U cilju sprečavanja kršenja ljudskih prava od strane bezbjednosnih struktura, nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora i Institut alternativa podnijele su poslanicima sedam predloga za unapređenje pravnog okvira za rad Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Osim onoga na šta smo prethodnih dana ukazivali, a to je da treba ograničiti ovlašćenja službenika ANB da imaju neposredan uvid u baze podataka pravnih lica i da elektronski utvrđuju lokaciju, i primjenjivati ove mjere isključivo na osnovu sudske odluke, amandmanima na izmjene i dopune Zakona o ANB treba temeljnije normirati i druge aspekte rada ove institucije i dodatno unaprijediti zaštitu prava građana.
Naime, neophodno je zakonom propisati procedure za uništavanje podataka koje ANB prikupi a koji nisu bezbjednosnog karaktera, jer bi trajno čuvanje ovih ličnih podataka u tajnim dosijeima predstavljalo narušavanje prava na poštovanje privatnog života.
Stoga se zakonom mora propisati zabrana čuvanja “kolateralno” prikupljenih podataka, tj. onih podataka koji se ne odnose na svrhu radi koje su prikupljani. Takođe, ANB treba obavezati da, nakon primjene mjera tajnog nadzora, dostavi Vrhovnom sudu prikupljene podatke na ocjenu zakonitosti primjene mjera. To znači da bi se odmah nakon „čitanja sudije“ uništio dio materijala koji se ne odnosi na razloge zbog kojih su mjere preduzete ili koji se tiče druge vrste ličnih podataka koji nijesu bezbjednosnog karaktera, dok bi se ostatak materijala čuvao u registrima.
Takođe smo pripremili amandman koji se odnosi na obavezu ANB da nakon zatvaranja predmeta obavještavijesti građane, bez njihvog prethodnog pisanog zahtjeva, o mjerama koje su primijenjene nad njima, u skladu sa njihovim Ustavnim pravom.
Imajući u vidu nedovoljne rezultate unutrašnje kontrole rada ANB potrebno je uspostaviti direktnu vezu između nadležnog skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu i generalnog inspektorakoji je nadležan za unutrašnju kontrolu rada ovog organa. Podsjećamo, dosadašnji rezultati rada generalnog inspektora izuzetno su skromni. Do 2012. godine, on u svom radu nije utvrdio nijednu nezakonitu primjenu mjera tajnog nadzora ili drugi oblik zloupotrebe. Iako u obavezi, takođe nije dostavljao izvještaje o izvršenoj kontroli ni Vladi ni direktoru ANB. Zato Zakonom o ANB treba propisati obavezu dostavljanja godišnjeg izvještaja o radu Unutrašnje kontrole Odboru. Time bi se pojačao pritisak Parlamenta na unutrašnju kontrolu da kontinuirano vrši nadzor i pomogne u procesuiranju službenika koji su prekoračili svoja ovašćenja i prekršili zakone.
Sa istim ciljem, posebno je važno izbrisati odredbu Zakona o ANB koja, suprotno Zakonu o parlamentarnom nadzoru, ograničava individualno pravo članova Odbora za bezbjednost i odbranu da zatraže podatke i informacije od ANB.
Imajući u vidu navedene problematične odredbe važećeg zakona, neophodnost reformi bezbjednosnog sektora, i nedostatak povjerenja građana u rad ANB, pozivamo poslanike da, u skladu sa našim predlozima, podnesu amandmane na Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koje su sada u skupštinskoj proceduri.
***
Dodatno, MANS je danas svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore predao predlog amandmana koji su podržale 22 nevladine organizacije kojim se mijenja i dopunjuje odredba Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ANB kojom je bilo predviđeno da službenici ANB koji se legitimišu mogu da pristupaju svim registrima i bazama podataka koji se nalaze u posjedu svih pravnih lica u Crnoj Gori. Amandmanom je predloženo da se propiše da se ova mjera može primjeniti samo i isključivo na osnovu odobrenja Predsjednika Vrhovnog suda i to kada je ugrožena nacionalna bezbjednost taksativno nabrojanim okolnostima.
Odredba čije mijenjanje zahtjevamo je predviđala da legitimisani službenici ANB mogu da vrše neposredan uvid u sve registre i baze podataka u posjedu svih pravnih lica, bez ikakvog naloga, pri čemu subjekti nadzora na takav zahtjev službenika ANB nemaju bilo kakvo pravo žalbe ili sudske zaštite. Zbog toga, odredba iz predloga Zakona čije se brisanje predlaže pomenutim amandmanom, suprotna je Ustavu i zakonima Crne Gore, stavovima Ustavnog kao i Evropskog suda za ljudska prava, kao i svim relevantnim međunarodnim kovencijama koje je Crna Gora ratifikovala.
Zato, pozivamo sve poslaničke klubove u Skupštini da amandman potpišu i podnesu u skupštinsku proceduru i da ga na plenumu usvoje, te da zajedničkom parlamentarnom akcijom spriječe kršenje Ustava i zakona Crne Gore kao i međunarodnih pravnih akata koje smo do sada ratifikovali.
Potpisnici prijedloga amandmana:
1. Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc-Prelević
2. Anima-Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Ljupka Kovačević
3. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević
4. Centar za istraživanje i monitoring (CEMI), Zlatko Vujović
5. Centar za ženska prava, Maja Raičević
6. EKVISTA, Milan Šaranović
7. Green Home, Nataša Kovačević
8. Institut Alternativa, Stevo Muk
9. Juventas, Ivana Vujović
10. Kvir Montenegro, Danijel Kalezić
11. Liga žena glasača Crnoj Gori, Mira Asović
12. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović
13. NVO Srce, Dušan Rakočević
14. NVO Mladi Romi, Samir Jaha
15. NVO Prima, Aida Perović-Ivanović
16. Sigurna ženska kuća, Ljiljana Raičević
17. SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Biljana Zeković
18. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić
19. Udruženje mladih sa hendikepom Nikšić, Jelena Čvorović
20. Udruženje paraplegičara Bijelo Polje i Mojkovac, Milka Stojanović
21. Udruženje starih zanata i vještina ,,Nit”, Smiljana Radusinović
22. Udruženje za razvoj civilnog drustva iz Bijelog Polja, Mirsala Tomić
