Uskoro će biti objavljen novi non-pejper o poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori. Ovo su naši prvi komentari za Vijesti:
Sve u svemu, jedna vrlo nevesela slika. Ovaj izvještaj nije toliko ni kritički koliko je “blijed” i svjedoči o više nego zabrinjavajućoj stagnaciji, imajući u vidu da smo pri kraju osme godine pristupnih pregovora.
U izvještajnom periodu nije bilo ničega čime su se institucije istakle i zablistale, naročito ne u reformi pravosuđa. Umjesto tapkanja u mjestu, ovo je doba kada bi Crna Gora trebalo da pravi “iskorake od sedam milja”, da pokaže zrelost kao društvo i da se dinamično mijenja na bolje.
Iz izvještaja se takođe vidi da je stanje u poglavlju 23 lošije nego u poglavlju 24, gdje se barem neka tehnička pitanja odrađuju i određena statistika nudi kao pomak u odnosu na raniji period.
Umjesto da je racionalizacija pravosudne mreže pri kraju, navodno se tek radi analiza koja prethodi pripremi nove strategije racionalizacije. Klasični koraci kada nećete da uradite ništa – pored desetina dobrih analiza koje već postoje, radi se nova analiza, za novu strategiju, pa novi akcioni plan, pa će se možda za pet godina prva aktivnost u pravcu racionalizacije možda i sprovesti. Iz toga se vidi da pregovaračka struktura ne žuri da završava pregovore i sve važne reforme ostavlja za kraj pregovora koji nije na vidiku. Činjenice o ozbljnoj prekobrojnosti sudija, tužilaca i zaposlenih u pravosuđu se ponavljaju iz izvještaja u izvještaj, pravosuđe to poriče, iako je racionalizacija jedno od prelaznih mjerila u poglavlju 23. Racionalizacija je važna jer je to jedinstvena prilika da u pravosuđu ostanu najbolji.
U izvještaju je ponovljeno da su Sudski i Tužilački savjet i dalje pod neprihvatljivim političkim uticajem, što je još jedan od problema kojim institucije i ne pokušavaju da se pozabave. Predsjednici sudova se uporno biraju na više od dva mandata protivno međunarodnim preporukama. Na čelu Ustavnog suda je izmišljeni “predsjedavajući” sudija što ozbiljno narušava povjerenje u ozbiljnost ove institucije.
Odgovornost u pravosuđu je na istom mjestu gdje je bila prije svih reformi, što je vrlo porazno. U izvještaju je komentarisano i da su svi tužioci ocijenjeni odličnim, što zaista dovodi u sumnju objektivnost ocjenjivanja. Samo jedan displinski postupak u sudstvu, nijedan u tužilaštvima-u kojima ni pravosudne inspekcije tokom cijele 2019. godine nisu pronašle niti jednu jedinu nepravilnost.
Pravosudna statistika i dalje nepouzdana, broj zaostalih predmeta i dalje visok.
U oblastima od posebnog rizika za korupciju, navodi se da tek treba da se pokažu rezultati. Istaknuta su 44 ubistva od 2012. godine povezana sa kriminalnim klanovima, koja su nastavljena i u 2020. godini, a pomenuto je da se naš kriminal izvozi i vani spominjanjem 9 ubistava u inostranstvu od 2018. godine, a u vezi sa crnogorskim klanovima. Ovaj nalaz treba posebno da zabrine institucije budući da države članice EU ne žele da takav problem postane sastavni dio EU.
Dakle, isti problemi se prepisuju iz godine u godinu u izvještajima i nema značajnih promjena. Važno je istaći da non-paper nije analitički izvještaj i ne sadrži ocjene, preporuke i smjernice koje sadrži godišnji izvještaj o Crnoj Gori.
Dina Bajramspahić
predstavnica IA u Radnoj grupi za poglavlje 23
Komentar originalno objavljen u današnjim Vijestima i na portalu Vijesti.
