Objavljeno

Otključavanje podataka i ekonomija

#OpenDataDay

Danas, 4. marta, se po sedmi put zaredom obilježava Međunarodni dan otvorenih podataka. Ideja je da se nizom događaja širom svijeta ukaže na značaj i koristi od “otvaranja” podataka ali i potrebu usvajanja politika otvorenosti, ne samo vlada i javnih institucija već i privatnog sektora, civilnog društva, medija i akademske zajednice.

Otvoreni, a kod nas se ponekad kaže i “otključani” podaci su podaci koji su objavljeni neobrađeni i u mašinski čitljivoj formi. To znači da ih je moguće koristiti u raznim softverima, moguće ih je automatizovano pretraživati a podatke “ekstraktovati” i koristiti – umjesto da ogromnu količinu podataka prekucavate iz papira, što je sporo i skupo. U Crnoj Gori, državni i lokalni organi nam uporno dostavljaju dokumenta ili u papiru ili u zaključane u PDF-u pa ih je nemoguće elektronski koristiti.

I ne krivim vas ako ste upravo pomislili da imamo i većih problema od toga, ali evo podatka koji vam možda može skrenuti pažnju. Delloite je za Vladu Velike Britanije 2011. godine uradio procjenu britanskog tržišta informacija iz javnog sektora i procijenio njihovu vrijednost na 1,8 milijardi funti – i to samo u toj godini. Javni podaci se u toj zemlji preuzimaju i koriste ne samo za unapređenje stanja u oblasti zdravstva, obrazovanja, transporta, ekonomije, zaštite okoline, bezbijednosti i socijane zaštite, već i profitno: putem kreiranja novih sadržaja i usluga na osnovu njih. Dva slikovita primjera iz prakse: objavljivanje podataka o kardio-hirurškim intervencijama odraslih u Britaniji je uticalo na smanjenje stope smrtnosti, što je za posljedicu imalo ekonomsku vrijednost koja se procjenjuje na preko 400 miliona funti. Korišćenje podataka o transportu u Londonu u realnom vremenu putem aplikacije uštedjelo je korisnicima vrijeme, pomoglo im da zaobilaze gužve u saobraćaju i proizvelo ekonomsku vrijednost imeđu 15 i 58 miliona funti.

Možda ovo zvuči previše napredno za našu malu zemlju, međutim, praksa je pokazala da upotreba podataka zavisi samo od ideja i inovativnosti korisnika, odnosno građana, a njihova javna dostupnost pruža jednaku šansu svima da nešto urade. Ali da bi građani, IT stručnjaci i preduzetnici mogli da “nabasaju” na dobre podatke od kojih mogu da naprave nešto korisno ili zanimljivo za zajednicu, što će stvoriti materijalnu ili nematerijalnu vrijednost, mora se njegovati kultura proaktivnog objavljivanja sirovih podataka. Iako je to odgovornost u provom redu državnog aparata koji prikuplja gomile podataka o građanima, i biznis zajednica “zna” puno toga o nama: koliko crnogorci jedu mesa a koliko ribe, koliko posjećuju privatne stomatološke ordinacije, koliko smo kupili laptop-ova ove godine. Akademska zajednica može da objavi koje knjige je moguće naći u fakultetskim bibliotekama i koje se najviše čitaju. Interpretacijom, kombinovanjem i nadogradnjom raznih javnih podataka može se profitirati a mogu se i pokrenuti pitanja od javnog interesa.

Premda se ne radi o politički osjetljivom pitanju, Vlada je kao i obično i u ovome zakazala i zaostaje za svijetom. Iako je još 2014. godine započet rad na Zakonu o slobodnom korišćenju informacija u posjedu organa vlasti i dva puta je bio na javnoj raspravi, do danas nije usvojen niti kao poseban zakon niti kao dio Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Budući da je Evropska unija prepoznala potencijal otvorenih podataka i usvojila dvije direktive koje regulišu ovu oblast (2003. i 2013. godine), moraćemo prije ili kasnije da ih “prevedemo” u nacionalno zakonodavstvo. Međutim, za punu korist od ovog zakona, potrebno je ispunjenje dvije pretpostavke: da svi objavljujemo podatke i da građani budu zainteresovani da ih koriste. Sudeći po iskustvu primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji imamo od 2006. godine, osvajanje prostora otvorenih podataka biće dugo i mukotrpno.

Dina Bajramspahić
Istraživačica javnih politika

Open data

Objavljeno

Prijavite se za rad u Institutu alternativa

INSTITUT ALTERNATIVA

MOŽE ZAPOSLITI U PUNOM RADNOM VREMENU

DOKTORA ILI MAGISTRA DRUŠTVENIH NAUKA ili PRAVNIKA SA PRAVOSUDNIM ISPITOM

(ILI NEKOG KO MOŽE DA NAS UVJERI DA JE JEDNAKO DOBAR ILI BOLJI)

Kandidati moraju uvjerljivo pokazati da:

  • Mogu u organizaciju donijeti dobru volju i pozitivnu energiju
  • Vjeruju u vrijednost onoga što radimo i kako radimo
  • Žele da rade u nevladinoj organizaciji
  • Su spremni da rade sve poslove istraživanja, analize i komunikacije
  • Su spremni da javno nastupaju
  • Otvoreni su za diskusiju o kvalitetu sopstvenog rada/interne i eksterne revizije rada

Prilikom izbora ćemo procjenjivati:

  • Iskustvo i kvalitet pisanja naučnih radova / analiza javne politike
  • Iskustvo u oblastima rada naše organizacije
  • Znanje engleskog jezika
  • Sposobnost za rad u timu i izloženost pritisku upravljanja projektima

Prednost mogu imati kandidati sa:

  • iskustvom rada u nevladinim/ međunarodnim organizacijama
  • iskustvom u upravljanju ljudima/programima/ projektima

Ako smatrate da je naša organizacija mjesto za vaš budući radni angažman pošaljite nam:

  • detaljnu biografiju
  • jedan naučni rad/analizu/ esej ili drugi objavljeni pisani tekst
  • pismo motivacije (opis razloga za prijavu i očekivanja)

Prijave se dostavljaju isključivo na adresu

stevo@institut-alternativa.org

Rok za dostavljanje prijava je 15. mart 2017. godine

Javićemo se kandidatima koji su ušli u uži izbor

Nećemo davati više informacija zainteresovanim kandidatima tokom trajanja roka za prijavu.

Objavljeno

Apel 7 NVO Skupštini – Zaustavite imenovanje Jelića u DRI

Zabrinuti zbog razvoja događaja u pogledu statusa nezavisnih, nadzornih institucija u Crnoj Gori, sa posebnim naglaskom na stanje u oblasti kontrole budžeta, upućujemo

APEL POSLANICIMA

da Zoran Jelić ne bude imenovan za člana Senata Državne revizorske institucije

Zoran Jelić nije uradio ništa da bi bio dostojan stalne funkcije člana Senata ključne nadzorne institucije u Crnoj Gori, a uradio je dosta toga što ga je moralo diskvalifikovati iz ovog izbora.

Osim činjenice da je njegovo ime sinonim za „aferu snimak“ i zloupotrebu javnih sredstava u političke svrhe, podsjećamo da je Jelić niz godina kršio zakon tako što je istovremeno bio poslanik i državni službenik u Zavodu za zapošljavanje.

Ključna činjenica koja bi ga morala eliminisati je negativno mišljenje koje je DRI izrekla na rad Zavoda za zapošljavanje u trenutku kada je on njime upravljao. Podsjećamo da je prilikom skupštinske rasprave o ovom izvještaju, tadašnji poslanik i direktor ZZZ, Zoran Jelić polemisao sa navodima DRI i dovodio ih u pitanje, zloupotrebljavajući svoju poslaničku funkciju.

DRI je, takođe, u svom Izvještaju o reviziji uspjeha: „Efikasnost korišćenja sredstava od doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom“, objavljenom u oktobru 2015. konstatovala da se sredstva od posebnog doprinosa ne koriste na efikasan način, uz činjenicu da nije realizovan niz utvrđenih mjera kako bi se ostvarila veća iskorišćenost sredstava namijenjenih profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja i Zavoda za zapošljavanje, kojim je u periodu od osnivanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom 2009. pa sve do oktobra 2012. upravljao upravo Zoran Jelić.

Uz sve probleme koji prate njen rad, DRI je za više od 10 godina svog rada uspjela da se izbori za poziciju objektivne i nezavisne institucije, čije nalaze uvažavaju, citiraju i koriste predstavnici svih političkih partija, nezavisno kojoj opciji pripadaju.

Izvještaje DRI koristimo i mi, dolje potpisani predstavnici civilnog sektora, kao jedinstven primjer institucije u Crnoj Gori koja otvoreno izvještava o zloupotrebama i kršenjima zakona, sa ciljem da se ojača odgovornost za upravljanje sredstvima poreskih obveznika.

Imenovanje Zorana Jelića u Senat DRI bi promijenilo odnos svih nas prema radu DRI – to bi bio udar na nezavisnost i integritet vrhovne revizorske institucije, kao i njene kapacitete da objektivno i nezavisno sagledava zloupotrebe, neracionalnosti i nezakonitosti u radu javne uprave.

Pozivamo poslanike da se uzdržavanjem od glasanja u plenumu, ponište ovaj proces imenovanja. Već sedam godina čekamo da Senat DRI bude upotpunjen, tako da razlozi hitnosti ne mogu biti iznad cilja da u Senatu bude osoba koja će imati povjerenje javnosti i bez mrlja u pogledu integriteta.

Pozivamo i EU da sa pažnjom prati ovaj slučaj i javno iznese svoje mišljenje u vezi sa ovim imenovanjem, s obzirom na značaj koji DRI ima u procesu pridruživanja.

Potpisnici:

  • Stevo Muk, Predsjednik Upravnog odbora, Institut alternativa (IA)
  • Vanja Ćalović, Izvršna direktorica, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
  • Ana Novaković, Izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
  • Daliborka Uljarević, Izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
  • Tea Gorjanc Prelević,Izvršna direktorka, Akcija za ljudska prava (HRA)
  • Marina Vujačić, Izvršna direktorica, Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG)
  • Zlatko Vujović, Predsjednik Upravnog odbora, Centar za monitoring i istraživanje (CEMI)
Objavljeno

Farsa u Skupštini

Odbor podržao Jelića, a sakrio dokumentaciju kandidata

Nakon što se skoro sedam godina čekalo na imenovanje nedostajućeg člana Senata, danas su članovi Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, u saglasju i bez predstavnika opozicije, predložili Zorana Jelića za ovu funkciju.

Institut alternativa je naprije apelovao na članove Odbora da diskvalfikuju Jelićevu prijavu, a onda smo poslanicima uputili i dokumentaciju za koju smatramo da će im pomoći da donesu pravilnu odluku:

– Transkript Jelićevih izjava o zloupotrebi progama Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za kupovinu glasova (afera Snimak);

– Izvještaj o reviziji ZZZ, u kojem je DRI Zoranu Jeliću dala negativno mišljenje na način na koji je vodio tu instituciju;

– Dokumentaciju koja dokazuje da je Jelić godinama kršio zakon tako što je u isto vrijeme bio i poslanik i državni službenik, uz punu platu (sa dodacima) i od Zavoda i od Skupštine.

Institut alternativa je od Skupštine tražio kopije pristiglih prijava na konkurs, uz sve dokaze i dokumentaciju koju su kandidati dostavili. Smatramo da je neohodno da postupci imenovanja koje Skupština sprovodi, posebno kada se radi o stalnim funkcijama, moraju biti potpuno transparentni, a javnosti biti dozvoljen pristup cjelokupnoj dokumentaciji koja čini prijavu kandidata. Međutim, Skupština je pribjegla testu štetnosti i odbila pristup informacijama, smatrajući da bi njihovo objavljivanje „moglo izazvati štetne posljedice po rad i odlučivanje Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koje su od većeg značaja od interesa javnosti da zna“.

Vladajuća koalicija nije učinila ni najmanji napor da se predloži kandidat koji bi bio prihvatljiv stručnoj javnosti i bez mrlja u pogledu integriteta. Nakon što su zauzeli Odbor kojim tradicionalno predsjedava opozicija (upravo jer mu je ključna svrha kontrola i nadzor rada uprave), vladajuća koalicija nam je jasno pokazala koliko drži do snažne i moćne DRI.

Ovakav potez vladajuće koalicije tumačimo kao namjeru da se zaustavi reformski rad DRI, a da se dodatno smanje njeni kapaciteti da objektivno i nezavisno sagledava zloupotrebe, neracionalnosti i nezakonitosti u radu javne uprave.

Imenovanje Jelića u Senat DRI je udar na nezavisnost i integritet vrhovne revizorske institucije, čiji je zadatak da čuva budžet od zloupotreba kojima je upravo Jelić godinama pribjegavao.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Opozicija branila javni interes, a DPS dao 3.697 m2 za tri privilegovane NVO

Pozdravljamo odluku devetnaest (19) opozicionih odbornika koji su juče u Skupštini Glavnog grada Podgorica zatražili da se sa dnevnog reda skine predlog odluke o ustupanju 3.697 m2 gradskog zemljišta za izgradnju tzv. Kuće građanskog društva. Riječ je o projektu iz kojeg stoje tri nevladine organizacije – Građanska alijansa (GA), Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i FAKT.

Opozicioni odbornici su jedinstveno glasali za skidanje ove tačke sa dnevnog reda, jer se nisu stekli uslovi da se imovina Glavnog grada raspodjeljuje na zakonom utvrđen način, po jasnim kriterijumima i u proceduri koja pruža jednake šanse za sve NVO. Opozicioni odbornici su podržali skidanje ove tačke dnevnog reda odgovarajući na zahtjev koji smo im nedavno uputili što je odgovoran pristup raspolaganju javnim resursima i mi to pozdravljamo.

Ipak, odbornici vladajuće većine su donijeli odluku o ustupanju 3.697 m2 zemljišta, ostvarujući na taj način projekat na koji je potpis stavio Milo Đukanović, u ime Vlade, i Ajša Hadžibegović, razvojna direktorica Građanske Alijanse, u ime Fondacije koju su osnovali CDT, Građanska Alijansa i FAKT. Do sada nije zabilježen takav oblik raspolaganja državnom imovinom, niti tako flagrantan vid favorizovanja grupe od tri NVO, a uz zaobilaženje fer i transparentnih procedura, odnosno direktnu državnu intervenciju u razvoj autonomnog NVO sektora.

Fondacija tri nevladine organizacije – Građanska alijansa, CDT i FAKT, pod ovakvim okolnostima dobija 3.697 m2 urbanizovanog zemljišta, uz oslobađanje od komunalija, što vrijednost ukupnog državnog ulaganja može dovesti do oko 950.000 EUR. Pristajanje ovih NVO na ovaj aranžman, oduzima kredibilitet i mogućnost pozivanja na odgovornost i transparentnost, odnosno nanosi ogromnu štetu NVO sektoru.

Podsjećamo da Vlada i Glavni grad godinama odbijaju da donesu Uredbu o kriterijumima i postupku davanja prostora i imovine u državnom vlasništvu na korišćenje nevladinim organizacijama, kršeći Strategiju razvoja NVO, ali i preporuke Evropske komisije. Sada imamo dokaz da je interes vlasti da kreira paralelni NVO sektor, jači od javnog interesa odgovornog raspolaganja državnom imovinom i omogućavanja pluralizma djelovanja različitih aktera.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Vlada odustala od OGP-a?

Crna Gora je jedna od pet zemalja koje najmanje dvije godine za redom postupaju suprotno pricipima Partnerstva za otvorenu upravu (OGP), zbog čega su pod revizijom od strane Podobora za kriterijume i standard (koji je radno tijelo Upravnog odbora OGP).

O tome da će se status Crne Gore u ovoj globalnoj inicijativi razmotriti, Vlada je obaviještena 13. novembra 2016. godine, putem pisma koje je glavni izvršni direktor inicijative uputio tadašenjem potpredsjendiku Vlade Crne Gore. Pismom je još jednom pozvana crnogorska Vlada da u najkraćem roku a najkasnije do kraja 2016. godine usvoji i pošalje Sekretarijatu OGP drugi Akcioni plan.

Cilj OGP je promocija transparentnosti, odgovornosti i učešća građana u  procesu odlučivanja u kojoj učestvuje 75 zemalja svijeta. Od država se očekuje da preuzmu konkretne korake i reformske mjere koje će izraziti u dvogodišnjem Akcionom planu. Neke od zemalja učesnica su i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Norveška, Italija, koje već sprovode svoj treći Akcioni plan, ali i Njemačka, Francuska i Holandija koje takođe prepoznaju potrebu za daljim reformama u svojim zemljama.

Sa druge strane Crna Gora je postupala protivno pravilima inicijative tri ciklusa za redom (2014/2015/2016), a zapravo od kraja 2012. godine ne uspijeva da usvoji novi akcioni plan.

Vladin Operativi tim Partnerstva za otvorenu upravu koji je radio na pripremi novog Akcionog plana održao je poslednju, svoju petnaestu sjednicu 28. marta prošle godine. Na pomenutoj sjednici je završeno usaglašavanje mjera i aktivnosti od strane predstavnika Vlade i nevladinih organizacije koje imaju članstvu u Operativnom timu. Međutim, iako je bilo najavljeno, Vlada nikada nije razmotrila ni usvojila AP na kojem je rađeno više mjeseci.

Štaviše, od marta prošle godine predstavnici civilnog društva u Operativnom timu (IA, CGO, CRNVO, MANS), ne uspijevaju da zakažu sjednicu ovog tijela. Prema Poslovniku, rukovodilac tima je dužan da u roku od najkasnije 5 dana od dana dobijanja zahtjeva za održanje sjednice od strane tri člana tima – zakaže sjednicu. Međutim, rukovodilac nije nikada odgovorio na ovu i druge inicijative predstavnika NVO za održanje sjednice.

Ključni izgovor koji je rukovodilac OGP dao javnosti za neusvajanje OGP Akcionog plana je navodna „borba da se obezbijedi budžet za sprovođenje mjera iz Akcionog plana za OGP“. Javno obećanje rukovodioca je bilo da će se oformiti poseban budžetski program u Zakonu o budžetu, koji će objediniti budžete potrebne za sprovođenje svih mjera. Međutim, u Zakonu o budžetu za 2017. godinu nema takvog programa, već je osnovan novi program za „Odnose sa javnošću“ od oko 150 hiljada eura, koji se samo jednim svojim dijelom odnosi na OGP, prema obrazloženju, i to nedefinisani dio stavke „ostale usluge“ od 77 000.

Iz svega navedenog se stiče utisak da je Vlada zaključila da reforme po pitanju budžetske otvorenosti, pristupa informacijama, antikorupcije, zaštite prirodnih resursa, sigurnosti zajednica, uklanjanja biznis barijera, javnih usluga, nauke i tehnilogije, prava marginalnih grupa, zdravlja i obrazovanja – Crnoj Gori nisu potrebne, pa da ne vrijedi ulagati napore u popravljanje stanja u ovim oblastima pod okriljem inicijative koju su kao relevantnu prepoznale vodeće zemlje svijeta.

Dina Bajramspahić
Istraživačica javnih politika