Objavljeno

Situacija sa predsjednikom Senata Državne revizorske institucije

Pitanja novinara dnevog lista “Vijesti”:

1. Kako komentarišete to što je Vlada Crne Gore bivšem ministru finansija Miroslavu Ivaniševiću opredijelila 250.000 eura na ime pomoći za plaćanje advokata u procesu koji protiv njega vođen u Bariju?

2. Mislite li da Ivanišević može i dalje da obavlja funkciju na kojoj se trenutno nalazi, predsjednika Senata DRI, kojoj je inače posao da kontroliše Vladu?

Odgovori saradnika Instituta Marka Sošića:

Zakonom o DRI je definisano da niko ne može vršiti uticaj na člana Senata u vršenju njegovih ovlašćenja, ali takođe, sami članovi Senata treba da izbjegavaju situacije i odnose koje mogu štetiti ugledu Institucije, izazvati sumnje u njihovu nezavinost i objektivnost.

Prema Etičkom kodeksu državnih službenika i namještenika u DRI, službenik, ili neko njemu blizak, ne smije učestvovati ni u kakvim poslovnim i finansijskim transakcijama ili radnjama koje mogu štetiti ugledu Institucije i javnom interesu, ili, pak, ostaviti utisak da u njima postoji konflikt ličnog interesa i javnog, niti se služiti radnim mjestom i ovlašćenjima radi sticanja privilegija i koristi. Zaposleni u DRI treba da štite svoju nezavisnost kloneći se poklona, izraza zahvalnosti, bilo kakvih odnosa koji mogu uticati, ugroziti ili prijetiti sposobnosti revizora da djeluje nezavisno i kao takav bude percipiran. Takođe, ne smiju koristiti svoju poziciju za privatne svrhe i moraju izbjegavati sve odnose koji uključuju rizik od korupcije ili mogu izazvati sumnju u vezi njihove objektivnosti i nezavisnosti. U okviru DRI nije donijet poseban Etički kodeks za članove Senata, što je jedna od preporuka SIGMA-e i problem prepoznat od strane DRI, time što je uključen u Strateški plan razvoja DRI za period 2012-2017.

Ukoliko su navodi u dnevnom listu “Vijesti” tačni – bez obzira na visinu iznosa, namjere za koju je dat i toga da li će biti nadoknađen od treće strane ili ne – situacija u kojoj je Predsjednik Senata DRI korisnik finansijske pomoći od strane izvršne vlasti može imati štetno dejstvo po javno povjerenje u Državnu revizorsku instituciju, koje je izuzetno važno za uspjeh njenog rada i ostvarivanje uticaja na sistem javnih finansija.

Kao neko ko predstavlja i zastupa Instituciju, Predsjednik Senata DRI ima povećanu odgovornost za Poštovanje navedenih pravila iz Etičkog kodeksa u njihovom najširem tumačenju.

Ovdje se otvara pitanje sistemskog uređenja državne podrške državnim službenicima i javnim funkcionerima protiv kojih se vode sudski postupci pred domaćim, inostranim ili medjunarodnim sudovima. Ovo pitanje nije uređeno pozitivnim propisima i funkcioniše po principu obraćanja Vladi i odobravanja iz budžetske rezerve. To nije dobar način i smatramo da ovo pitanje valja striktno urediti isključivo u odnosu na službena lica koja su pravosnažno oslobodjena.

Objavljeno

Sjednice Anketnog odbora otvoriti za javnost

Upućujemo oštru kritiku Anketnom odboru Skupštine Crne Gore koji je zatvorio za javnost svoju današnju sjednicu. Prije svega, nema pravnog utemeljenja za takvu odluku jer je Poslovnikom Skupštine određeno da je „rad Skupštine i njenih odbora javan“ i da sjednica odbora može biti zatvorena za javnost samo u slučaju kada se razmatra akt ili materijal koji je pod oznakom „tajno“. A to apsolutno nije slučaj jer članovi Anketnog odbora nemaju ovlašćenja da razmatraju tajne podatke. Kriterijum za zatvaranje sjednice Anketnog odbora ne smije biti procjena da je rasprava „opterećujuća za javnost“. Takvim postupkom narušava se jedan od osnovnih principa demokratije, princip transparentnosti, i dobra praksa koju su do sada imala radna tijela Skupštine. Ovo je već treća sjednica anketnog odbora koja se održava iza zatvorenih vrata. Prema navodima u medijima, Anketni odbor je razmatrao Predlog Zakona o parlamentarnoj istrazi i Predlog izmjena i dopuna Zakona o tajnosti podataka, i nije bilo niti jednog razloga da se ne održi rasprava na otvorenoj sjednici kako bi javnost znala kakve su stavove predstavnici naroda zauzeli po pitanju jačanja ovog kontrolnog mehanizma.

U konačnom, zatvaranje sjednice je protivno i duhu samog Predloga Zakona o parlamentarnoj istrazi koji se razmatrao danas – kojim se propisuje i afirmiše javnost rada anketnog odbora.

Dina Bajramspahić
Saradnica na projektima

Objavljeno

Crna Gora u Briselu

Ukazao sam da situacija u Crnoj Gori nije ni približno ružičasta kako je uglavnom predstavljaju predstavnici Vlade, ali isto tako da nije katastrofična kako je predstavlja jedan dio antivladinih struktura. Takođe, ukazao sam na potrebu da se Crna Gora izoštrenije posmatra u kontekstu sopstvene istorije i dinamike reformi, a manje u regionalnoj perspektivi koja često može zamagliti probleme i izazove koji stoje pred nama.

Protekle sedmice sam zajedno sa kolegama iz Centra za monitoring (CEMI) i Evropskog pokreta boravio u višednevnoj posjeti Briselu. Povod našeg boravka je bio sastanak u Evropskoj komisiji povodom pripreme izvještaja o napretku Crne Gore u okviru Strategije proširenja za 2012. godinu. Teme od posebnog zajedničkog interesovanja uključile su demokratiju, vladavinu prava, civilno društvo, borbu protiv korucije i organizovanog kriminala, slobodu izražavanja, slobodu medija.

Evropska komisija je sve raspoloženija da čuje glas civilnog društva i da u konsultacije sa civilnim društvom uključi sve bitne aktere. Zato je za one nevladine organizacije koje žele takvu vrstu komunikacije od najvećeg značaja da se specijalizuju u određenim temama kojima će suvereno vladati i biti pouzdna izvor informacija i stručnih stavova.

Pored toga, učestvovali smo i na sastanku koji je organizovala Misija Holandije pri Evropskoj uniji, a gdje su diskusiji prisustvovali predstavnici dvadeset i sedam država članica Evropske unije koji učestvuju u radnim grupama COWEB (Zapadni Balkan) i COELA (Proširenje) Savjeta Evropske unije.

Događaju su prisustvovali i predstavnici Evropske komisije i Evropske službe za spoljne poslove. Diskusija se uglavnom odnosila na pitanja vladavine prava, borbe protiv korupcije, medijskih sloboda i politike antidiskriminacije. Ovom sastanku su prisustvivali i predstavili svoj pogled na situaciju u Crnoj Gori i predstavnici MANS-a, Juventasa i Kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori.

Na sastancima sam iznio ocjenu da situacija u Crnoj Gori nije ni približno ružičasta kako je uglavnom predstavljaju predstavnici Vlade, ali isto tako da nije katastrofična kako je predstavlja jedan dio antivladinih struktura. Takođe, ukazao sam na potrebu da se Crna Gora izoštrenije posmatra u kontekstu sopstvene istorije i dinamike reformi, a manje u regionalnoj perspektivi koja često može zamagliti probleme i izazove koji stoje pred nama.

Ukazao sam, takođe, na brojne probleme i slabosti u primjeni zakona u oblastima koje intenzivno prati Institut Alternativa.

Sastanci o kojima pišem organizuju se samo dan nakon što je Evropska komisija objavila svoj proljećni Izvještaj o napretku Crne Gore u oblastima ranije utvrđenim kroz preporuke Evropske komisije kao sedam prioriteta. Podsjećanja radi, Evropska komisija je pripremila ovaj Izvještaj u susret sastanku ministara spoljnih poslova koji će se održati 26. juna, dok će Savjet Evropske unije konačnu odluku o otpočinjanju pregovora sa Crnom Gorom donijeti 29. juna.

Ključne poruke svih učesnika iz Crne Gore su bile jedinstvene: otvorimo pregovore što prije i postavimo jasne indikatore, kriterijume, rokove i odgovornosti za realizaciju reformi.

U procesu priprema za otpočinjanje pregovora, sprovodi se intenzivna komunikacija sa našim pregovaračkim timovima. U vrijeme našeg boravka u Briselu, delegacija radne grupe za pregovore u oblasti 24. poglavlja, predstavnici ministarstava, službe parlamentarnog Odbora za odbranu i bezbjednost, Državnog tužilaštva, policije i predstavnik jedne nevladine organizacije u radnoj grupi.

Naime, dok je eksplanatorni screening koji je organizovan krajem marta služio da se crnogorskim predstavnicima objasni što je pravna tekovina Evropske unije, ovaj bilateralni služi da crnogorski predstavnici objasne u kojoj je mjeri naše zakonodavstvo usaglašeno sa tim propisima.

Kad smo već u Briselu, veleizdaja bi bila ne otići na prijateljsku fudbalsku utakmicu Belgija-Crna Gora. Moram priznati da nisam bio oduševljen igrom naše reprezentacije, ali rezultat (2:2) govori da nismo bili lošiji od protivnika. Uglavnom, biće najprije da naša igra nije bila ružičasta, ali ni katastrofična kako se meni činilo u pojedinim trenucima.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa

Objavljeno

Hitno usvojiti Zakon o parlamentarnoj istrazi

Institut alternativa poziva poslanike Skupštine Crne Gore da djelujući amandmanski unaprijede tekst Predloga Zakona o parlamentarnoj istrazi i usvoje ga u što skorijem roku. Uskratiti podršku ovom zakonu znači uskratiti podršku jačanju kontrolne funkcije Skupštine jer je izvjesno da formirani anketni odbor ne može izvršiti zadatak koji mu je povjeren ukoliko nadležnosti anketnog odbora ne budu detaljnije propisane zakonom. Anketni odbor za prikupljanje informacija i činjenica o korupciji u privatizaciji Telekoma Crne Gore će se u sprovođenju parlamentarne istrage suočiti sa poteškoćama u prikupljanju podataka zbog: neprecizno definisanih istražnih ovlašćenja; nemogućnosti pristupa tajnim podacima; izostanka zakonske obaveze državnih funkcionera, službenika i drugih lica da budu saslušani pred Odborom pod prijetnjom sankcije za neodazivanje i lažno svjedočenje. Navedena pitanja treba zakonom regulisati što prije kako bi aktuelna parlamentarna istraga dala rezultate i anketni odbor mogao nesmetano nastaviti sa radom. Takođe je neophodno izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka članovima anketnog odbora omogućiti uvid u tajne podatke.

Zabrinjavajuće je što anketni odbor do sada održao samo jednu sjednicu, konstitutivnu, 9. marta, posebno imajući u vidu da je u mandat dobio zahtjevan zadatak koji u skladu sa Odlukom o otvaranju parlamentarne istrage mora biti ispunjen do 1. oktobra. Obzirom na to je ovo prva parlamentarna istraga nakon 10 godina, članovi anketnog odbora moraju pokazati dodatnu odgovornost i dati doprinos tome da parlamentarna istraga postane snažan instrument za vršenje nadzora nad radom Vlade, državnih organa i institucija, i kontrolni mehanizam koji će se koristiti učestalije.

Kao što smo već ukazivali u našoj analizi Parlamentarna istraga u Crnoj Gori – Kontrolni mehanizam bez političke podrške posebnim Zakonom o parlamentarnoj istrazi je potrebno detaljno regulisati djelokrug rada anketnog odbora, njegovo obrazovanje, organizaciju i funkcionisanje, način sprovođenja istrage, metode prikupljanja podataka, način izvještavanja Skupštini, i time osnažiti ovaj kontrolni mehanizam.

Dina Bajramspahić
Saradnica na projektima

Objavljeno

Problemi sa koncesijama

Ni nakon gotovo godinu dana od početka rada na izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama, Crna Gora nema zaokružen i adekvatan zakonski okvir za oblasti javno-privatnih partnerstava i koncesija. Naime, radni tim za izradu predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama je obrazovan odlukom Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vlade Crne Gore juna 2011. godine sa zadatkom da do 31. jula 2011. godine pripremi i dostavi Vladi na razmatranje i utvrđivanje Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. Međutim, rad na izradi izmjena Zakona je prekinut uz obrazloženje da je cjelishodnije raditi na jedinstvenom zakonskom okviru za oblasti javno-privatnog partnerstva i koncesija.

Najave iz Vlade da Crna Gora „ulazi u fazu javno-privatnih partnerstava“, kao i brojni nedostaci Zakona o koncesijama iz 2009. godine (neusklađenost odredbi o konkurentskom dijalogu, procedurama, pojednim definicijama i sl. sa relevantnim EU direktivama) i Zakona o učešću privatnog sektora u vršenju javnih usluga iz 2002. godine trebalo je da ubrzaju izradu novih zakonskih rješenja. Isti zaključak se nameće i na osnovu velikog broja raskinutih koncesionih ugovora koji se po izvještaju o radu Komisije o koncesijama u prvom kvartalu 2012. godine još više povećao. Međutim, pomenuta dinamika izrade zakona za oblasti JPP i koncesija ukazuje na to da on baš i nije na listi prioriteta crnogorske Vlade.

Neophodno je ukazati i na poteškoće u ispunjavanju odredbi važećeg Zakona o koncesijama. Po ovom Zakonu Komisija za koncesije je u obavezi je da vodi i redovno ažurira na svojoj internet prezentaciji registar ugovora o koncesijama. Uz kašnjenje od skoro dvije godine u uspostavljanju ovog registra, crnogorska javnost ni trenutno nije u mogućnosti da ostvari uvid u popis koncesionih ugovora jer je sajt Komisije za koncesije van funkcije.

Novim zakonskim rješenjima neophodno je sadržaj registra ugovora o koncesijama/JPP proširiti tako da sadrži i planove otplata i dugovanja, a javnosti bi trebalo omogućiti i uvid u kompletne ugovore na osnovu kojih je dodijeljena koncesija ili zaključenih po modelu JPP, kao i u finansijske izvještaje realizovanih JPP i koncesija. Na taj način će se povećati transparentnost cjelokupnog procesa i uticati na povećanje kvaliteta ugovora o koncesijama i JPP.

Jovana Marović
Koordinatorka istraživanja