovni nadzori i nadzori po inicijativi) su unošeni u sistem. Nakon toga direktor Uprave delegira predmet glavnom inspektoru koji zaduži inspektora.

Inspektori su mogli da prate status predmeta, koriste univerzalne obrasce za izradu zapisnika o sprovedenim nadzorima, imaju kontrolne liste koje uključuju odredbe zakona i raspon kazni koje su predviđene za kršenje označenih članova zakona. Inspektori su imali elektronski pristup istoriji nadzora i podršku pri izricanju upravnih i prekršajnih mjera, sugerisanjem mogućih od strane samog sistema, kao i pripreme nacrta zapisnika o inspekcijskom nadzoru, rješenja, prekršajnog naloga, zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

U bilo kojem trenutku je bilo moguće generisati izvještaj u odnosu na vremenski interval, aktivne predmete, kontrolne nadzore, vidjeti opterećenost inspektora. Korišćenjem informacionog sistema (JIIS) Uprava je mogla da mapira problematične subjekte nadzora i njih uvrsti u godišnji program rada.

Informacioni sistem UIP-a je bio umrežen sa Centralnim registrom privrednih subjekata (CRPS) i Registrom obaveznika fiskalizacije (ROF) što je olakšavalo nadzor inspektorima rada.

Napredan informacioni sistem koji je koristila Uprava za inspekcijske poslove, a u čije funkcionalnosti se uvjerio Institut alternativa kroz uvid u sistem, je predstavljao dobru osnovu za unapređenje planiranja nadzora, klasifikaciju rizičnih subjekata nadzora i efikasnije vršenje inspekcijskog nadzora. Nakon rasformiranja UIP-a, inspekcijski informacioni sistem nije dostupan inspekcijama, dok ne postoji druga informatička struktura koja pruža iste mogućnosti.

Informacioni sistem inspekcija je jedan u nizu aspekata o kojima se nije dovoljno razmišljalo prilikom vladinog insistiranja na decentralizaciji inspekcija koji smo više puta kritikovali (Vlada jednim zakonom mijenja najmanje 85 zakona: Politička odluka donijeta, rasprava samo formalnost). Osim bačenog novca koji je uložen u JIIS, postavlja se pitanje da li će se vraćanjem na analogno vođenje inspekcijskog nadzora zaista postići proklamovani cilj – efikasniji inspekcijski nadzor.

Inspekcije pratimo u okviru projekta Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biroa Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL). Sadržaj je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Objavljeno

Gdje su inspekcije?

Uprava za inspekcijske poslove je, shodno izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, prestala da postoji 1. oktobra 2024. godine, a 26 inspekcija je vraćeno pod nadležnost ministarstava.

Vlada je zadužila ministarstva i uprave koje su preuzele inspektore da što prije na svojim sajtovima objave brojeve telefona i podatke o odgovornim osobama kojima građani mogu da se obrate.

Kako bismo građanima olakšali da lakše dođu do kontataka inspekcija, pripremili smo jednostavan informativni prikaz.

Prikaz je pripremljen na osnovu Odluke o preuzimanju službenika i opreme Uprave za inspekcijske poslove. 

Vizual je nastao u sklopu projekta Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biroa Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL). Sadržaj  je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Objavljeno

Četvrtina državnih preduzeća krije ugovore direktora

Zamršena mreža plata, bonusa i otpremnina kod ostalih

Četvrtina državnih preduzeća nije odgovorila na naš zahtjev kojim smo tražili uvid u ugovore njihovih izvršnih direktora, među kojima su neka od najvećih i najvažnijih privrednih društava u javnom vlasništvu. Netransparentnost dodatno povećava nedostavljanje aneksa ugovora.

Ugovori do kojih smo uspjeli doći, ukazuju na različite prakse u pogledu načina definisanja zarada, bonusa i otpremnina. Raspon različitih mehanizama obračuna, ugovornih definicija i iznosa svjedoči o mreži netransparentnih primanja, nepostojanju utvrđenih standarda načina obračuna i mjerenja složenosti ovih poslova.

U dosadašnjem periodu, nije bilo inicijativa od strane Vlade ili Skupštine da se ova pitanja urede sistemski i trajno definišu standardi za određivanje elemenata ugovora izvršnih direktora državnih preduzeća.

Ko krije ugovore?

U sklopu sveobuhvatnog praćenja rada ovih preduzeća kroz razvoj portala “Čija su naša javna preduzeća”, pokušali smo da dođemo do ugovora direktora državnih preduzeća. Od ukupno 54 državna preduzeća, ugovore smo dobili od njih 42.

Državna preduzeća koja nijesu dostavila ugovore svojih direktora su:
Rudnik uglja,
Aerodromi,
13. jul Plantaže,
Budvanska rivijera,
H.T.P. Miločer,
Montecargo,
Crnogorska plovidba,
EPCG-Solar-gradnja,
Montepranzo,
Zeta Energy,
PIO DOO,
Sportski centar ADA.

Neka od ovih preduzeća kao što su Aerodromi, Rudnik uglja, Plantaže, Budvanska rivijera, Montepranzo – Bokaprodukt, Zeta Energy, H.T.P Miločer, PIO DOO, EPCG-Solar-gradnja i Sportski centar ADA ne kriju samo ugovore direktora, već godinama i cjelokupnu dokumentaciju o svom radu – bez ikakve reakcije njihovih odbora direktora ili Vlade kao osnivača i vlasnika.

Poseban problem u pogledu transparentnosti primanja menadžmenta je i nedostupnost aneksa ugovora. Jednom sklopljeni, ugovori direktora se često mijenjaju, a aneksima se uglavnom redefinišu upravo zarade, koeficijenti rada i otpremnine. U određenom broju slučajeva, iako imamo pristup osnovnom ugovoru, nije nam dostavljen aneks, odnosno, potvrda da ugovor nije mijenjan. Od 42 dostavljena ugovora, njih 12 ima zaključene anekse ugovora o radu, koji su nam dostavljeni. Morsko dobro, Montenegroturist AD i Skijališta Crne Gore nijesu odgovorili na upit o postojanju aneksa.

Koliko zarađuju direktori državnih kompanija?

Kroz analizu ugovora koje smo dobili, u pogledu osnovne zarade izvršnih direktora, uočavaju se različiti iznosi, mjerne jedinice obračuna, formule i koeficijenti kao i mreža dodataka i varijabilnih primanja. Ovo svjedoči o netransparentnim primanjima izvršnih direktora državnih preduzeća, nepostojanju utvrđenih standarda načina obračuna i mjerenja složenosti ovih poslova.

U najvećem broju slučajeva, osnovne zarade direktora vezane su za prosječne zarade zaposlenih u tim preduzećima. Najčešće se radi o tri prosječne zarade (EPCG, CEDIS, Regionalni vodovod, Radio-difuzni centar, Marina Bar, Morsko dobro…), uz izuzetke kao što su direktori CETI-ja i Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju, koji imaju zaradu od dvije i po prosječne neto zarade u društvu, Barske plovidbe sa 2,2 prosječne neto zarade u društvu. Dešava se i da se različito utvrđuje osnova obračuna, kao prosječna zarada u prethodnoj godini ili mjesecu (EPCG). U određenim preduzećima se za definisanje zarade izvršnog direktora koristi iznos prosječne neto zarade na državnom nivou (Montenegroturist – u visini jedne, BELEN – tri prosječne zarade, Castello Montenegro – od jedne i po do dvije prosječne zarade).

S druge strane, direktori brojnih preduzeća primaju zarade obračunate na osnovu koeficijenata složenosti poslova. Njihova visina je u različitim preduzećima različito postavljena, a njihove obračunske vrijednosti u nekim slučajevima utvrđuju se kolektivnim ugovorom, a za neka preduzeća ih utvrđuje Vlada (kao u slučaju RTCG). Visina koeficijenta značajno varira – zarada direktora Luke Bar obračunava pomoću koeficijenta 24, direktora Regionalnog ronilačkog centra 22, direktora RTCG 20,75, direktora ŽPCG 20, ŽICG 19, Nacionalnih parkova 16,43, COTEE 13,3, a direktoru Univerzitetsko sportsko-kulturnog centra 7,6.

U manjem broju preduzeća se zarada direktora utvrđuje u nominalnom iznosu (EPCG-Željezara Nikšić 2000€, PROCON 1890€, Monteput 1800€, Institut za crnu metalurgiju, Naučno-tehnološki park 1600€, IPC Tehnopolis 1678€, Fond za inovacije i Sveti Stefan hoteli 1500€).

Bonusi

U pogledu politike bonusa, ne postoji jedinstvena praksa njihovog utvrđivanja, obračuna, uslova isplate ili načina odobravanja.

Prema ugovorima o radu kojima smo imali pristup, na bonuse imaju pravo direktori Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Morskog dobra, RTCG, Fonda za inovacije i Naučno tehnološkog parka. Bonus izvršnog direktora RTCG iznosi najviše dvije prosječne neto zarade u tom javnom preduzeću. Direktori IRF-a i Morskog dobra imaju pravo na bonuse “u skladu sa ostvarenim pozitivnim rezultatima poslovanja”. Direktorica Fonda za inovacije ima pravo na novčane nagrade, međutim ugovor ne definiše iznos niti uslove. Za dodjelu bonusa direktorici Naučno-tehnološkog parka potrebna je saglasnost Vlade, što nije slučaj sa drugim preduzećima.

Otpremnine i prava nakon raskida ugovora

Prava na novčanu nadoknadu nakon prijevremenog raskida ugovora izvršnih direktora su takođe različito definisana, dok kod manjeg broja preduzeća, sam menadžerski ugovor uopšte ne tretira pitanje otpremnine ili prava u slučaju raskida.

Različito se definišu iznosi i načini obračuna otpremnine. U najvećem broju slučajeva radi se o pravu na isplatu iznosa od 12 mjesečnih bruto zarada, a kao mjerne jedinice koriste se i prosječne i neto zarade.

Direktor Elektroprivrede u slučaju razrješenja ima pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto i 12 mjeseci primanja zarade koju je ostvarivao kao direktor, nakon čega ga do kraja prvobitno definisanog mandata sljeduje isplata dvije trećine zarade mjesečno. Na isti način, direktori CEDIS-a i Hotela Sveti Stefan imaju pravo na raspoređivanje na radno mjesto sa zaradom u minimalnom iznosu od dvije trećine mjesečne zarade, do kraja perioda prvobitno ugovorenog mandata. U ovim slučajevima, ugovor ne precizira da li se pravo na primanje ovog iznosa ostvaruje i ukoliko bivši direktor ne prihvati da bude raspoređen na drugo radno mjesto.

U slučaju razrješenja, direktori HTP Ulcinjska rivijera i IPC Tehnopolis primiće sve preostale neto zarade do isteka prvobitno utvrđenog mandata, a direktor Fonda za zaštitu životne sredine “dvije trećine šestomjesečne zarade”.

Otpremnina direktorice Castello Montenegro je njenih 12 prosječnih zarada, direktora Željezničkog prevoza i Održavanja željezničkih voznih sredstava su tri prosječne neto zarade na nivou Društva, direktor CETI ima ugovorenu otpremninu od šest neto zarada, a direktor RTCG šest bruto zarada.

Vlada je na potezu

Neophodno je da Vlada novim Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru uspostavi jasne smjernice načina sklapanja i izmjene ugovora sa izvršnim direktorima državnih preduzeća, limite zarade, jedinstven način obračuna, modele bonusa koja će odgovarati učinku preduzeća i riješi pitanje određivanja primjerenog iznosa otpremine u slučaju raskida ugovora.

Postojeća zakonska rješenja su nepotpuna i primjenjuju se samo na gubitaše, a i oni ih ignorišu, zbog čega smo prošle godine Budžetskoj inspekciji prijavili preko 60 državnih i lokalnih javnih preduzeća.

Sadašnja zamršena mreža nadležnosti i obračuna primanja dozvoljava previše diskrecionih nadležnosti kako odborima direktora, tako i samoj Vladi u proizvoljnom određivanju vrijednosti koeficijenata za pojedina preduzeća. Ni Vlada ni poslanici još uvijek nijesu pokazali na djelu da žele da se pozabave sistemskim rješavanjem problema u radu državnih preduzeća.

Tekst je nastao u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Evropske unije i/ili Ministarstva javne uprave.

Objavljeno

Sastanak predstavnika NVO sa VDT

Danas je održan sastanak između Vrhovnog državnog tužilaštva i predstavnika nevladinih organizacija, u kojem je učešće uzela i predstavnica Instituta alternativa, Dragana Jaćimović.

Sastanak je organizovan u cilju uspostavljanja bolje, kvalitetnije i partnerske saradnje Državnog tužilaštva sa civilnim društvom.

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković upoznao je predstavnike NVO sektora sa aktivnostima koje su u Državnom tužilaštvu realizovane u prethodnih osam mjeseci, kao i sa planovima za naredni period.

Predstavnica Instituta alternativa je tokom sastanka pokrenula pitanja o postupcima utvrđivanja odgovornosti tužilaca, funkcionalnosti sistema automatske razmjene podataka (interoperabilnosti), dinamici rada radne grupe u cilju regulisanja obezbjeđivanja pravosudnih institucija, kao i načinu na koji će se mijenjati sistem obuka za tužioce, pogotovo za nova krivičnih djela.

Sagovornici su izrazili spremnost za međusobnu kontinuiranu i efikasnu komunikaciju i zajedničko djelovanje koje će doprinijeti unapređenju vladavine prava u Crnoj Gori.

Sastanku sa predstavnicima nevladinih organizacija prisustvovala je i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić, rukovodioci Specijalnog, Višeg i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Vladimir Novović, Lepa Medenica, Duško Milanović i sekretar Sekretarijata Tužilačkog savjeta  Hermin Šabotić.

Objavljeno

Polovina poslaničkih klubova ne traži istraživanja

Polovina poslaničkih klubova se u toku trenutnog saziva nije obraćala Istraživačkom centru Skupštine zahtjevima za izradu istraživačkih radova, dok Parlamentarna budžetska kancelarija nije primila nijedan zahtjev od poslanika.

Iako je u dosadašnjem radu 28. saziva, od ukupnog broja prijedloga zakona koji su dospjeli u proceduru, čak 37% došlo od samih poslanika, isti se rijetko ili uopšte ne obraćaju za pomoć u pripremi prijedloga zakona analitičkim jedinicama koje im stoje na raspolaganju u okviru Skupštine.

Tek polovina poslaničkih klubova, odnosno njihovih predstavnika u Skupštini, se od početka 28. saziva obraćalo Parlamentarnom institutu – Istraživačkom centru Skupštine, sa zahtjevom za izradu istraživačkog rada. Istraživački centar je do sada primio 24 zahtjeva, od čega se samo 7 odnosilo na pripremu prijedloga zakona, a ostali s s ciljem pripreme diskusije. Parlamentarnoj budžetskoj kancelariji (PBK) se, od početka 28. saziva, niko od poslanika/-ca nije obraćao. PBK je, na sopstvenu inicijatvu, izrađivala prikaze ključnih budžetskih dokumenata, prijedloga zakona i izvještaja koje su bili na dnevnom redu radnih tijela i plenuma.

Najviše zahtjeva je stiglo od kluba poslanika Pokreta Evropa sad (13), SNP-CIVIS 4 zahtjeva, Demokratska Crne Gore 2, ZBCG – Nova srpska demokratija 3, dok su klubovi Bošnjačke stranke, i Poseban klub poslanika podnijeli po 1 zahtjev. Od ukupno 12, čak 6 klubova poslanika se od početka rada 28. saziva nije obraćalo Istraživačkom centru: Demokratska partija socijalista, Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, Albanski forum, Socijaldemokrate Crne Gore, Građanski pokret URA i Demokratska narodna partija.

Istraživački centar je, po zahtjevima poslanika, pripremao radove teme kao što su: poređenja nivoa prihoda u državama Evropske unije i Zapadnog Balkana, uporedne prakse pomorskih zakona, analize zakonodavstava zemalja regiona u dijelu izbora sudija Ustavnog suda, upoređivanja Zakona o šumama, ali i zakonskih rješenja za nelegalno stečenu imovinu za koju se ne vodi krivični postupak, uporedni pregled evolucije dvojnog državljanstva, itd.

U nastavku možete pristupiti istraživačkim radovima, za koje još uvijek nije istekao rok ograničenja objavljivanja, shodno zahtjevima poslanika.

Zahtjevi za izradu istraživačkih radova upućeni Istraživačkom centru Skupštine od početka 28. saziva

datum podnosilac/-teljka tema opis svrha oblik
7.2.2024. Bogdan Božović
(SNP-CIVIS)		 Kako energetska efikasnost i mobilnost
oblikuju našu urbanu budućnost?		 Nije navedeno Za pripremu
diskusije		 Kratka informacija
15.2.2024. Boris Pejović
(PES)		 Komparacija nivoa prihoda u državama
EU i Zapadnog Balkana		 Presjek za kraj 2021. 2022. i 2023. godine,
vezano za neto iznose prosječne plate i
prosječne penzije.		 Za pripremu
diskusije		 Komparativni pregled
26.2.2024. Zdenka Popović
(Demokrate)		 Način formalizovanja Ženskog kluba
parlamenata u državama EU i regiona.		 Na koji način je organizovan rad Ženskog
kluba, ili drugih tijela koja imaju isti ili
sličan djelokrug nadležnosti?		 Nije navedeno Komparativni pregled
28.2.2024. Bogdan Božović
(SNP-CIVIS)		 Zakon o radu Koji vremenski period je maksimalno određen da bi zaposleno lice moglo da dobije rješenje
za stalno? U zemljama okruženja i članicama
zemalja EU?		 Za pripremu
predloga amandmana		 Kratka informacija
3.3.2024. Vasilije Čarapić
(PES)		 Rezolucija o osudi zločina Izraela u Palestini Koliko je zemalja članica EU u svojim
parlamentima podržalo rezoluciju istog ili
sličnog tipa?		 Nije navedeno Nije navedeno
18.3.2024. Slađana Kaluđerović
(SNP-CIVIS)		 Osiguranje imovine energetske
državne kompanije		 Uporedni pregled za period 2019-2024:
visine premije osiguranja, broj ponuda za
svaku godinu, zakonski okvir u vezi principa
teritorijalnosti i da li su dozvoljeni
međunarodni tenderi…		 Za pripremu
predloga amandmana		 Studija
19.3.2024. Boris Pejović
(PES)		 Komparativne stope inflacije u
državama EU i Zapadnog Balkana		 Pregled za 2021. 2022. i 2023. godinu. Za pripremu diskusije Komparativni pregled
22.3.2024. Tonći Janović
(PES)		 Uporedna praksa pomorskih
zakona Grčke, Hrvatske i Slovenije		 Uređivanje pravnih odnosa, zaštite i očuvanja…
Sa posebnim osvrtom na kaznenu politiku i
naknadu za sidrenje brodova i izlivanja
otpadnih voda…		 Za pripremu
predloga zakona		 Komparativni pregled
25.3.2024. Nađa Laković
(PES)		 Migracije u Crnoj Gori Međunarodne migracije s osvrtom na
ukrajinske izbjeglice i njihovu koheziju
u periodu 2021-2024.		 Diskusija u okviru
međunarodnih
delegacija		 Kratka informacija uz
pregled statističkih
podataka
28.3.2024. Boris Pejović
(PES)		 Grupa prijateljstava sa Crnom Gorom Podaci vezani za postojanje grupa prijateljstva
sa CG (ili sa državama ZB) u trenutnim
sazivima parlamenata drugih država.
Podaci potrebni radi unapređenja saradnje sa
zemljama članicama Savjeta Evrope.		 Za unapređenje
međunarodne
parlamentarne saradnje
posredstvom grupe
prijateljstva		 Kratka informacija
3.4.2024. Ervin Ibrahimović
(Bošnjačka stranka)		 Osnivanje Javno-zdravstvenog operativnog
centra za vanredne situacije u Crnoj Gori		 Koliko sredstava je EU opredijelila CG za ove
namjene, do koje faze se došlo u realizaciji ovog
projekta, šta podrazumijeva ovaj projekat u CG,
kakvi će konkretno efekti njegovog uspostavljanja…		 Nije navedeno Analiza
8.4.2024. Jevrosima Pejović
(Poseban klub poslanika)		 Analiza EU i legislative zemalja regiona u
dijelu izbora sudija Ustavnog suda		 Prikupiti informacije u zemljama koje su
demografski slične Crnoj Gori, primjer
skandinavskih zemalja, kao i zemalja koje su u
prošlosti dijelile slično uređenje kao Crna Gora,
a prošle su tranziciju…		 Za pripremu amandmana
i diskusije		 Komparativni pregled
23.4.2024. Jelena Božović
(ZBCG – NSD)		 Više pitanja za potrebe Ženskog kluba Skupštine Koliki je procenat zaposlenih žena i muškaraca u
trgovinama koji bi bili pogođeni vraćanjem radne
nedjelje? Kakva je praksa u zemljama EU,
kolike su plate u odnosu na prosječnu crnogorsku
platu, kakvi su uslovi u kojima žene rade…		 Nije navedeno Nije navedeno
24.4.2024. Nikola Rovčanin
(Demokrate)		 Regulisanje oblasti igara na sreću Izrada analize i studije o iskustvima zemalja EU i
regiona u vezi sa oglašavanjem igara na sreću
u medijima i propisanim ograničenjima.		 Nije navedeno Studija
25.4.2024. Gordan Stojović
(PES)		 Uporedna praksa zakonske regulative
vještačke inteligencije u zemljama EU		 Uporedna praksa zakonske regulative vještačke
inteligencije u zemljama EU.		 Za pripremu diskusije Komparativna analiza
25.4.2024. Gordan Stojović
(PES)		 Komparativna analiza demografske
stabilizacije na nivou EU i ION		 Problematika demografskog kretanja iseljavanja
u navedenim zemljama, kako su se te zemlje
suočile s tim problemom i sa kojim rješenjima.		 Za pripremu diskusije Komparativna analiza
30.4.2024. Miodrag Laković
(PES)		 Zakonska rješenja za nelegalno stečenu
imovinu za koju se ne vodi krivični postupak		 Uporedna praksa (naročito EU) za zakonska
rješenja za nelegalno stečenu imovinu za koju
se ne vodi krivični postupak.		 Za predlog zakona i
diskusiju u plenumu		 Komparativni pregled
13.5.2024. Gordan Stojović
(PES)		 Komparativna analiza za ambasadore Analiza u Evropskoj uniji za granicu odlaska u
penziju po sili zakona i starosni limit za
ambasadore i druge visoke diplomate.		 Za predlog zakona Komparativni pregled
13.5.2024. Slađana Kaluđerović
(SNP-CIVIS)		 Analiza tržišta bankarstva Kamatna stopa za period 2019-2024 na oročenu
štednju, gotovinski, potrošački, stambeni kredit…		 Za pripremu diskusije Kratka informacija
17.5.2024. Darko Dragović
(PES)		 Uporedna analiza Zakona o šumama
Srbije, Hrvatske i Slovenije		 Uporedna praksa Zakona o šumama Srbije,
Hrvatske i Slovenije.		 Za pripremu zakona Uporedna analiza
25.6.2024. Jelena Nedović
(PES)		 Analiza izmjena ZKP u odnosu na pritvor za
period od 2009. do danas		 Analiza izmjena Zakona o krivičnom postupku u
odnosu na pritvor, za period od 2009. do danas,
odnosno koje su to sve izmjene bile.
Da li je 2015-2018 postojala odredba o trajanju
pritvora najviše tri godine od podizanja
optužnice do presude?		 Za pripremu diskusije Komparativni pregled
17.7.2024. Andrija Mandić (NSD) Uporedna praksa ostvarivanja prava
na dvojno državljanstvo		 Evolucija dvojnog državljanstva je vidljiva i na
teorijskom planu, u konstituisanju prava na dvojno
državljanstvo, i u pojedinim međunarodnopravnim
instrumentima (Evropska konvencija o državljanstvu
Savjeta Evrope), ali i na polju nacionalnih
zakonodavstava velike većine država članica
Evropske unije. Analiza crnogorskog normativnog
okvira, ostvarivanja prava na dvojno državljanstvo
i uporedna praksa.		 Predlog zakona Komparativni pregled,
studija, pregled
statističkih podataka
17.7.2024. Andrija Mandić (NSD) Uporedna praksa kod položaja
defektologa i logopeda		 Položaj defektologa i logopeda u državama regiona i
zemljama EU, sa akcentom na njihov položaj u
državnim institucijama: vrtićima, školama i domovima
zdravlja, kao i način na koji su regulisani u privatnom
sektoru. Takođe je potrebna kratka analiza zakonskih
rješenja koja se odnose na ove dvije profesije ukoliko
postoje u ovim zemljama.		 Predlog zakona Komparativni pregled,
studija, pregled
statističkih podataka,
kratka informacija
17.7.2024. Miodrag Laković
(PES)		 Uporedna praksa korišćenja hemijskih proizvoda
za tretiranje poljoprivrednih kultura u zemljama EU		 Kako je zakonski uređena ova oblast u EU? Budući da
u Crnoj Gori ne postoje jasno definisana zakonska
ograničenja pa upotreba hemijskih proizvoda u
proizvodnji zavisi od procjene proizvođača.		 Predlog zakona Uporedna analiza

 

Ovaj infografik je izrađen u okviru projekta ,,Odgovornost umjesto izgovora: Skupština građanima”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy). Sadržaj infografika je isključiva odgovornost autora i ne odražava stavove Nacionalne zadužbine za demokratiju.