Institut alternativa (IA) je u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“ organizovao konsultativni sastanak sa mladima iz Crne Gore pod nazivom „Mladi online“ na temu društvenih mreža i slobode izražavanja na internetu.
Sastanku je prisustvovalo petanest mladih ljudi – srednjoškolaca i studenata između 18 i 24 godine iz različitih gradova iz Crne Gore. Zbog trenutne epidemiološke situacije u našoj zemlji, sastanak je održan putem Zoom platfrome.
Sastanak je bio organizovan tako da su mladi, podijeljeni u grupe, razgovarali o određenim pitanjima i idejama koje se tiču društvenih mreža i toga kako ovu oblast regulisati. U prvom dijelu sastanka mladi su nam kazali da u doba epidemije uglavnom više koriste društvene mreže, ali i da su zahvaljujući društvenim mrežama upoznati za brojnim humanitarnim ili građanskim akcijama.
Rad u grupama su moderirale Dragana Jaćimović, Dina Bajramspahić i Nikoleta Pavićević (IA).
Nakon rada u grupama, predstavnici iz svake grupe su u zajedničkoj sali iznosili svoje stavove i ideje uz obrazloženja. Nakon što su grupe predstavile svoje stavove, svi učesnici sastanka su putem ankete glasali i na taj način odabrali ono što su zaključci ovog sastanka.
Kao dobre strane društvenih mreža mladi vide to što omugućavaju brz protok i dostupnost informacija, kao i laku komunikaciju sa bliskim ljudima, ali i drugim ljudima širom svijeta. Takođe, društvene mreže su dobre jer pružaju zabavu, preko njih su nam dostupniji mali biznisi, humanitarne i slične akcije, kao i to što smanjuju prostor za političko spinovanje budući da se informacije mogu provjeriti iz više izvora.
Kao loše strane društvenih mreža mladi navode njihov uticaj na ljudsku psihu, to što stvaraju nerealne standarde kroz uticaj poznatih ličnosti i što stvaraju zavisnost. Takođe, brz protok i dostupnost informacija se može svrstati u loše strane, pogotovo to što su društvene mreže mjesto gdje se brzo i lako šire neistine.
Drugi dio sastanka se odnosio na ideje mladih, odnosno načine na koji bi prema njihovom mišljenju oblast društvenih mreža trebala biti regulisana i ko bi trebao da bude zadužen za to. Mladi smatraju da samoregulacija od strane društvenih mreža nije dovoljna, budući da te kompanije imaju svoje ciljeve vezane za profit, te da je neophodno ovo dodatno regulisati na nekom većem nivou.
Neki od učesnika su smatrali da to možda treba da bude u nadležnosti nekog od ministarstava samih država, dok su drugi učesnici naglasili da bi u tom slučaju moglo doći do zloupotrebe i korišćenja tih mehanizama za obračun sa neistomišljenicima.
Kao zajedničku ideju za rješenje ove situacije, mladi su glasali za formiranje ekspertskog tijela na nivou EU, koje bi bilo sastavljeno od pravnika i IT stručnjaka, a koje bi imalo svoja tijela/agencije u svakoj od zemalja.
Mladi smatraju i da je neophodna sistemska edukacija o digitalnoj sferi na svim nivoima, navodeći da je, pored medijske pismenosti, važno da korisnici poznaju svoja prava i prava drugih.
Veoma je pohvalno što su mladi prepoznali obje strane ove teme: važnost slobode govora i širine i pluralizma koji mreže pružaju, ali sa druge strane i opasnosti od sajber nasilja, govora mržnje i širenja dezinformacija.
Za predstavnike mladih koji će zaključke sa sastanka iznijeti ekspertima u ovoj oblasti i diskutovati o njima na panelu „Sloboda izražavanja na internetu: Zajednički izazov za Crnu Goru i EU“, odabrani su Lazar Vujačić i Milovan Marković.
Konsultativni sastanak je organizovan u okviru projekta “Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih”, koji sprovodimo sa ostalim partnerima iz TEN mreže, i zajedno sa Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Bronsilav Geremek fondacijom iz Varšave i Centrom za evropske politike (EPC) iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija kroz program Evropa za građane i građanke.
