Ministarstvo unutrašnjih poslova i Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije u prethodnom periodu nisu preduzeli dovoljno aktivnosti da ohrabre građane da prijavljuju unutrašnjoj kontroli krivična djela policijskih službenika, a posebno djela iz oblasti korupcije, saopšteno je na konferenciji Instituta alternativa (IA).
Ta nevladina organizacija predstavila je danas istraživanje „Procjena integriteta policije u Crnoj Gori“, sprovedenog u okviru projekta „Puls integriteta i poverenja policija na Zapadnom Balkanu: POINTPULS“ koji podržava Evropska unija.
Istraživačica javnih politika u IA, Dina Bajramspahić kazala je da nije bilo većih iskoraka, ali ni upadljivog pada u dinamici rada Odjeljenja za unutrašnju kontrolu ni kada su u pitanju pritužbe građana, niti kada su u pitanju samonicijative kontrole zakonitosti rada policije.
„Broj građana koji se obraćaju Odjeljenju nije visok, a takođe je mali broj prijava za koje je unutrašnja kontrola prikupila dokaze kojima se potvrđuje njihova osnovanost. Od 238 prijava koje su podnijeli građani tokom poslednjih tri godine i devet mjeseci, 29 su bile osnovane, dok je 209 bilo neosnovano“, rekla je Bajramspahić u PR Centru.
Prijave građana su, kako je pojasnila, najčešće etičke prirode i donose se na nezadovoljstvo načinom preduzimanja službenih radnji od policije.
„Iz toga proizilazi da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Odjeljenje u prethodnom periodu nisu preduzeli dovoljno aktivnosti da ohrabre građane da prijavljuju unutrašnjoj kontroli krivična djela policijskih službenika, a posebno djela iz oblasti korupcije“, istakla je Bajramspahić.
Ona je kazala da su uspješniji rezultati rada Odjeljenja u samoinicijativnoj kontroli zakonitosti vršenja policijskih poslova, koje su kao praksa više zastupljene od 2014. godine.
„Tokom ove godine, u 16 slučajeva Odjeljenje je naložilo mjere za otklanjanje konstatovanih nepravilnosti, neurednosti i nedostataka čime se daje doprinos sistemskom funkcionisanju organizacionih jedinica Policije, što je dobra praksa, budući da organizacije jedinice nisu često predmet spoljnih kontrola u njihovim prostorijama“, navela je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, imajući u vidu da je Zakonik o krivičnom postupku izmjenjen i dopunjen između ostalog i da bi se ojačala ovlašćenja unutrašnje kontrole u krivičnom postupku, strateški prioritet u radu, kako je ocijenila, mora biti otkrivanje krivičnih djela i podnošenje krivičnih prijava, „a osnovno mjerilo kvaliteta rada broj optužnih akata i osuđujućih presuda“.
„Međutim, Odjeljenje „ne raspolaže podatkom o broju podignutih optužnica u odnosu na broj krivičnih prijava“ koje su podnijeli, niti raspolaže „podatkom o broju pravosnažnih sudskih odluka“ što nije dobra praksa i ukazuje na nedovoljnu komunikaciju između državnih organa od čije saradnje zavisi uspješno procesuiranje počinilaca krivičnih djela“, ukazala je Bajramspahić.
Ona je kazala da je, u odnosu na 2014.godinu, rukovodiocima organizacionih jedinica Uprave policije u 2015.godini upućeno gotovo upola manje pritužbi.
„Tačnije, 76 pritužbi građana na postupanje policijskih službenika organizacionih jedinica kojima rukovode. To je i dalje više pritužbi nego što su primila druga tijela za kontolu policije“, precizirala je Bajramspahić.
„Međutim, kako je pojasnila, ocijenjeno je da je 75 pritužbi neosnovano, dok je za jednu pritužbu utvrđeno da je odnovana, „čime je nastavljena praksa iz prethodnih godina po kojoj je visoka neosnovanost pritužbi građana“.
„Nadležne organizacione jedinice su u 2015.godini podnijele deset krivičnih prijava protiv deset policijskih službenika Uprave policije zbog osnovane sumnje da su počinili 12 krivičnih djela za koja se gone po službenoj dužnosti“, navela je Bajraspahić.
Ona je navela da su rukovodioci su u prošloj godini zbog povreda težih i lakših povreda službene dužnosti pokrenuli postupak i izrekli mjeru protiv 147 policijskih službenika, a podnosili su i, kako je kazala, zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv pet policijskih službenika.
„Od 1.j anauara ove godine do 14. novembra u Odsjeku za utvđivanje teže povrede službene dužnosti policijskih službenika pokrenuta su 63 disciplinska postupka protiv 68 policijskih službenika, od kojih je za 41 konstatovana odgovornost, dok je 24 postupka i dalje u radu“, kazala je Bajramspahić.
Ona je ukazala da su za oko 35 policijskih službenika izrečene novčane kazne 20 ili 30 odsto mjesečne zarade u trajanju od jednog do pet mjeseci, tri su uslovna prestanka radnog odnosa ili jedan prestanak radnog odnosa, dva su postupka prekinuta, a sedam je oslobođenih od odgovornosti.
„Prema dostupnim podacima, od 16 pravosnažnih dokaza od januara 2013. godine zaključno sa oktobrom 2015. Godine izrečene su tri zatvorske kazne za policijske službenike“, rekla je Bajramspahić.
Govoreći o protestima opozicije prošle godine, Bajramspahić je ocijenila da su sva tijela, a najviše Odjeljenje unutrašnje kontorle i tužilaštvo, doživjeli poraz u identifikovanju počinilaca krivičnih djela.
„Danas imamo samo tri procesuirana službenika, a znamo da ih je učestvovalo preko 30“, navela je Bajramspahić.
Istraživačica javnih politika u IA Milena Milošević kazala je da put do pozicije u policiji i dalje nije utaban za najzaslužnije, što se, kako smatra, loše odražava na integritet policije.
„Ključni problemi su diskrecija prilikom zapošljavanja i rasporeda i proizvoljno ocijenjivanje“, navela je Milošević.
Ona je ukazala da se ocjenjivanje sprovodi na proizvoljan način, navodeći da je nastavljeno po šablonu koji je propisan Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, „koji ne omogućava mjere profesionalnog učinka, niti je prilagođen prirodi policijskog posla“.
„Prema našim podacima, za 2015.godinu većina službenika je dobila ocjenu dobar, dok niko nije dobio ocjenu ne zadovoljava, za razliku od 2014.godine kada je zabilježeno pet takvih slučajeva“, istakla je Milošević.
Kako je precizirala od 3.497 rješenja o ocjenama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije koja su donijeta, 559 službenika je dobilo ocjenu odličan, 2.589 ocjenu dobar, dok je 359 službenika ocijenjen kao zadovoljavajući.
Istraživačica javnih politika u IA, Aleksandra Vavić, je, govoreći o parlamentarnom nadzoru policije, rekla da iako postoji dobar zakonski okvir, kontrola rada nije na zavidnom nivou.
„Ako pogledamo Odbor za bezbjednost i odbranu, i njegov rad u ovoj godini, možemo da primjetimo da je bio dosta pasivniji u kontroli rada policije nego u prethodnoj godini i održao je svega šest sjednica, a prva od njih je tek održana u maju“, navela je Vavić.
Istraživačica javnih politika u IA, Ana Đurnić, kazala je da u dijelu slobodnog pristupa informacija i radu Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, činjenica je da je MUP organ vlasti koji najredovnije izvještava javnost i agenciju o stanju u oblasti slobodnog pristupa informacijama.
„Tokom 2015.godine ukupan broj zahtjeva koje je MUP primio u odnosu na ukupan broj zahtjeva koji su svi organi vlasti primili, iznosi 13 odsto. S druge strane, samo dva odsto podnijetih žalbi odnosilo se na rješenje koje je donio MUP“, navela je Đurnić.
Istraživačica javnih politika u IA, Ivana Bogojević, kazala je da rad unutrašnje jedinice za revizuju u MUP-u nije transparentan.
„Naš zaključak je da zakonski kapaciteti jedinice za unutrašnju reviziju još uvijek nisu potpuni. To znači da unutrašnja revizija u MUP-u još uvijek nije ispunila zakonski minimum od tri službenika u svom sastavu“, istakla je Bogojević.
Prezentacije istraživanja na istu temu organizovane su simultano i u Beogradu, Skoplju, Sarajevu, Tirani i Prištini, gde su nalaze predstavili partneri na projektu: Beogradski centar za bezbjednosnu politiku, Analitika, Centar za sigurnosne studije , Institut za demokratiju i medijaciju i Kosovski centar za bezbednosne studije.
Pogledajte izlaganja sa današnje konferencije za medije:
Tekst i video materijal preuzet sa internet stranice PR Centra.
