Objavljeno

Policija pogrešno informiše građane o njihovim pravima

Uprava policije pogrešno informiše građane o njihovim pravima prilikom održavanja razgovora povodom organizovanja javnih okupljanja, zbog čega je Institut alternativa uputio inicijativu za ispitivanje ovakvog postupanja Savjetu za građansku kontrolu rada policije

Iz analiziranog uzorka od blizu 400 službenih zabilješki o obavljenim razgovorima u prvoj polovini 2017. godine sa organizatorima javnih okupljanja, Institut alternativa upozorava da se Uprava policije poziva na nevažeći Zakon o javnim okupljanjima, koji mnogo restriktivnije uređuje ovu oblast nego Zakon na snazi.

Naime, organizatorima javnih okupljanja predočeno je da su u obavezi da obezbijede određen broj redara koji bi bio dovoljan za održavanje javnog reda i mira, iako je obaveza obezbjeđivanja redara izbrisana iz važećeg zakona za organizatore javnih okupljanja. Zakon, koji je na snagu stupio 2016. godine, tu obavezu predvidio je samo za organizatore javnih priredbi, odnosno onih okupljanja koja su organizovana radi ostvarivanja prihoda u okviru registrovane privredne djelatnosti.

Dodatno se navodi da je organizator upoznat da se u skladu sa Zakonom okupljanje ne može održati u blizini bolnica i spomenika kulture, na autoputevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, što takođe nije odredba važećeg Zakona.

Navođenjem odredbi koje ne postoje u važećem Zakonu, Uprava policije je pogrešno informisala građane o svojim pravima i obavezama, prikazujući opseg prava građana manjim, a opseg obaveza većim nego što to zapravo Zakon nalaže.

Podsjećamo da je upravo ”lokacija pogodna za javno okupljanje” bila jedna od spornih argumenata koje Ministarstva unutrašnjih poslova želi da unese u izmjene zakona, uvodeći tako zabranu mirnih okupljanja na saobraćajnicama, dok je Institut alternativa u više navrata posljednih mjeseci tvrdio da bi takvo djelovanje bilo protivno Ustavu i međunarodnim standardima.

Uzimajući u obzir činjenicu da postoji mogućnost da samo nemarom ovaj obrazac nije ispravljen tako da odgovara novom zakonu, podsjećamo i da svako propuštanje radnje koja onemogućava građanina ili pravno lice u ostvarivanju prava koja im po zakonu pripadaju predstavlja osnov za disciplinsku odgovornost službenika.

Institut alternativa poziva Upravu policije da u narednom periodu građane prilikom razgovora o planiranju javnog okupljanja informišu shodno važećem zakonu, pravilno im pružajući informacije o tome šta su njihova prava, a šta obaveze.

Aleksandra Vavić
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Saopštenje: Vlada zapošljava bez plana

Kadrovsko planiranje bi trebalo da odgovori na važna pitanja o tome koliko nam je kadra neophodno i na kojim pozicijama. Međutim, u prvoj godini primjene Strategije reforme javne uprave, Vlada je ostala bez ovih odgovora.

Ni pola godine nakon što je Vlada usvojila zaključak da se hitno donese Kadrovski plan za 2017. godinu, ovaj dokument nije pripremljen.

Time su i Vlada i šira javnost ostali bez odgovora na pitanja:

  • koliko ljudi trenutno radi u organima državne uprave i u Generalnom sekretarijatu Vlade;
  • koliko je radnih mjesta i izvršilaca sistematizovano, odnosno predviđeno pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa državne uprave i Generalnog sekretarijata Vlade;
  • koliko ljudi i na kojim pozicijama bi trebalo da bude zapošljeno u ovoj godini.

Kadrovsko planiranje predstavlja instrument koji bi trebalo da prepozna buduće potrebe u vršenju određenih poslova, i sagleda raspoloživa sredstva i ljudske resurse u odnosu na te potrebe.

U kontekstu pristupanja Evropskoj uniji, ovaj instrument je naročito važan jer bi trebalo da omogući vezu sa ispunjavanjem Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno sa projekcijama o neophodnom kadru koji bi trebalo da sprovede zahtjevne obaveze u okviru pregovora.

Takođe, donošenje kadrovskog plana je eksplicitna obaveza propisana Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.

Međutim, u Informaciji koju je Vlada usvojila u februaru, navedeno je da Uprava za kadrove nije u mogućnosti da pripremi plan, između ostalog, i zato što pojedina ministarstva (evropskih poslova, finansija, vanjskih poslova, održivog razvoja i turizma, ekonomije, saobraćaja i pomorstva) ili nijesu donijela pravilnike o sistematizaciji ili ih nijesu uskladila sa novom Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave.

Vlada je tada donijela zaključak da se plan hitno pripremi do kraja marta, ali to ni do danas nije urađeno.

Kadrovski plan Vlade za 2016. godinu usvojen je uz značajno kašnjenje, tek u junu prošle godine. Time je ovaj dokument ostao bez mogućnosti da utiče na budžetsko planiranje, ali je javnost barem bila upoznata sa ključnim brojkama kada je u pitanju državna uprava.

Naročito zabrinjava činjenica da u prvoj godini primjene Strategije reforme javne uprave do 2020. godine, čiji je jedan od osnovnih prioriteta optimizacija broja zaposlenih u javnoj upravi, ovako važan dokument nije pripremljen i stavljen na uvid javnosti.

U nedavno objavljenom izvještaju “Reforma javne uprave: Koliko daleko je 2020?”, koji smo pripremili uz podršku Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, Institut alternativa je upozorio na nisku stopu primjene strateških aktivnosti.

Tokom prvih 11 mjeseci primjene Strategije, 60% aktivnosti nije sprovedeno u roku.

Milena Milošević

Objavljeno

Izjava za javnost povodom sjednice Savjeta za reformu javne uprave

Juče je u Podgorici održana 2. sjednica Savjeta za reformu javne uprave u čijem sam radu učestvovao kao član u ime Instituta alternativa.

Prilikom glasanja sam se uzdržao u odnosu na zaključke Savjeta povodom usvajanja Izvještaja o realizaciji Strategije i Akcionog plana reforme javne uprave za period jun 2016 – jun 2017.

Nisam dao podršku usvajanju izvještaja kako iz procesnih tako i iz suštinskih razloga, što sam naveo u obraćanju članovima Savjeta, i zatražio da javnost i primaoci naših zaključaka o tome budu obaviješteni.

Međutim, u zvaničnom saopštenju sa sjednice Savjeta, i pored na sjednici saopštenog obećanja potpredsjednika Pažina, nema informacije da nisam podržao usvajanje izvještaja.

Ovakav odnos potpredsjednika Vlade, Zorana Pažina, prema datom obećanju neće doprinijeti daljem radu ovog Savjeta i učešću NVO.

Inače, ovaj izvještaj kako nam je saopšteno na sjednici Savjeta, nije ni pripremljen za Vladu Crne Gore niti će ga ona usvajati, već za Evropsku komisiju kao informacija na njen zahtjev.

Iz navedenih razloga, a kako bi doprinijeli transparentnosti procesa reforme, Institut alternativa će ovaj izvještaj objavili na našim internet stranicama, kako bi javnost i građani mogli dobiti više informacija o toku reforme.

Imajući u vidu da je samo 5 od 15 dospjelih mjera realizovano, ukazao sam na potrebu da se individualizuje odgovornost za neispunjavanje mjera dospjelih za realizaciju.

Izvještaj tek na nekoliko mjesta stidljivo govori o razlozima i uzrocima slabe realizacije. Najmanje je jasno dokle se stiglo u realizaciji obaveza u oblasti razvoja i koordinacije javnih politika, a koje treba da realizuje Ministarstvo evropskih poslova.

U izvještaju se neosnovano prihvata obrazloženje Agencije za zaštitu ličnih podataka i pristup informacijama, da ova nije mogla provjeriti da li ministarstva proaktivno objavljuju infromacije, što je jednostavna aktivnost pretraživanja web stranica za koju nisu potrebni posebni kapaciteti.

U izvještaju postoje netačni navodi poput onog da Vlada nije mogla usvojiti dva godišnja izvještaja o primjeni uredbi o saradnji državne uprave i NVO i javnim raspravama, navodeći kao argument da Savjet za razvoj NVO ne funkcioniše pa Vlada nije mogla bez mišljenja savjeta da usvoji ove izvještaje, što predstavlja čist falsifikat stvarne situacije i slijeda događaja.

Izvještaj ne sadrži ni najnovije informacije iz oblasti upravljanja javnim finansijama niti objašnjenje zašto npr. još uvijek nemamo registar državne imovine. Takođe, mnogi podaci iz oblasti pružanja usluga građanima dati su u formi i na način koji ne objašnjava stvarno stanje i vodi pogrešnim optimističnim zaključcima o rezultatima u ovoj oblasti

Ukazao sam na činjenicu da se usvajanje izmjena Zakona o pristupu infromacijama, ne može birokratski uzimati kao realizovana aktivnost i tvrditi da je time unaprijeđen pristup ifnormacijama, jer je tim zakonom ograničen pristup proširenjem obima izuzetaka.

Zabrinjava činjenica da se nekritički u izvještaju uzima informacija da je Crna Gora visoko ocijenjena u Istraživanju UN-a o e–participaciji sa tvrdnjom da se Crna Gora našla u najbolje ocijenjenih 25 zemalja na svijetu zbog korišćenja online javnih konsultacija. Ovo prije svega jer znamo da e-konsultacije u Crnoj Gori ne postoje, ali i imajući u vidu saznanje da se aktivnost “razvijanje tehničkih specifikacija za e-konsultacije” centralne vladine internet platforme za javne konsultacije i rasprave s relevantnim akterima o ključnim koracima za implementaciju platforme” u okiru projekta podržanog od Evropske unije ne realizuje zbog izostanka vladine podrške realizaciji ove aktivnosti. Iz tih razloga zatražio sam više informacija o ovom istraživanju, metododlogiji, konkretnim podacima za Crnu Gori i izvorima informacija.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Preuzmite Izvještaj o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme javne uprave 2016 – 2020, za period jul 2016 – jul 2017. godine

Objavljeno

U susret izborima, nova “masovna” zapošljavanja

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je danas javni poziv za obuku za “osposobljavanje za rad u Policiji” za 60 polaznika koji su završili srednju školu, koji se pripremaju za hitno zapošljavanje u Policiji uprkos svim strateškim dokumentima koje je usvojila Vlada.

Naime, Vladini dokumenti (Strategija razvoja Uprave policije, Akcioni plan za njeno sprovođenje i Analiza stanja, prijema, napredovanja, obrazovanja i obuke policijskih službenika) ukazuju na višak zaposlenih u Policiji kao i na potrebu da se ne zapošljavaju policajci sa nižim stepenom obrazovanja od Policijske akademije. U njima se precizno navodi da treba izmijeniti zakone i propisati da najniži stepen kvalifikacije obrazovanja bude Akademija a ne srednja škola.

MUP-ov poziv posebno iznenađuje imajući u vidu da je konkurs za polaznike Policijske akademije završen u julu, te da je stvarno postojala potreba Policije za ovih 60 novih službenika, oni su morali proći redovnu Policijsku akademiju umjesto ovog “hitnog kursa”. Ovim je Akademija u trajanju od dvije godine, 21 predmeta i 1475 časova obezvrijeđena i stavlja njene polaznike u isti rang sa polaznicima ove “obuke” koja će trajati 320 časova.

Javni poziv koji je raspisao MUP traje svega 8 dana što navodi na sumnju da je već odlučeno ko će biti polaznici, posebno imajući u vidu da recimo poslednji konkurs za Akademiju trajao 35 dana i bio propraćen markentinškim aktivnostima u cilju privlačenja najboljih kandidata, što sada očigledno nije cilj.

Dodatno, kandidati koji ne budu primljeni na obuku imaju pravo na žalbu u roku od 24h, o kojoj će Ministar unutrašnjih poslova takođe odlučiti u roku od 24h – što ponovo govori o hitnosti MUP-a da zaposli 60 srednjoškolaca, bez iskustva, bez poznavanja ljudskih prava a koji će primjenjivati policijska ovlašćenja prema građanima.

Policijska akademija je u periodu od 2006-2016. godine školovala 235 polaznika i uvijek se obraćala MUP-u/UP sa zahtjevom da odrede broj potrebnih kandidata za uspis na Akademiju za svaku školsku godinu. Akademija je obučila, recimo u 2015. i 2016, po 50 kandidata, dok će ih ove godine obučiti 40. Školovanje jednog polaznika Akademije košta državu 15,000 EURO. Tako da potreba za 60 novih, mimo ovih 40 koji će se redovno školovati zvuči krajnje sumnjivo. Da ne govorimo o tome da je 43 polaznika poslednje generacije Policijske akademije završilo upravo u julu ove godine i mogu biti zapošljeni, ukoliko su stvarno potrebni.

Biće zanimljivo vidjeti kada nakon ove obuke, bude raspisan javni oglas za zapošljavanje 60 policajaca/ki, da li će biti zapošljeni akademci koji su učili dvije godine, ili polaznici obuke koji su istu materiju učili tri mjeseca.

Konačno, direktor Policije je u svim svojim javnim istupima isticao da Policiji nedostaje iskusnog kadra sposobnog za rad na kompleksnim istragama organizovanog kriminala, a ne pozornika – koji su važni ali u ovom trenutku ne mogu da odgovore bezbjednosnim izazovima u našoj zemlji.

Prema zvaničnoj statistici, Crna Gora ima nisku stopu kriminaliteta a veoma visok broj zaposlenih policajaca. U Hrvatskoj u kojoj je stopa kriminaliteta 12 puta veća nego u CG, Sloveniji u kojoj je stopa kriminaliteta 8 puta veća nego u CG, broj policajaca na 100,000 stanovnika je 380, odnosno, 477, dok je u CG 677. Ali izgleda da ni to nije dovoljno, uprkos svim namjerama Vlade da racionalizuje javnu upravu i dođe do optimalnog broja zaposlenih, od državnog budžeta će živjeti još 60 građana.

Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika

Objavljeno

Građani nespremni da prijave korupciju u policiji

Građani vjeruju policiji ali smatraju da je korumpirana u značajnoj mjeri. Oni su sve manje spremni da prijave slučajeve korupcije u policiji – pokazalo je istraživanje koje je treću godinu zaredom sprovedeno za potrebe regionalne mreže POINTPULS.

Rezultate istraživanja javnog mnjenja o policiji u Crnoj Gori danas je u Podgorici predstavio Institut alternativa.

Milena Milošević kazala je da je povjerenje u policiju stabilno i da je od prvog istraživanja sprovedenog 2015. godine u okviru istog projekta, poraslo sa 58% na 66%.

Takođe se smanjio i broj građana koji smatraju da policija najmanje služi njihovim interesima – sa 62% u 2015. na 40% u 2017. godini.

Međutim, Milošević je naglasila da građani istovremeno smatraju da je korupcija u policiji u značajnoj mjeri prisutna, što je u suprotnosti sa relativno visokim stepenom poverenja javnosti u ovu instituciju.

“Više od polovine stanovništva (57%) smatra da je korupcija u policiji rasprostranjena donekle ili u najvećoj mjeri”, naglasila je ona.

Građani takođe prepoznaju politizaciju i nepotizam pri zapošljavanju u policiji: smatraju da se zaposlenje rjeđe stiče prijavljivanjem na javne konkurse (43%), a češće preko prijatelja i rođaka (51%) ili putem političkih veza (44%).

“Građani Crne Gore i dalje nijesu spremni da prijave slučaj korupcije u policiji”, dodala je Milošević, čime je, po njenom mišjenju, Crna Gora potvrdila mjesto među zemljama u kojoj je prijavljivanje korupcije najmanje društveno prihvatljivo.

U periodu od tri godine zabeležen je trend opadanja – sa 48% građana koji su 2015. godine naveli da ne bi prijavili slučaj korupcije u policiji ako bi morali da ostave svoje lične podatke, na 62% stanovnika koji tako misle 2017. godine.

Dina Bajramspahić naglasila je da na percepciju građana, odnosno subjektivni utisak o policiji, utiče mnogo različitih faktora, zbog čega će IA do kraja godine pripremiti sveobuhvatnu studiju koja će se kvalitativno baviti tim u kojoj mjeri se policija odupire nezakonitom i neetičnom postupanju policijskih službenika.

Uprava policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agencija za sprječavanje korupcije treba da organizuju obimnu kampanju tokom koje će promovisati prijavljivanje slučajeva korupcije u policiji, zaključeno je na događaju.

U Institutu alternativa takođe smatraju da bi tekuća reforma zapošljavanja u policiji, koju sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, trebalo bi da se pozabavi pitanjima nepotizma i politizacije, i da obezbijedi širu javnu raspravu o tome kako da se organizuju i promovišu javni konkursi kao glavni put ka sticanju zaposlenja u policiji.

Terensko istraživanje u Crnoj Gori obavio je IPSOS Strategic Marketing tehnikom intervjuisanja “licem u lice” u junu 2017. godine na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih osoba.

POINTPULSE je projekat finansiran od strane Evropske unije, a sprovode ga Beogradski Centar za bezbednosnu politiku, Institut za demokratiju i medijaciju, Centar za sigurnosne studije, Kosovski centar za bezbednosne studije, Analitika, Institut alternativa i Balkanska mreža istraživačkih novinara.

U nastavku možete pogledati video snimke sa događaja: