Izvještaji o radu Državnog tužilaštva uglavnom se svode na statističke podatke i zanemaruju konkretne probleme u radu ove institucije, iako stručna javnost ukazuje na brojne propuste u njenom radu.
Zaključci posljednjeg izvještaja Državnog tužilaštva, iz 2012. godine su zapravo pozitivni komentari i pohvale uspješnog rada ove institucije, pa se jedine preporuke za unapređenje njenog rada svode na potrebu za većim brojem savjetnika, na poboljšanje saradnje sa policijom i adaptaciju prostora za rad Osnovnog tužilaštva u Kotoru.
Na drugoj strani, upoređivanjem različitih godišnjih izvještaja nemoguće je dugoročno pratiti trendove za određene kategorije podataka kao što su broj krivičnih prijava ili broj osuđujućih odluka, s obzirom na to da samo u rijetkim slučajevima ovi izvještaji pružaju uporedne podatke u odnosu na raniju godinu.
Izvještaji ne pružaju analizu strukture dostavljenih krivičnih prijava po državnim organima (Uprava policije, Uprava carina, Poreska uprava, Uprava za antikorupcijsku inicijativu, Uprava za sprečavanje pranja novca, Državna revizorska institucija, itd) niti konkretne podatke o odlukama i postupanju tužilaštva po osnovu prijava ovih organa. Takođe je nemoguće pronaći konkretnije podatake o zajedničkim akcijama i saradnji sa policijom i ostalim državnim organima.
Detaljniji osvrt na budžetska sredstva opredijeljena za rad ove institucije takođe nedostaje u njenim godišnjim izvještajima, kao i procjena uticaja odobrenih sredstava na učinkovitost njenog rada.
Izvještaje o radu ove institucije je zato neophodno unaprijediti, prije svega, detaljnijim prikazom preduzetih aktivnosti i ostvarenih rezultata u okviru predmeta, uz poseban naglasak na predmete koji su od posebnog interesovanja javnosti. Primjera radi, u jednom od izvještaja Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije date su detaljne informacije o 35 najznačajnijih predmeta, uključujući i 7 strana dug opis slučaja „Balkanski ratnik“, koji se odnosi na radnje preduzete s ciljem prikupljanja dokaza za sve podignute optužnice protiv kriminalne grupe Darka Šarića.
Takođe, neophodan je realističan prikaz problema u radu ove institucije, uz uvažavanje nalaza nezavisnih eksperata, međunarodnih i domaćih organizacija, i uz predlog mjera za rješavanje identifikovanih problema.
DT u izvještajima o radu treba da prikaže i saradnju sa ostalim državnim organima tako što će pružiti informacije o broju predmeta na kojima je ostvarena saradnja, broju razmijenjenih podataka i broju postupanja organa prema zahtjevu Državnog tužilaštva.
Ovo su glavne preporuke i nalazi analize strukture izvještaja DT-a, koju je Institut alternativa (IA) realizovao u okviru projekta posvećenog jačanju međuninstitucionalne saradnje u sistemu krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori.
Projekat je podržan od strane Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL) State Departmenta preko Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori u okviru “Programa podrške civilnom društvu u oblasti krivičnog pravosuđa“.
Dina Bajramspahić
Istraživačica javnih politika
