Poziv građanima i građankama na javni performans za odbranu nezavisnosti Javnog servisa RTCG

U Podgorici 27. decembra u 11h30 okupićemo se ispred Skupštine Crne Gore u znak protesta protiv napada i pritisaka na nezavisnost RTCG.

Pozivamo vas da stanete u odbranu reformi koje su počele na Televiziji Crne Gore – prvih koraka u uređivačkoj nezavisnosti informativnog programa.

Država Crna Gora, građani i građanke Crne Gore zaslužuju dobar i pošten javni servis.

Godinama smo plaćali javni servis RTCG, a imali pristrasnu i partijsku TV.

Većina članova Savjeta RTCG je u protekle dvije godine uspjela da pokrene proces promjena i otvori prostor za upravljanje i uređivanje RTCG na objektivniji način.

Od septembra 2017, DPS preko Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i većine u Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore vodi postupke za razriješenje nepodobnih članova Savjeta i postavljanje podobnih.

U toku je i pokušaj da se dojučerašnji rukovodilac DPS-a, Slobo Pajović, imenuje u Savjet.

Završni udarac se sprema u vidu razriješenja Gorana Đurovića, jednog od pokretača transformacije RTCG u istinski javni servis.

Ukoliko DPS nastavi sa urušavanjem RTCG, moguće je da Evropska unija zaustavi proces pregovora o članstvu Crne Gore u EU.

Nezavisni javni servis nas približava EU, partijski javni servis nas udaljava od Evropske unije.

Odbrana nezavisnosti RTCG je odbrana procesa evropske integracije, interesa države Crne Gore i njenih građana i građanki.

Dođite da promijenimo uobičajenu sliku o građanima i građankama koji ćute i pasivno prihvataju štetne odluke vladajuće strukture.

Naoružajte se pištaljkama, dobrom voljom i pozitivnom energijom.

Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Centar za istraživanje i monitoring (CEMI)

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG)

Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)

Institut Alternativa (IA)

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)

Apel 11 NVO: Vlada da Komisiji za praćenje istraga napada na novinare obezbijedi pristup informacijama i da objavi izvještaje o radu Komisije

1 NVO (Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Centar za istraživačko novinarstvo, Centar za monitoring i istraživanje CeMI, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Centar za ženska prava, Institut Alternativa, Juventas, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, Sigurna ženska kuća i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore) je danas uputilo pismo predsjedniku Vlade Crne Gore, g. Dušku Markoviću, i potpredsjedniku Vlade i ministru pravde, g. Zoranu Pažinu, kojim se apeluje na njih da obezbjede uslove za djelotvoran rad Komisije i obavještavanje javnosti o tom radu.

Predloženo je da Vlada objavi izvještaje Komisije i obavijesti javnost da li su ti izvještaji sa preporukama upućeni državnom tužilaštvu i Upravi policije, da li se počelo sa primjenom preporuka i da li su ostvareni bilo kakvi rezultati, kao i da Vlada obezbijedi da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova Komisiji dostavljaju dokumentaciju bez zatamnjivanja ličnih imena.

U pismu je istaknuto da je djelotvoran rad komisije, kao i redovno obavještavanje javnosti o rezultatima tog rada u opštem interesu poštovanja ljudskih prava i unaprjeđenja povjerenja u rad Vlade Crne Gore i drugih državnih organa.

Pismo upućeno predsjedniku i potpredsjedniku Vlade i ministru pravde dostupno je ovdje.

Posljednja ofanziva DPS na nezavisnost RTCG

Obavještavamo domaću i međunarodnu javnost da Administrativni odbor Skupštine Crne Gore nastavlja nezakonito djelovanje u postupcima koji se vode prema članovima Savjeta RTCG, upravo na način kako smo upozorili u našem obraćanju od 5. oktobra 2017.godine.

Administrativni odbor je pozvao člana Savjeta, Gorana Đurovića da se na narednoj sjednici odbora, zakazanoj za 27. decembar 2017.godine, izjasni o svim okolnostima u vezi sa činjenicom da je prekršio član 11 i 13 Zakona o sprečavanju korupcije.

Podsjećamo da je Agencija za sprečavanje korupcije nedvosmisleno utvrdila da Goran Đurović nije u konfliktu interesa, što može predstavljati jedini pravno utemeljen osnov za dalje postupanje Administrativnog odbora u ovom slučaju. Dodatno, Administrativni odbor nadležan za primjenu Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizije Crne Gore, koji Goran Đurović nije prekršio, a što je takođe nedvosmisleno utvrđeno u Odluci Agencije za sprečavanje korupcije.

I pored zvanične odluke Agencije, znači bez ikakvog osnova, Administrativni odbor poziva Đurovića na izjašnjenje. Uzimajući u obzir dosadašnje postupanje ovog tijela, nemamo dilemu da se Odbor sprema za pokretanje postupka razrješenja ovog člana Savjeta. Svojim postupcima, osim nepoštovanja zakona, Administrativni odbor, odnosno vladajuća partija sa većinom u ovom tijelu, demonstrira silu derogirajući i zvanične odluke drugih institucija u državi– u ovom slučaju Agencije za sprečavanje korupcije, ali i ugrožavajući direktno i nezavisnost javnog servisa RTCG.

Pokretanje postupka razrješenja Gorana Đurovića bi predstavljalo brutalno kršenje zakona iz svih navedenih razloga. Na ovakav plan Administrativnog odbora upozorili smo u našem reagovanju u oktobru, a Odbor je, nažalost, vrlo brzo potvrdio naše sumnje da se ovdje radi samo o namjeri da se slobodnomisleći aktivisti nevladinog sektora uklone iz Savjeta RTCG, te uspostavi partijska kontrola nad javnim servisom RTCG.

Izražavamo zabrinutost da je uslijedio konačni politički obračun vladajuće partije sa nezavisnim članovima Savjeta RTCG. U svrhu ovog obračuna više se ne biraju sredstva, pa su se za ostvarenje ovog cilja u pogon stavili prorežimski mediji i institucije.

Očekujemo da će domaća a posebno zainteresovana međunarodna javnost ispratiti sva dalja dešavanja povodom pritisaka na Savjet RTCG i jasnih pokušaja da se destabilizuje javni servis RTCG.

Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Stevo Muk, predsjednik UO, Institut alternativa (IA)

Zlatko Vujović, predsjednik UO, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI)

Više od polovine građana smatra institucije korumpiranim

Više od polovine građana smatra da su državne institucije načelno korumpirane, a institucije koje se direktno bave rješavanjem tog pitanja uglavnom se percipiraju kao neefikasne, pokazalo je istraživanje Instituta alternativa (IA).

„Institucije koje se bave rješavanjem pitanja korupcije u javnim institucijama uglavnom se percipiraju kao one koje štite interes službenika stranaka koje su na vlasti“, saopštio je predsjednik Upravnog odbora IA, Stevo Muk na konferenciji za novinare.

IA je danas predstavio rezultate istraživanja javnog mnjenja “Stavovi građana o korupciji”, sprovedeno od 7. do 12. novembra, koje je za tu nevladinu organizaciju sproveo Ipsos Strategic Marketing.

Istraživanje je urađeno metodom „lice u lice“ na reprezentativnom uzorku od 1.044 ispitanika.

Muk je saopštio da je, kada je u pitanju upoznatost građana Crne Gore sa institucijama koje su direktno zadužene za rješavanje problema korupcije u javnim istitucijama i njihova nepristrasnost u odnosu na to kojoj političkoj opciji pripadaju akteri, prisutno izvjesno nepovjerenje u to da su svi učesnici političkog procesa jednako tretirani.

„Skoro 40 odsto građana smatra da su predstsavnici vladajućih stranaka povoljnije tretirani od drugih lica“, naveo je Muk.

On je, govoreći o Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), rekao da je istraživanje pokazalo da samo 22 odsto ispitanika smatra da se ASK prema svim funkcionerima i službenicima odnosi na jednak način, bez obzira na stranačku pripadnost.

Muk je istakao da skoro četvrtina građana – 24 odsto, nije čula za Agenciju.

„Doprinos ove institucije u borbi protiv korupcije ne prepoznaje 44 odsto građana Crne Gore – ukoliko ne računamo one građane koji nikada nisu čuli za Agenciju, čak 57 odsto onih koji su čuli za ASK ne smstra da je doprinijela rješavanju problema korucpije“, precizirao je Muk.

On je, govoreći o ocjeni rada nepristrasnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio da više od polovine građana (53 odsto) odsto smatra da ta institucija povoljnije tretira one javne službenika koje su trenutno na vlasti.

„Većina građana Crne Gore ne smatra da je ova institucija doprinijela borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala (56 odsto), dok petina njih ne prepoznaje doslovno nikakav doprinos SDT-a rješenju ovog problema“, kazao je Muk.

On je ocijenio da je istraživanje pokazalo da su stavovi i mišljenja građana zabrinjavajući i na neki način opominjući.

Kako smatra Muk, stavovi građana pokazuju da SDT i ASK nisu uspjeli da vjerodostojno ubijede građane da djeluju nepristrasno.

„Smatramo da stavovi građana predstavljaju snažan zahtjev da se ove dvije institucije posvete u mnogo većoj mjeri borbi protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti i među funkcionerima na vlasti, što je i bila osnovna ideja i cilj njihovog osnivanja“, saopštio je Muk.

Istraživačica javnih politika u IA, Ana Đurnić, kazala je da više od polovine građana Crne Gore smatra da je u državnim institucijama, kao i tokom procesa koji su u nadležnosti tih institucija, prisutna korupcija.

Kako je rekla Đurnić, između jedne četvrtine i jedne petine građana smatra da su te institucije veoma korumpirana.

Ona je saopštila da prednjači nepovoljna ocjena institucija uključenih u proces privatizacije državne imovine, gdje 30 odsto građana kaže da je ta oblast veoma korumpirana.

Đurnić je kazala da je među građanima Crne Gore prisutno mišljenje da su državne intitucije u znantnoj mjeri korumpirane.

„Da su veoma korumpirane zdravstvene ustanove smatra 70 odsto građana, policija 67 odsto, 66 odsto njih smatra da je korupcija veoma prisutna u procesima privatizacije državne imovine, 63 odsto u organima lokalne uprave, 63 odsto u oblasti urbanizma, 59 odsto u okviru javnih nabavki, 56 odsto u obrazovnim institucijama“, precizirala je Đurnić.

Ona je, govoreći o ličnim iskustvima građana sa korupcijom, navela da svaki peti građanin priznaje da je u proteklih godinu dao novac ili poklon, ili da je učinio uslugu javnom službeniku.

„Iako većina građana ne bi dala novac službeniku koji ga traži, manje od polovine kategorički tvrdi da to ne bi učinila ni u kom slučaju“, saopštila je Đurnić.

Ona je ocijenila da poređenje sa podacima istraživanja rađenih prethodnih godina govore da nema ni konstantnog pada, ni kontantnog rasta u tome koliko često građani daju novac, poklon ili čine uslugu državnim službenicima.

„Postoji izvjestan pad u 2016. godini, ali su ovi brojevi 2017. godine ponovo porasli, što znači da su stabilni brojevi koji se odnose na to koliko se građani često susreću sa korupcijom, odnosno koliko često prihvataju da budu u nekom koruptivnom odnosu“, navodi Đurnić.

Video zapise sa današnje pres konferencije možete pogledati ovdje:

Predstavljanje rezultata istraživanja javnog mnjenja organizovali smo u okviru projekta “Ka efikasnijoj borbi protiv korupcije”, koji sprovodimo uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije.