Objavljeno

Prvi u trci, a daleko od odlikaša

Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori relativizuje lidersku poziciju u odnosu na ostale zemlje Zapadnog Balkana; pojedine eksplicitne kritike podudaraju se sa nalazima Instituta alternativa i odlažu dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24.

Crna Gora, zajedno sa Srbijom, drugom zemljom koja je u zvaničnom procesu pregovora o EU članstvu, ostala je u sjenci Albanije i Sjeverne Makedonije, koje su “pobrale” više pohvala od EU zvaničnika u zvaničnom predstavljanju ovogodišnjeg paketa proširenja.

Slično ranijim godinama, tim Instituta alternativa (IA) je analizirao izvještaj o Crnoj Gori; zaključak je sličan i ponavlja se prosječna ocjena o ograničenom napretku koja ukazuje na neuspjeh zemlje da uđe u naprednije reforme koje bi pokazale opipljivije rezultate.

Drugim riječima, prosječna ocjena na osnovu analize 33 poglavlja je minimalni napredak od kojeg su gori samo “nazadovanje” (backsliding) ili “odsustvo napretka” (some/limited progress) ili brojkama izraženo 3,09. Slična je i prosječna ocjena sveukupnog stanja u poglavljima (3,03). Ni prošle ni ove godine, nismo zaslužili nijednu peticu.

Ove ocjene prate metodologiju Evropske komisije, koja od 2015. godine, podrazumijeva dva nivoa ocjenjivanja – “presjek stanja” i “ocjenu napretka”. Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren u proteklih 12 mjeseci, tj. od objavljivanja prethodnog izvještaja. Moguće ocjene za presjek stanja su “početna pripremna faza, određeni nivo spremnosti, umjerena spremnost, dobar i visok nivo spremnosti”. Nazadovanje je najniža ocjena koja se može dobiti po drugom osnovu. Slijede je “odsustvo napretka, ograničeni napredak, dobar napredak i značajan napredak”.

Sumirani rezultati pokazuju da je Crna Gora ostvarila neki pomak u odnosu na prošlu godinu u četiri poglavlja, dok je u pet poglavlja dobila lošije ocjene nego prošle godine. Osim pet poglavlja u kojima se nazadovalo u odnosu na prošlu godinu, Evropska komisija je dala nižu ocjenu i za napredak u oblasti reforme javne uprave (sa 4 na 3), koja nije poglavlje ali je oblast od posebne važnosti pa je Komisija takođe ocjenjuje.

I ove godine je (ne)sloboda izražavanja i medija najalarmantija oblast u kojoj nije zabilježen napredak, ali joj se pridružuju i pojedine druge zabrinjavajuće ocjene, naročito u pogledu izbornih zloupotreba, borbe protiv korupcije, i slobodnog pristupa informacijama.

Naime, prateći pozive za proaktivnijim i kredibilnijim pristupom od strane Agencije za sprječavanje korupcije, koji su bili prisutni u tzv. nezvaničnim dokumentima o stanju u poglavljima 23 i 24 (tzv. non paper), Evropska komisija je jasno zadržala stav o nedovoljnoj efikasnosti ove institucije, i naročito ukazala na kontroverznost odluke ASK da sakrije odluku kojom je Demokratska partija socijalista prekršajno kažnjena zbog nepravilnosti u finansiranju, koje je osvijetlila tzv. afera “koverat”.

IA, koji je i tražio uvid u predmetnu odluku zahtjevom za slobodan pristup informacijama, je ranije ukazao da je odluka ASK neutemeljena i usmjerena na zaštitu DPS-a a ne javnog interesa, i pokrenuo tužbu pred Upravnim sudom kako bi se izborio za pravo javnosti da zna koju logiku je primijenila Agencija da primijeni Zakon o prekršajima kao odgovor na jednu od najozbiljnih političkih afera u istoriji zemlje.

Razlog za brigu Evropske komisije je i primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, i rastući trend na koji je IA takođe ukazao u svojim analizama u oblasti upravljanja javnim finansijama, da se informacije o raspolaganju državnim budžetom proglašavaju tajnom. Poziv za usaglašavanje ovog Zakona sa međunarodnim standardima poklapa se sa našim ocjenama da su njegove izmjene iz 2017. godine unazadile transparentnost crnogorske javne uprave.

Ukazano je i da su, uprkos unapređenju elektronske platforme za sprovođenje javnih rasprava o propisima i strategijama, javne rasprave o važnim zakonima koji se tiču građana izbjegnute i da nema suštinskog uključivanja zainteresovanih strana u razvoj javnih politika, na šta IA redovno upozorava u svojim monitoring izvještajima o reformi javne uprave.

Novina ovogodišnjeg izvještaja je i jasno ukazivanje da borba protiv organizovanog kriminala zaostaje u oblastima koje zadiru u etablirane interese lokalnih grupa.

Zato bi dan objavljivanja ovog izvještaja trebalo da bude dan otriježnjenja za mnoge crnogorske državne organe koji se godinama samozavaravaju statistikama u koje niko ne vjeruje. Nakon sedam godina pregovara, nema zelenog svjetla za otvaranje poslednjeg preostalog, poglavlja 8. Nema zelenog svjetla ni za dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 jer privremena mjerila za ova poglavlja nisu još uvijek ispunjena, na šta je IA u kontinuitetu ukazivao i pozivao Vladu da preuzme dodatne aktivnosti ka njihovom ispunjenju. Izbori u Evropskoj uniji nisu obeshrabrili Evropsku komisiju da snažno podrži Albaniju i Sjevernu Makedoniju, dok je neskriveno nezadovoljstvo Crnom Gorom i Srbijom.

Iako diplomatskim jezikom, Crna Gora je dobila eksplicitne kritike za zabrinjavajuća dešavanja u pojedinim oblastima, dok je, na drugoj strani, primjera radi Sjeverna Makedonija dobila “vjetar u leđa” za “postojani tempo” sprovođenja reformi, “fundamentalne promjene” kroz koje prolazi i “opipljive rezultate u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije, reforme obavještajnih službi i javne administacije”.

Izražavamo zadovoljstvo što je Komisija u samoj završnici svog mandata pokazala integritet i dosljednost u insistiranju na ispunjenju kriterijuma, kako bi vlasti regiona rasprišile iluzije da se bez stvarnih reformi može ići naprijed. Nadamo se da će i u novom manadatu istrajati na pristupu koji će znati da nagradi zasluge pojedinačnih zemalja u sprovođenju reformi, ali i demaskira simulaciju reformi i retoriku vladajućih elita, koje umjesto suštinske privrženosti demokratskim vrijednostima nastoje da tehničke izmjene i prolongiranje rada na zakonodavnim izmjenama predstave kao suštinski napredak.

Pogledajte naš Infografik o ocjenama iz najnovijeg Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Titula “lidera u regionu” predstavlja teret i test

Crna Gora se mora konačno pomaći iz faze prividnog sprovođenja reformi i shvatiti da titula lidera u procesima evropskih integracija nije nešto na što bi se trebalo osloniti, već predstavlja teret i test.

To je saopšteno na okruglom stolu „Oblikovanje puta evropskih integracija Crne Gore – ključni izazovi i aktuelna politička dešavanja“, koji je Centar za monitoring i istraživanja (CeMI) organizovao u saradnji sa Aspen institutom u Berlinu.

Na okruglom stolu je ocijenjeno da je neophodno da, kako bi Crna Gora prevazišla trenutnu situaciju, Evropska unija zauzme direktan i jasan stav kako je u pitanju isticanje gorućih problema, kao i da počne koristiti instrumente koje ima na raspolaganju.

Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa, Ana Đurnić, istakla je da stvaranje ambijenta u kome se dešavaju izbori u CG prevazilazi izbornu kampanju i izborni dan, te da Evropska komisija treba da obezbijedi sopstvenu procjenu i da se u ocjeni izbora ne oslanja isključivo na izvještaje OEBS/ODIHR.

“Izborne zloupotrebe u Crnoj Gori su posljedica dugogodišnjih Vladinih neuspjeha da spriječi monopol i korupciju u javnim nabavkama, političko zapošljavanje u javnom sektoru, netransparentno, diskreciono odlučivanje o raspodjeli sredstava iz tekuće budžetske rezerve, nedostatak kontrole nad raspodjelom socijalnih davanja i državnih pozajmica“, rekla je Đurnić.

Ocijenila je da u Crnoj Gori nema političke odgovornosti za korupciju i izborne zloupotrebe, te da institucije vrlo površno rade na sprječavanju i procesuiranju takvih slučajeva, što je pokazala i najnovija afera “Koverat”.

Specijalni izaslanik Ministarstva vanjskih poslova Njemačke za jugoistočnu Europu, Tursku i zemlje EFTA, ambasador Christian Hellbach, napravio je presjek napretka zemalja Zapadnog Balkana i izazova s kojima su se susrele na putu evropskih integracijskih procesa.

On je naglasio da, iako je otvaranje pregovaračkih poglavlja važno, njihovo zatvaranje je ono što se zaista broji.

Ambasador Hellbach je takođe naglasio da postoji imperativna potreba da se omoguće sveobuhvatne reforme usmjerene ka mijenjanju trenutnih političkih navika i uklanjanju strukturnih nedostataka u državnim institucijama u Crnoj Gori.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, govorio je o neophodnosti rada na daljnjem jačanju vladavine prava i suzbijanju postojećih elemenata korupcije na najvišim nivoima države.

U tom smislu, Crna Gora je i dalje duboko obilježena velikim političkim uplitanjem i zloupotrebom državnih resursa, što dodatno otežava uspostavljanje nezavisnih pravosudnih i odgovornih državnih institucija koje su preduslov za postizanje neophodnih društveno-političkih i ekonomskih promjena.

On je ocijenio da korupcija na najvišim nivoima države i dugotrajni bojkot parlamenta od strane opozicije samo podstiču osjećaj nejednakosti i nekažnjivosti, kao i nepovjerenje javnosti u integritet rada Vlade.

Izvršna direktorica CeMI-ja, Nikoleta Đukanović, izrazila je zabrinutost u vezi sa nedovršenim reformama u oblasti izborne administracije i nefunkcionalnosti Odbora koji je bio zadužen za pripremu dugo očekivanih zakonskih rješenja, kao i za rad na sprečavanju zloupotrebe državnih i administrativnih sredstava, povećanje transparentnosti i uspostavljanje zajedničke osnove među različitim parlamentarnim frakcijama.

Kao i u slučaju izbornih reformi, ostvarivanje konkretnih rezultata u oblasti vladavine prava ometeno je nedostatkom političke volje i tendencijom da se zaštiti privatni ispred javnog interesa.

„U tom smislu, očekuje se da će EU podržati napore građanskog društva i drugih relevantnih strana da se krene naprijed sa sveobuhvatnim i strukturnim reformama koje predstavljaju kamen temeljac demokratije“, rekla je Đukanović.

Događaj je organizovan u okviru projekta „Unapređenje ekspertize i uticaja politike CeMI-ja na nacionalnom i međunarodnom nivou“, koji je finansiran od strane Open Society Foundations – Think Tank Fund.

Objavljeno

Sastanak na temu: Poslovne tajne javnih preduzeća

Institut alternativa (IA) organizuje sastanak zatvorenog tipa sa zainteresovanim akterima, predstavnicima institucija ali i javnih preduzeća, kako bi otvorili širu diskusiju o glavnim izazovima u primjeni odredbe ’’poslovna tajna’’ kao osnov za ograničenje slobodnog pristupa informacijama.

Događaj će biti održan u petak, 31. maja, u hotelu ’’Podgorica’’ sa početkom u 11h, u okviru projekta ’’Money Watch: Civilno društvo, čuvar budžeta’’, koji sprovodimo u saradnji sa Institutom za javne finansije i NVO Novi horizont, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Objavljeno

NVO Zapadnog Balkana pisale Donaldu Tusku

Institut alternativa jedan je od potpisnika pisma koju su organizacije civilnog društva Zapadnog Balkana uputile Predsjedniku Evropskog savjeta, gospodinu Donaldu Tusku povodom otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u junu 2019. godine.

NVO i pojedinci u pismu izražavaju zabrinutost da bi dalje odlaganje pregovora o pridruživanju Sjeverne Makedonije i Albanije ozbiljno ugrozilo proevropski stav stanovništva širom regiona, se nadaju da će Evropski savjet ispuniti svoje obećanje i otvoriti pristupne pregovore sa ovim državama.

Smatraju i da bi dvije ove zemlje kandidati na Zapadnom Balkanu donijele novu energiju, stabilnost i nadu regionu, kao i da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih faktora konsolidacije Zapadnog Balkana i njegove brže integracije u EU.

Inicijativa je pokrenuta na predlog Evropskog pokreta u Srbiji, a pismo je potpisalo 88 organizacija civilnog društva Zapadnog Balkana, kao i 12 pojedinaca iz regiona.

Pismo sa  listom potpisnika možete pronaći ovdje:  Pismo predsjedniku Evropskog savjeta gospodinu Donaldu Tusku

Originalno pismo na engleskom jeziku možete pronaći ovdje: Petition to President of European Council Mr. Donald Tusk

Objavljeno

Konkurs: Digitalno rješenje koje podstiče aktivizam građana

Imate ideju za novu aplikaciju ili platformu koja može da poveže građane i pomogne im u rješavanju problema u njihovoj zajednici?

Mislite da digitalna demokratija može da doprinese većem uključivanju građana u kreiranje politika?

Ukoliko je odgovor na ova pitanja potvrdan, pozivamo Vas da podijelite sa nama vašu ideju o inovativnom digitalnom rješenju koje bi ojačalo građanski aktivizam i unaprijedilo načine komunikacije građana sa donosiocima odluka.

Biramo najviše 5 najboljih rešenja, a autora najbolje ideje čeka podrška u razvijanju predloženog digitalnog rešenja u vidu novčane nagrade u vrijednosti od 2.000 evra.

Sve informacije o konkursu i načinu prijavljivanja nalaze se na ovom linku: Poziv za takmičenje Učešće građana 2.0, You4EU.

Pozivamo Vas da pažljivo pročitate  Pravila i procedure – Takmičenje Učešće građana 2.0 . Ovaj dokument  sadrži detalje o tome ko ima pravo učešća, koje ideje su dobrodošle i kako će teći proces selekcije.

 

Rok za prijavljivanje je 23. jun 2019. godine. 

Čekamo vaše ideje!

 

 

Institut alterantiva organizuje ovaj konkurs zajedno sa partnerima iz Srbije (Beogradska otvorena škola), Hrvatske (Gong), Slovenije (PiNA) i Španije (Access Info Europe) u okviru projekta „YOU4EU – Učešće građana 2.0“ koji traje od septembra 2018. do februara 2020. godine i sprovodi se uz podršku programa Evropa za građane i građanke.

Objavljeno

Korupcija i tekuća politička kriza su posljedica izbora

Imajući u vidu da stvaranje ambijenta u kome se dešavaju izbori u Crnoj Gori prevazilazi izbornu kampanju i izborni dan, Evropska komisija treba da obezbijedi sopstvenu procjenu i da se u ocjeni izbora ne oslanja isključivo na izvještaje OEBS/ODIHR.

Ovo je na panelu „Predvodnik u sporoj trci? Crnogorski put integracije u EU“, održanom u Briselu 8. maja 2019. godine, poručila Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa.

Ona je rekla da se izborne zloupotrebe u Crnoj Gori ne dešavaju samo tokom izborne kampanje i izbornog dana. “One su posljedica dugogodišnjih Vladinih neuspjeha da spriječi monopol i korupciju u javnim nabavkama, političko zapošljavanje u javnom sektoru, zloupotrebe i netransparentno i diskreciono odlučivanje o raspodjeli sredstava iz tekuće budžetske rezerve, te da uspostavi kontrolu nad raspodjelom socijalnih davanja i državnih pozajmica pojedincima i firmama”, dodala je Đurnić.

Đurnić je ukazala i na to da Vlada nije uradila ništa da unaprijedi sistem javnih nabavki, upkos tome što je u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori zabilježeno nazadovanje u ovoj oblasti.

“Takođe, nije urađeno mnogo ni povodom političkog zapošljavanja u javnom sektoru, budući da se novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima odnosi samo na manji dio javnog sektora”, rekla je Đurnić i dodala da se on ne odnosi na zapošljavanje u zdravstvenom i obrazovnom sektoru, kao ni na javne ustanove i preduzeća. Đurnić je podsjetila da javni oglasi za zapošljavanje u ovim sektorima traju samo jedan dan, te da nije obezbijeđen ni minimum transparentnosti i konkurencije.

“O raspodjeli sredstava iz tekuće budžetske rezerve diskreciono odlučuje Vladina komisija čiji je rad u potpunosti netransparentan”, rekla je Đurnić i napomenula da je Vladina komisija iz tog dijela budžeta podijelila 107,3 miliona eura u periodu od 2011. do 2017. godine.

Đurnić je istakla i da u Crnoj Gori nema političke odgovornosti za korupciju i izborne zloupotrebe, već da su, naprotiv, akteri nekih od ključnih afera nagrađeni i u partiji i u javnoj službi.

“Bivši direktor Željezničkog prevoza, ključni akter afere “Ramada” i član Socijaldemokratske partije, postao je Viši savjetnik u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva samo dan nakon što je Vlada konstatovala njegovu ostavku, a bivši gradonačelnik Podgorice i akter afere “Koverat” trenutno je Generalni sekretar Predsjednika države”, rekla je Đurnić.

“Uz sve to, Vlada i dalje aktivno radi na sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva u Crnoj Gori”, rekla je Đurnić i podsjetila na izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od maja 2017. godine, kojim su uvedene poreska i poslovna tajna kao osnov za ograničenje pristupa informacijama.

“Tim izmjenama Zakona, dobijanje informacija od Poreske uprave i Ministarstva finansija, postalo je praktično “nemoguća misija””, dodala je Đurnić.

“Nedavni pokušaj izmjena Zakona o tajnosti podataka čija je ideja bila da se svaka informacija “u vezi sa ostvarivanjem funkcije organa” može proglasiti tajnom trenutno je “na pauzi”, zahvaljujući reakciji NVO sektora, ali ne znamo još uvijek da li će se Vlada opet tome vratiti”, rekla je ona, i dodala da je to bio još jedan Vladin pokušaj da olakša sprovođenje apsolutne samovolje organa u odlučivanju šta javnost ima pravo da zna.

“Zato je aktuelna afera “Koverat”, koliko god bila značajna, samo vrh ledenog brijega”, zaključila je Đurnić i dodala da je ovaj slučaj pokazao koliko površno crnogorske institucije rade svoj posao u sprječavanju i procesuiranju izbornih zloupotreba.

Panel „Predvodnik u sporoj trci? Crnogorski put integracije u EU“ organizovao je Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za evropske politike (EPC) u Briselu, u okviru projekta “Jačanje kapaciteta organizacije za zagovaranje javnih politika i uticaja na nacionalnom i međunarodnom nivou”, koji finansira Open Society Institute – Think Tank Fund. Na panelu su govorili i Thomas Haglajtner, šef jedinice za Crnu Goru u Evropskoj komisiji, Nikoleta Đukanović, izvršna direktorica CeMI-ja i Bojan Šarkić, ambasador Crne Gore pri Evropskoj uniji.