Mjere iz Strategije i pratećeg Akcionog plana nisu definisane na način da mjere stvarni, već imaginarni napredak u razvoju sistema javnih nabavki u Crnoj Gori, što je pokazao i prvi Polugodišnji izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog Plana za 2016. godinu.
U julu ove godine usvojen je prvi Polugodišnji izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog Plana za 2016. godinu za implementaciju Strategije razvoja sistema javnih nabavki 2016-2020, koji je pokazao sve manjkavosti usvojenog strateškog okvira.
Kako se navodi u izvještaju, od 31 mjere čija je realizacija predviđena za prvu polovinu 2016. godine, u potpunosti je realizovano njih 15, još 15 se realizuje u kontinuitetu dok jedna mjera nije realizovana.
Nije realizovana mjera koja se odnosi na pripremu stručne osnove za donošenje novog Zakona o javnim nabavkama, uz obezbjeđenje pune transparentnosti i participativnosti prilikom njegove pripreme. Imajući u vidu da se sa realizacijom ove aktivnosti kasni, može se očekivati i kašnjenje u pripremi i usvajanju novog Zakona, što je predviđeno za prvi kvartal 2017. godine.
Međutim, djelovi Izvještaja koji se odnose na realizovane mjere i one koje se realizuju kontinuirano posebno su interesantni i ukazuju na propuste prilikom pripreme same Strategije.
Naročito je problematično što je mjera koja se odnosi na “kažnjavanje u slučajevima kršenja ZoJN” označena kao realizovana, bez navođenja broja, organa vlasti i ukupne vrijednosti, odnosno iznosa izrečenih kazni.
Podsjećamo da 20 % naručilaca, njih 134, nije sačinilo i dostavilo Upravi za javne nabavke (UJN) Plan javnih nabavki; skoro 10% naručilaca nije uopšte dostavilo UJN Izvještaj o sprovedenim javnim nabavkama tokom 2015. godine, dok skoro 50% njih tu zakonsku obavezu nije ispunilo u zakonom predviđenom roku.
Javnosti je poznato, na primjer, da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nije sačinilo i dostavilo izvještaj Upravi za javne nabavke u zakonskom roku, o čemu su mediji pisali, ali se ovo Ministarstvo nije našlo na spisku organa vlasti koji nisu dostavili izvještaj, a koji je objavila UJN u svom godišnjem izvještaju. Dodatno, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nije se našlo ni na spisku kontrolisanih subjekata od strane Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek za inspekciju za javne nabavke, koji je sastavni dio Polugodišnjeg izvještaja o inspekcijskom nadzoru u oblasti javnih nabavki, a koji je Vlada usvojila krajem avgusta. Inspekcija za javne nabavke nije preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti za procesuiranje ovog organa vlasti zbog kršenja Zakona.
Stoga ova mjera nije mogla biti označena kao realizovana bez preciznog navođenja gore navedenih vrsta prekršaja, počinilaca prekršaja i izrečenih kazni.
Dalje, prema nalazima Instituta alternativa (IA), 9 od 23 lokalne samouprave prekoračile su tokom 2015. godine zakonom dozvoljeni procenat upotrebe neposrednog sporazuma, kao i 10 od 33 organa vlasti čije smo izvještaje analizirali. Međutim, Zakon o javnim nabavkama prepoznaje samo procentualno ograničenje za korišćenje neposrednog sporazuma na godišnjem nivou – najviše 10%, a izuzetno 20% ukupnog godišnjeg izvšenog budžeta za javne nabavke, ali ne i prekršajnu odgovornost i kaznu u slučaju kada je taj procenat veći.
U Izvještajnom periodu navodno su realizovane i mjere koje se odnose na uspostavljanje usklađene komunikacije između nadležnih institucija za praćenje i kontrolu procedura javnih nabavki, jačanje njihovih kapaciteta i unaprijeđenje saradnje, kao i uspostavljanje i održavanje redovne komunikacije sa javnošću, ponuđačima i naručiocima.
U izvještajnom periodu realizovane su i mjere iz Strategije koje su ujedno i redovne aktivnosti nadležnih institucija, poput organizovanja Foruma javnih nabavki od strane UJN, zapošljavanja dodatnih službenika u DK, imenovanja predsjednika/ce DK (što je obaveza koja proizilazi iz Zakona o javnim nabavkama), kao i objavljivanje dokumentacije o procedurama javnih nabavki na Portalu javnih nabavki, što je takođe zakonska obaveza.
U izvještaju se ni za jednu od navedenih mjera ne navode postignuti rezultati, poput, na primjer, dodatnih postignutih rezultata u procesuiranju prekršilaca Zakona o javnim nabavkama od strane Inspekcije za javne nabavke u odnosu na njene pojačane kapacitete ili postignuti rezultati DK nakon imenovanja njenog predsjednika i zapošljavanja još dva službenika, među kojima je i Sekretar Državne komisije.
Jedan od pokazatelja uspješnosti rada DK sa ojačanim kapacitetima mogao bi biti, na primjer, skraćeni period postupanja po žalbi ili povećan broj riješenih žalbi u izvještajnom periodu, međutim, u Izvještaju o realizaciji Strategije o tome nema riječi. Stoga sama realizacija ove i sličnih mjera ne može ukazivati na stvarni, već samo na imaginarni napredak u razvoju sistema javnih nabavki.
Dakle, Izvještaj govori da je skoro 50% mjera čija je realizacija predviđena za prvu polovinu 2016. godine ispunjeno, dok je sprovođenje njih isto toliko u toku. Međutim, bez navođenja jasnih, konkretnih rezultata nadležnih institucija koji su proizašli iz sprovođenja mjera iz Strategije, ne može se reći da je sistem javnih nabavki u Crnoj Gori u proteklih šest mjeseci unaprijeđen.
Podsjećamo da je Strategija razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori 2016-2020 usvojena u decembru 2015. godine, bez prethodnog organizovanja javne rasprave, Nacrt Strategije nije bio objavljen na sajtu Uprave za javne nabavke niti Ministarstva finansija čime su zainteresovane strane lišene mogućnosti dostavljanja komentara i unaprijeđenja sadržaja dokumenta, što se odrazilo na kvalitet sadržaja ovog strateškog dokumenta.
Ana ĐURNIĆ
Istraživačica javnih politika
