Kada je prije više od dvije godine osnovano nevladino udruženje »Institut Alternativa«, zapisali smo da nam je cilj da doprinesemo daljem razvoju demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u Crnoj Gori kroz osnaživanje kvaliteta javnih politika. Smatrali smo da na sceni civilnog društva nedostaje snažniji doprinos promjeni sistema u oblasti demokratije i dobre vladavine, posebno u dijelu transparentnosti i odgovornosti javnih institucija. Metod našeg rada je priprema analiza i izvještaja i upoznavanje donosilaca odluka, stručne i opšte javnosti sa rezultatima istraživanja, zaključcima i preporukama za promjene u pojedinim oblastima.
U javnosti postoji malo nerazumijevanje rada nevladinih organizacija ovog tipa. Naime , javnost je naviknuta na oštru sukobljenost stavova na političkoj i društvenoj sceni, a stavovi se nerijetko formiraju bez kvalitetnih istraživanja i analiza. U procesu demokratizacije nezaobilazna je uloga nevladinih organizacija koje na dnevnoj osnovi ukazuju na deformacije u radu državnih organa i javnih funkcionera. Međutim, pozitivne institucionalne promjene zavise od sistema i prakse rada koji su omeđeni zakonima, utvrđenim politikama i sistemskim rješenjima. Zato je uloga organizacija koje se bave istraživanjima i nude konkretne modele za promjene politika u određenim oblastima takođe važan dio ukupnih napora civilnog društva.
Uspjeh jednih i drugih teško je mjeriti ali je činjenica da se dobrim analizama i preporukama može doprinijeti da određena pitanja dođu na dnevni red onih koji donose odluke, da se osnaži snaga argumenata u političkoj, stručnoj i javnoj debati, da se ubrza rad na rješavanju problema i uvođenju inovativnih rješenja.
Ilustracije radi, želim da predstavim neke od preporuka proizašlih iz pojedinih istraživanja i analiza. Prvo istraživanje koje smo sproveli odnosilo se na javnu upravu u Crnoj Gori i sistem plata, nagrađivanja i mogućnosti za profesionalno napredovanje državnih službenika u zakonodavstvu i praksi. Preporuke koje smo tada dali i dalje su vrlo aktuelne. Jedna od njih je bila da treba jedinstvenim aktom propisati visinu zarada u organima državne uprave i nezavisnim agencijama. Ta preporuka iz polovine prošle godine koja je imala za cilj da obezbijedi jednake uslove zapošljavanja i napredovanja u svim državnim organima aktuelizovana je ove godine pod uticajem finansijske krize i drugačijeg promišljanja finansijske nezavisnosti regulatornih agencija. Druga ključna preporuka se odnosila na potrebu uspostavljanja jasnih kriterijuma za profesionalni razvoj i napredovanje. Evropska komisija je ove godine takođe konstatovala da » koncept zapošljavanja i napredovanja zasnovanog na zaslugama nije predviđen propisima niti se primjenjuje u praksi«.
U analizi slučaja Prve Banke, fokus našeg istraživanja je bio na ulozi supervizora i drugih donosilaca odluka u ovom slučaju. Jedna od preporuka je uključila potrebu pravnog definisanja i sprovođenja testova integriteta odnosno dokazivanja poslovne i stručne reputacije akcionara, uprave i izvršnog menadžmenta banaka. Takvi testovi bi se trebali sprovoditi bez limita i bez dilema o preregulisanosti tržišta.
Sistemskog karaktera su i preporuke koje smo nedavno dali za reformu inspekcijskih službi kao jednog od najvažnijih faktora kontrole primjene zakona. Preporuke su date na osnovama analize postupanja inspekcijskih i drugih državnih organa u slučaju devastacije životne sredine u Lipcima 2008 godine. Pitanje daljih reformi inspekcijskih službi je posebno važno u kontekstu najnovijih izmjena i dopuna Zakona o inspekcijskom nadzoru koje su usvojene u novembru, a kojima je omogućeno povjeravanje inspekcijskih poslova pravnim licima. Bez obzira na dinamiku i obim primjene novih zakonskih mogućnosti, transparentnost, odgovornost, kontrola i potencijal za korupciju ostaće teme od najveće važnosti za kvalitet i efikasnost rada inspekcijskih službi.
Predložili smo da se razmotri osnivanje posebnog državnog organa za inspekcijske poslove koji bi objedinio najveći broj postojećih inspekcijskih služni ili makar one koje su neposredno ili posredno povezane sa zaštitom životne sredine. Kroz takav način organizacije, centralizovala bi se odgovornost, onemogućio sukob nadležnosti, a inspekcijski rad učinio efikasnijim.
Takođe, ukazali smo da borba protiv korupcije u inspekcijskim službama mora biti jedan od prioriteta ukupne borbe protiv korupcije u državnim organima. U tom smislu naredni Akcioni plan za sprovođenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala treba dopuniti setom mjera koje će uspostaviti sistem snažnije odgovornosti i transparentnosti u radu ovih službi. Antikorupcijske mjere treba da uključe uspostavljanje transparentnosti prihoda inspektora, rotaciju inspektora na terenu, snažan i kontinuiran nadzor nad radom inspekcijskih službi, redovnost i transparentnost izvještavanja javnosti o radu, uspostavljanje unutrašnje kontrole koja bi bila organizaciono odvojena od samih inspekcijskih službi.
Da bi preporuke bile ozbiljno razmotrene i prihvaćene u lokalnim samoupravama, državnoj upravi, Vladi, Skupštini i u drugim javnim institucijama, biće potrebno mnogo više razumijevanja za rad nevladinih organizacija, mnogo više otvorenosti za drugačije mišljenje, podrška medija i međunarodnih organizacija.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa
