Institut alternativa je tokom prethodne sedmice dostavio članovima Odbora za antikorupciju i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu komentare na Predloge zakona o Državnom tužilaštvu i Specijalnom državnom tužilaštvu, i ukazao na brojna zabrinjavajuća rješenja.
Smatramo nedopustivim da se važna pitanja za reformu pravosuđa u javnim raspravama razmatraju iz usko političkih uglova, i po kratkom postupku, umjesto da se ulože ozbiljni napori u formulisanje sistemskih rješenja koja će proizvesti rezultate i na osnovu kojih će se vratiti povjerenje građana i građanki Crne Gore u pravosuđe. S tim u vezi, posebno je zabrinjavajuće da se status Specijalnog tužilaštva pokušava spustiti na još niži stepen nego dok je bilo Odjeljenju u Vrhovnom državnom tužilaštvu i kontinuirano neuvažavanje potrebe za njegovom specijalizacijom, samostalnošću, i efikasnošću.
Ujedno, dok se žustro raspravlja o tome ko će biti najmoćnija figura u Državnom tužilaštvu, VDT, Tužilački savjet ili Ministar pravde, potpuno se zanemaraju brojni ozbiljni problemi.
- Predlagač zakona i Državno tužilaštvo namjeravaju da se opšti (re)izbor državnih tužilaca sprovede do jula ove godine po važećem zakonu. Time je ostavljen apsolutni prostor za donošenje arbitrarnih odluka o tome ko će ići iz Državnog tužilaštva a ko ostati, jer važećim zakonom nisu propisani objektivni kriterijumi i indikatori za mjerenje dosadašnjih rezultata tužilaca.
- Neohodno je unaprijediti kompoziciju članova Tužilačkog savjeta i uslove za izbor članova. Naime, Venecijanska komisija smatra da kompozicija Tužilačkog savjeta iz reda predstavnika državnih tužilaca nije pravedno i proporcionalno predstavljanje Državnog tužilaštva i da je trebalo izabrati “dva, ako ne i tri člana, iz osnovnih tužilaštava”. Sa druge strane, za članove Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika nisu propisana nikakva ograničenja, pa se može prijaviti i neko ko je član organa političke partije, neko protiv protiv koga se vodi krivični postupak, ko je osuđivan osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim vršenja ove funkcije, neko ko je u srodstvu sa nosiocima tužilačke funkcije a koje bi trebalo da kontroliše.
- Na sugestiju Evropske i Venecijanske komisije da se omogući i drugim pravnicima da se prijavljuju na mjesta u Državnom tužilaštvu, predlagač je “osmislio” kompromisno rješenje, da se bira po jedan državni tužilac u Višim i Vrhovnom državnom tužilaštvu iz ovih redova, dakle, tri ukupno, od oko 140 tužilaca u svim tužilaštvima Crne Gore. Dodatno, propisani su i radikalni uslovi za izbor tog jednog tužioca, nepravedno potcjenjivački nastrojen prema pravnicima koji nisu tužioci, stavljajući u isti rang 8 godina rada u Državnom tužilaštvu sa 20 godina rada npr. u svojstvu advokata. Advokat sa 20 godina iskustva ispunjava i uslov za prijavu za mjesto VDT-a (u skladu sa ovim istim Predlogom zakona), što dovoljno govori o rigoroznosti ove odredbe. Osim toga, tužioci, sudije i advokati sa deset godina iskustva će se moći prijaviti za rad u Specijalnom državnom tužilaštvu u skladu sa Predlogom zakona o specijalnom državnom tužilaštvu pa je nerazumljiva namjera da se ovoliko oteža “pristup” Višim i Vrhovnom tužilaštvu za samo ta tri mjesta.
- Glavni specijalni i specijalni tužioci, a ne samo drugi zaposleni u SDT (kako je sada propisano), moraju biti podvrgnuti prethodnim i tekućim bezbjednosnim provjerama i provjerama imovinskog stanja i preporuka IA je da to bude isključiv uslov za imenovanje glavnog specijalnog tužioca i specijalnih tužilaca. Neophodnost prakse bezbjednosnih provjera proizilazi iz posebne osjetljivosti predmeta koji su u nadležnosti SDT.
