Objavljeno

Svi naši neuspjesi

Stevo MukOvog mjeseca obilježavamo deset godina od osnivanja Instituta alternativa. Počeli smo od nule. Pet godina nam je trebalo da postanemo relativno stabilna, a deset da, sa desetoro zaposlenih, obezbijedimo mjesto među najaktivnijim i najvidljivijim organizacijama.

Teško je govoriti o uspjesima i neuspjesima u stvarima kojima se bavimo, jer mnoge ne zavise isključivo od nas, već od onih koji imaju moć. Zato ne bi bilo fer da se ponosimo polovičnim uspjesima, niti da ostvarene promjene prisvajamo kao isključivo svoj uspjeh. Ovaj jubilej, kojem se u našem malom timu radujemo, prilika je da ponovo postavimo pitanja o promjenama, da se zapitamo gdje smo mi mogli bolje ili drugačije, a gdje su nam drugi mogli više pomoći, a manje odmagati. Problemi ovog društva i države su razlog našeg postojanja i rada, a koliko god iz vlasti tražili da vidimo ono dobro i pohvalimo, naša je profesionalna obaveza da se bavimo sistemskim slabostima, ključnim problemima i lošim praksama, i o njima javno govorimo. Zato hoćemo da kažemo kako stvari stoje u oblastima kojima se bavimo. Suprotan pristup bi bio suprotan našim nastojanjima da stvari pomjeramo unaprijed, i da ne dozvolimo da nas fasadne promjene i deklaracije uvjere kako smo daleko odmakli u ostvarenju svoje misije.

Svjedočili smo kao učesnici procesa i posmatrači neuspjehu planova Vlade da reformiše javnu upravu. Danas je i dalje više zaposlenih na nepotrebnim mjestima, a manjak na najvažnijim pozicijama. Budžetska sredstva koja se izdvajaju za administraciju na svim nivoima bi kudikamo mogla biti manja ili bolje utrošena. Finansijska situacija u opštinama svela se na presipanje iz šupljeg državnog budžeta u prazne lokalne budžete. Zapošljavanje je samo donekle regulisano u dijelu državne uprave, ali ministri još uvijek imaju posljednju riječ, dok je u najvećem dijelu javnog sektora zapošljavanje, nagrađivanje i napredovanje ostavljeno na milost diskrecione volje političkih moćnika.

Pisanje strategija i zakona i dalje se odvija tako da se ne koristi ni dio potencijala i znanja zainteresovanog dijela društva i ne propituju potrebe onih na koje se propisi i planovi odnose. Ni nove analitičke tehnike koje uvozimo, nisu nam bile garant da kako u Vladi tako i u Parlamentu nećemo praviti greške koje nas koštaju više desetina miliona.

Dok nas uporno i redovno ”vrte” od organa preko agencija do suda i nazad u potrazi za slobodnim pristupom informacijama, novim zakonskim izmjenama uvode se sve snažnijaograničenja. Još uvijek smo na začelju u otvorenosti podataka, a građani nemaju besplatan pristup cjelovitim tekstovima zakona i drugih propisa na internetu.

Nadzor nad sektorom bezbjednosti postoji samo na papiru, dok u praksi sistem odgovornosti nije profunkcionisao. Unutrašnja kontrola Policije, a naročito ANB služe kao ukras, a ne mehanizam za proaktivne istrage protiv službenika koji su zloupotrijebili svoj položaj. Tužioci i sudije i dalje ne odgovaraju za svoje nezakonite postupke, posljedično tome, ni funkcioneri za svoje. Rezultata finansijskih istraga nema na vidiku, a istrage za pranje novca su pravi izuzetak. Policija i tužilaštvo i dalje nisu proaktivni u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a Specijalno državno tužilaštvo se nakon djelimičnog uspjeha u slučaju Budva nalazi u lavirintu političko – obavještajnog spektakla navodnog državnog udara.

10 godina IA

Kroz tri parlamentarne istrage i desetine kontrolnih saslušanja, uz opstrukcije parlamentarne većine i lutanja opozicionih poslanika, propuštene su dobre prilike za snažnije korišćenje potencijala parlamentarnog nadzora.

Važno je da se ovi mehanizmi onda kad Parlament bude u punom sastavu ne istroše pod parolom ”više je bolje” već da se ciljano upotrebljavaju, a dalje investira u kapacitete i pripremu poslanika i njihove profesionalne podrške.

Već osam godina čekamo na registar državne imovine, bez kojeg ne znamo šta sve država posjeduje. Nakon uspona i razvoja, sticanja ugleda i uticaja, višegodišnje opstrukcije imenovanja članova Senata, danas je Državna revizorska institucija, koju smo sa pažnjom i nadom podržavali svih ovih godina, pred najvećim izazovom da zadrži nezavisnost i integritet.

Desetine miliona tekuće budžetske rezerve se godišnje dijeli bez nadzora i tajno – javnost ne smije da zna kome i za koje potrebe.

U sistemu javnih nabavki stvorenom da podstiče konkurenciju i smanjuje cijene, pedeset firmi dobije više od polovine ukupne godišnje vrijednosti javnih nabavki. Dok na jedan tender se prosječno jave samo dva ponuđača, dvostruko manje nego prije pet godina, dok cijene nabavki vrtoglavo rastu, zašto su ljekovi najbolji primjer.

Nakon četiri godine utvrdili smo propast koncepta budžetske inspekcije, a slabe ili nevidljive rezultate internih revizora, čiji je (ne)rad neopravdano proglašen tajnim. Pored bolje dostupnosti informacija o budžetima na našim portalima mojgrad.me i mojnovac.me, građani rijetko učestvuju u formalno organizovanim raspravama o predlozima budžetima. Iako je uvedena napredna baza ”socijalni karton”, socijalna davanja se i dalje zloupotrebljavaju i na državnom i na lokalnom nivou.

Sve što smo radili, radili smo u ovom društvu i državi, sa svim manama i slabostima. Mi ovakvi kakvi smo, sa svim svojim ličnim i organizacionim ograničenjima. Najmanje bismo željeli da kažemo kako je ono što radimo najvažnija stvar na svijetu. Ipak, vjerujemo da smo pitanje i problem kojima smo se bavili izabrali razumno i objektivno uvažavajući stvarnost Crne Gore.

Naši uspjesi i neuspjesi i ubuduće zavisiće i od vas koji čitate ovaj tekst, od volje političara i visokih državnih službenika, razumijevanja političkih partija, fokusa i prioriteta medija, saradnje sa drugim akterima civilnog društva i podrške građana.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Tekst originalno objavljen u rubrici Forum dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Jubilej Instituta alternativa: Naša prva decenija

Deset godina se bavimo javnim politikama, jer se one bave nama

Za deset godina postojanja, Institut alternativa je realizovao svoje ideje kroz 83 projekta čiji su ciljevi bili stvaranje preduslova za bolje upravljanje, svrsishodnije trošenje novca građana Crne Gore, bolju kontrolu izvršne vlasti i službi bezbjednosti i bolju parlamentarnu kontrolu. Rezultati naših istraživanja sumirani su u 84 studije, izvještaja i analize, a donosiocima odluka upućeno je 1036 preporuka. Preko četiri hiljade puta u medijima smo izložili predloge i preporuke za bolje javne politike.

Ukupan budžet, u periodu od osnivanja do danas je bio ‎1.138.427 eura, od čega najveći dio čine sredstva preko 20 međunarodnih organizacija i ambasada, dok je procenat sredstava od države Crne Gore 9,1%, ili ukupno 104.148,56 eura. U istom periodu, Institut je po osnovu poreza i doprinosa državi uplatio 192.633,32 eura, dakle 85% sredstava više nego što je dobio od države za realizaciju projekata.

Razvoj naših organizacionih kapaciteta tokom šest godina podržavala je Fondacija za otvoreno društvo – Think Tank Fund.

Pokrenuli smo tri internet stranice. Moj grad je pionirski poduhvat prikaza budžetskih podataka lokalnih samouprava. Nakon njega, izrađena je Moja uprava, adresa za građane koji žele da prijave problem sa kojim su se susreli prilikom ostvarivanja prava pred javnom upravom. Najnoviji internet portal, Moj novac, rezultat je namjere da hiljade nepretraživih, “zaključanih” podataka učinimo dostupnim.

Institut alternativa je dao sugestije i komentare na 12 strateških dokumenata i 24 nacionalna i opštinska propisa, a takođe smo učestvovali u radu 25 radnih grupa za izradu zakonskih i strateških dokumenata i za poglavlja u okviru pregovora sa Evropskom unijom. Naši istraživači su 14 puta aktivno učestvovali u radu skupštinskih tijela, tokom rasprava o predlozima zakona, kao na konsultativnim i kontrolnim saslušanjima.

Naša posebna aktivnost je Škola javnih politika, koja je osmišljena sa ciljem unapređenja kapaciteta i znanja donosilaca odluka. Institut alternativa je tokom šest generacija Škole obučio 114 polaznika, koji su dolazili iz redova državne uprave, lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, sindikata, medija, studentske, ali i akademske zajednice.

Aktivno sarađujemo sa preko 40 organizacija u okviru regionalnih mreža na Zapadnom Balkanu, i preko 100 organizacija u Crnoj Gori.

Institut alternativa redovno objavljuje informacije o finansijama, projektima, i donatorima koji su podržali rad organizacije. Zbog toga, Institut je tri godine zaredom dobio pet zvjezdica za transparentnost, prema istraživanju koje je sprovela međunarodna neprofitna organizacija Transparify koja ocjenjuje transparentnost preko 200 istraživačkih centara.

Našu organizaciju trenutno čini desetočlani tim, ali je tokom deset godina u Institutu bilo angažovano 46 ljudi, kojima smo zahvalni za vrijeme, posvećenost i znanje koji su nesebično pružali organizaciji.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Predstavljanje rezultata istraživanja javnog mnjenja “Šta građani misle o policiji – U službi građana ili nekog drugog?”

Institut alternativa i regionalna mreža organizacija civilnog društva POINTPULSE organizuju prezentaciju rezultata istraživanja „Šta građani misle o policiji – u službi građana ili nekog drugog?“ koja će se održati u PR Centru 14. septembra 2017. godine sa početkom u 11 časova.

Posebna pažnja u istraživanju posvećena sljedećim temama:

  • Koliko građani vjeruju policiji?
  • Kako građani percipiraju prosječnog policijskog službenika, odnosno službenicu?
  • Koliko je, prema mišljenju građana, korupcija rasprostranjena u policiji i kako se boriti protiv nje?
  • U kojoj mjeri, prema mišljenju građana, politika utiče na policiju?

Istraživanje će predstaviti Milena Milošević, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, dok će moderatorka biti Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa.

Prezentacije na istu temu biće organizovane simultano i u Beogradu, Tirani, Sarajevu, Prištini i Skoplju, gdje će nalaze predstaviti partneri na projektu: Beogradski Centar za bezbednosnu politiku, Institut za demokratiju i medijaciju, Centar za sigurnosne studije, Kosovski centar za bezbednosne studije i Analitika.

Za sve dodatne informacije, budite slobodni da kontaktirate Anu Đurnić na ana@institut-alternativa.org ili na br. telefona 020 268 686.

POINTPULSE je projekat finansiran od strane Evropske unije, kroz Instrument za pretpristupnu podršku, u okviru Podrške civilnom društvu. Za sadržaj projekta odgovorni su isključivo članovi POINTPULSE mreže i iskazani stavovi nisu nužno stavovi EU.

Objavljeno

Glavni Grad već godinama jedan od rekordera lošeg planiranja javnih nabavki

Glavni Grad je već godinama jedan od rekordera lošeg planiranja javnih nabavki, jer manje-više prepisuje plan iz godine u godinu, zadržavajući istu planiranu sumu od oko četiri miliona eura, iako nijedne godine ne potroši toliko.

Neracionalno planiranje, česte izmjene i neostvarivanje planova jedan je od centralnih problema u sistemu javnih nabavki. U 2016. godini, uočena su velika odstupanja u planiranom i potrošenom budžetu za javne nabavke za određene kategorije naručilaca, dok podatak o ukupnoj razlici između planiranog i utrošenog novca za javne nabavke na nivou svih naručilaca nije javno dostupan, te je nemoguće do kraja ostvariti uvid u opseg problema lošeg planiranja javnih nabavki u Crnoj Gori.

U 2016. godini, opštine su planirale da potroše ukupno 55.871.205,00 eura za javne nabavke, a potrošile su manje od polovine te sume – 24.965.671,06 eura. Ovakvo neadekvatno planiranje javnih nabavki ukazuje na lošu budžetsku koordinaciju i neefikasno upravljanje javnim finansijama, imajući u vidu da planirana sredstva “stoje rezervisana” za određene nabavke koje se ne ostvare, te na kraju budžetske godine ostaju neutrošena, iako su se mogla potrošiti za druge namjene.

Javne nabavke sprovode se prema godišnjem planu javnih nabavki. Naime, naručioci su dužni da do 31. januara pripreme plan javnih nabavki za tu godinu i da zatim nabavljaju u skladu sa njim. Takođe, ostavljena im je mogućnost da tokom godine neograničeno amandmanima mijenjaju plan – broj mogućih amandamana nije zakonski ograničen, pa je broj usvojenih amandmana tokom godine visok.

Od 2015. godine naovamo, Glavni Grad Podgorica je među rekorderima prema broju usvojenih amandmana na plan javnih nabavki. Tokom 2015. godine ovaj naručilac promijenio je plan javnih nabavki 17 puta, 2016. godine 21 put, dok je za prvih osam mjeseci 2017. godine suma za javne nabavke Glavnog Grada promijenjena osam puta.

Takođe, Glavni Grad je za prethodne dvije godine (2015. i 2016.) ukupno potrošio oko 4,5 miliona eura na javne nabavke, a prema poslednjoj izmjeni Plana, u 2017. godini planira da potroši oko četiri miliona. Isto toliko je Planom javnih nabavki bilo opredijeljeno za nabavke Glavnog Grada i u 2016. godini. Međutim, uprkos 21 izmjeni plana i činjenici da je plan poslednji put promijenjen 30. novembra, dakle, pred sami kraj godine, planiranih 1,281,503.63 eura ostalo je neutrošeno.

Glavni Grad nije bolje planirao nabavke ni 2015. godine – poslednji, 17. amandaman na Plan javnih nabavki usvojen je 15. decembra, a razlika između planiranog i utrošenog budžeta za javne nabavke iznosila je skoro dva miliona eura.

Dakle, Glavni Grad zapravo ne planira svoje nabavke, već manje-više prepisuje plan javnih nabavki iz godine u godinu, zadržavajući istu konačnu planiranu sumu – oko 4 miliona eura, iako nijedne godine ne potroši toliko. To ukazuje da ovaj naručilac, kao i mnogi drugi, ne sprovodi analizu svojih potreba, niti sveobuhvatnu analizu tržišta i troškova prije nego pristupi pripremanju godišnjeg plana javnih nabavki.

Neadekvatno planiranje javnih nabavki ukazuje na lošu budžetsku koordinaciju i neefikasno upravljanje javnim finansijama, imajući u vidu da planirana sredstva “stoje rezervisana” za određene nabavke koje se ne ostvare, te na kraju budžetske godine ostaju neutrošena, iako su se mogla potrošiti za druge namjene.

Od dobro sačinjenog plana javnih nabavki zavisi da li će naručilac ostvariti svoje potrebe na godišnjem, ili višegodišnjem, nivou, odnosno u kojoj mjeri će racionalno koristiti sredstva iz budžeta. Stoga, ovaj plan najčešće sadrži, ili bi trebalo da sadrži, potrebne količine određenih roba i usluga, vrstu postupka koji će biti korišćen, vremenski rok u okviru kojeg će nabavka biti realizovana.

Ana Đurnić
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Dok javne nabavke neracionalno planiraju, stvarne potrebe građana “na čekanju”

Neracionalno planiranje, česte izmjene i neostvarivanje planova jedan je od centralnih problema u sistemu javnih nabavki. U 2016. godini, uočena su velika odstupanja u planiranom i potrošenom budžetu za javne nabavke za određene kategorije naručilaca, dok podatak o ukupnoj razlici između planiranog i utrošenog novca za javne nabavke na nivou svih naručilaca nije javno dostupan.

Ministarstva, opštine, zdravstvene i vaspitno-obrazovne institucije planirali su da potroše 517 700 488.82 eura za javne nabavke u 2016. godini, a potrošili su manje od polovine te sume – 205 258 604.34 eura. Informacija o ukupnoj razlici između planiranog i utrošenog budžeta za javne nabavke na nivou svih naručilaca nije javno dostupna, te je nemoguće do kraja ostvariti uvid u opseg problema lošeg planiranja javnih nabavki u Crnoj Gori.

Ovakvo neadekvatno planiranje javnih nabavki ukazuje na lošu budžetsku koordinaciju i neefikasno upravljanje javnim finansijama, imajući u vidu da planirana sredstva “stoje rezervisana” za određene nabavke koje se ne ostvare, te na kraju budžetske godine ostaju neutrošena, iako su se mogla potrošiti za druge namjene.

Naručioci su dužni da do 31. januara pripreme plan javnih nabavki za tu godinu i da zatim nabavljaju u skladu sa tim planom. Takođe, ostavljena im je mogućnost da tokom godine neograničeno amandmanima mijenjaju plan – broj mogućih amandamana nije zakonski ograničen, pa je broj usvojenih amandmana tokom godine visok.

Tokom 2016. godine, pojedini naručioci mijenjali su plan javnih nabavki od deset do preko 20 puta. U tome prednjači Glavni Grad Podgorica, koji je Plan javnih nabavki promijenio 21 put. Slijedi Centar za ekotoksikološka ispitivanja d.o.o. – Podgorica sa 16, Ministarstvo održivog razvoja i turizma sa 15 izmjena, Vodovod i kanalizacija d.o.o. – Podgorica sa 13, JZU Zavod za transfuziju krvi CG i Opština Bijelo Polje sa 11. Dodatnih 31 naručilaca izmijenilo je svoj Plan javnih nabavki od šest do deset puta.

Uprkos čestim izmjenama plana, konačni iznosi planiranog i potrošenog budžeta za javne nabavke rijetko se poklapaju. Na primjer, Glavni Grad Podgorica, uprkos 21 izmjeni Plana u prethodnoj godini i činjenici da je plan poslednji put promijenjen 30. novembra, dakle, pred sami kraj godine, ostvario je razliku od 1,281,503.63 eura.

Institut alternativa već godinama ukazuje na problem neadekvatnog planiranja javnih nabavki i potrebu da se rješavanju ovog problema ozbiljnije pristupi. Na primjer, u 2015. godini samo su 3 od 51 naručilaca čije smo planiranje analizirali imali jednak planirani i utrošeni budžet za javne nabavke. Racionalno planiranje bi, u prvom redu, doprinijelo da se tokom godine ostvare brojne potrebe građana koje godinama čekaju svoju realizaciju, poput, na primjer, obnove škole, puteva, uređenja dječjih parkova itd.

Ana Đurnić
Istraživačica javnih politika

Tekst je originalno objavljen u dnevnom listu ”DAN”.