Ustavni sud da ukine zakonski osnov za dodjelu stanova funkcionerima

Institut alternativa je podnio Inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o održavanju stambenih zgrada koje Vlada koristi kao osnov za donošenje i primjenu odluka o rješavanju stambenih potreba funkcionera. Smatramo da se spornim odredbama „vještački održavaju u životu“ podzakonska akta koja uređuju pitanja van ovog Zakona i koji su „zaostavština“ starog sistema.

Riječ je o Odluci o rješavanju stambenih pitanja državnih službenika i namještenika i Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera iz 2014. godine. Ova akta donijeta su na osnovu Zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada iz 2011., odnosno 2014. godine. Međutim, novi Zakon iz 2018. godine kaže da one „ostaju na snazi i nakon stupanja na snagu ovog zakona“.

Stevo MukOsporene odredbe su protivustavno smještene u ovaj Zakon i predstavljaju neustavni osnov za donošenje navedenih odluka i temelj neustavne prakse koju nažalost koriste Vlada, Sudski i Tužilački savjet..

Iako zvuči gotovo nevjerovatno, Vlada je uspjela da ove odredbe zadrži u zakonu koji uređuje “prava i obaveze etažnih vlasnika u pogledu održavanja stambene zgrade i zajedničkih djelova stambene zgrade”, protivno Ustavu i zakonodavnom sistemu.

Osporene odredbe su godinama opstale, ne samo kao ostatak prakse ranijeg društvenog sistema, već i suprotno drugim sistemskim zakonskim rješenjima, Zakonu o socijalnom stanovanju, Zakonu o državnoj imovini i propisima koji uređuju prava javnih funkcionera.

Osporene odredbe osim što su zadržane u Zakonu gdje im mjesto nije, podrivaju vladavinu prava i posredno diskriminišu druge građane.
Osporene odredbe su problematične i s aspekta Zakona o državnoj imovini koji propisuje definiciju stana za službene potrebe kao stana namijenjenog za smještaj izabranih i postavljenih lica za vrijeme obavljanja funkcija i dužnosti. Time je precizno definisana svrha “smještaj“ i vremensko ograničenje “za vrijeme obavljanja funkcija i dužnosti“ iz čega je jasna namjera zakonodavca da utvrdi svrhu i ograničenja raspolaganja državnom imovinom u navedene svrhe.

Utvrđivanje pravnog osnova za trajno rješavanje stambenih pitanja javnim funkcionerima i državnim službenicima na način kako je propisano podzakonskim aktima na osnovu osporenih odredbi Zakona čini se diskriminacija prema građanima zaposlenim u privatnim privrednim društvima i drugim pravnim licima.

Dok nije sporno da država može da omogući privremeno uslove (plaćanjem cijene zakupa stana, omogućavanjem stanovanja u stanu u vlasništvu države) za stanovanje pojedinim licima za vrijeme obavljanja poslova ( npr. pripadnik Vojske Crne Gore ili službenik policije na radu van mjesta stanovanja), neustavno i nezakonito je trajno raspolaganje državnom imovinom u ove svrhe. Nezakonito je i omogućavanje kredita za rješavanje stambenih potreba, jer se poslovima kreditiranja u skladu sa Zakonom o bankama bave poslovne banke koje na tržištu ovih usluga obezbjeđuju uslove za ugovaranje stambenih kredita građanima Crne Gore.

Dodatno je diskriminatorno što Vlada preko Komisije za stambena pitanja omogućava značajno povoljnije uslove za rješavanje stambenog pitanja nego kroz javne politike Vlade koja je tri puta sprovodila projekat pod nazivom “1000 +”. Naime, u okviru tog projekta, “40% sredstava namijenjeno je korisnicima čiji je član porodičnog domaćinstva zaposlen u javnom sektoru“, pa se na ovaj način i dodatno ili dvostruko vrši diskriminacija, ovaj put među pripadnicima iste kategorije lica odnosno društvene grupe.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Panel diskusija u Beogradu: Zašto reforma službi bezbjednosti treba da bude neizostavan dio pregovora za članstvo u EU?

Koji su mehanizmi zarobljavanja službi bezbjednosti, kako se one koriste za zarobljavanje drugih sektora i zašto taj problem zaslužuje veću pažnju u okviru eurointegracija, teme su panel diskusije koja se organizuje u okviru projekta podržanog od Evropskog fonda za Balkan u utorak 4. juna 2019. od 10č u Medija centru (Velika sala, II sprat, Terazije 3, Beograd).

Na događaju će biti takođe pokrenuta diskusija o sljedećim pitanjima:

  • Šta možemo da naučimo na primjeru zloupotrebe službi bezbjednosti u Makedoniji?
  • Zašto je služba bezbjednosti u Crnoj Gori izmakla reformi, iako je ova država postala članica NATO i napreduje u pregovorima za članstvo u EU?
  • Da li bi izrada posebnih izvještaja (tzv. Pribe izvještaj) o stanju u sektorima najviše
    pogođenim politizacijom odgovarao i Crnoj Gori i Srbiji?
  •  Koje su posljedice zanemarivanja reforme službi bezbjednosti u procesu evrointegracija i zašto je neophodno uvrstiti je u oblasti o kojima se pregovara i na osnovu kojih EU ocjenjuje napredak zemalja regiona.

Na ova pitanja će odgovore ponuditi:

  •  Magdalena Lembovska, Centar za evropske strategije – EUROTHINK, Sjeverna
    Makedonija,
  • Dina Bajramspahić, Institut alternativa, Crna Gora,
  • Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Srbija

Organizovanje ove diskusije podržao je Evropski fond za Balkan kroz projekat „Ko nadzire nadzirače: Ka odgovornim službama bezbjednosti na Zapadnom Balkanu”, koji zajednički sprovode Beogradski centar za bezbjednosnu politiku iz Srbije,  Centar za evropske strategije – EUROTHINK iz Sjeverne Makedonije i Institut alternativa iz Crne Gore.