Uputili smo preporuke Ministarstvu finansija na Prijedlog Uredbe o centralizovanim nabavkama i Prijedlog Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, u cilju prevazilaženja problema koje smo uočili u našim dosadašnjim istraživanjima ovih specifičnih nabavki.
Kada je u pitanju Prijedlog Uredbe o centralizovanim nabavkama, neke od ključnih preporuka su sljedeće:
Propisati poseban obrazac za Plan centralizovanih javnih nabavki, koji će biti sastavni dio ove Uredbe;
Važno je da u Planu stoji i za potrebe kog/kojih naručioca će Centralni organ javnih nabavki (Uprava za imovinu) sprovesti nabavku, i koji dio opredijeljenih (planiranih) sredstava se odnosi na kog naručioca, umjesto zbirnih informacija kako to sada stoji u Planu nabavki Uprave za imovinu. Na taj način će se u velikoj mjeri olakšati praćenje sprovođenja ovih nabavki, usklađenost sa sredstvima opredijeljenim Zakonom o budžetu, blagovremenost dostavljanja zahtjeva za sprovođenje objedinjenih nabavki od strane pojedinačnih naručioca i slično.
Prijedlog Uredbe ne predviđa obavezu propisivanja posebnog obrasca za plan centralizovanih nabavki. U tom bi se slučaju ove nabavke planirale kroz isti obrazac kojim se planiraju individualne nabavke naručilaca, a koji ne odgovara specifičnostima objedinjenih nabavki.
Propisati obavezu objavljivanja okvirnog sporazuma ili ugovora o javnoj nabavci koji zaključi Centralni organ javnih nabavki;
Alternativno, propisati obavezu Centralnog organa javnih nabavki da zaključene okvirne sporazume ili ugovore, uključujući i njihove izmjene, dostavi Ministarstvu, radi objavljivanja u Elektronskom sistemu javnih nabavki (ESJN), u skladu sa članom 44, stav 1, tačka 10 Zakona o javnim nabavkama.
Neophodno je obezbijediti maksimalnu moguću transparentnost centralizovanih nabavki, a naročito kroz objavljivanje zaključenih okvirnih sporazuma i ugovora o javnoj nabavci.
U dijelu Prijedloga Uredbe koji se odnosi na izvještavanje (odjeljak IV, član 15 Uredbe), a koji propisuje obavezu naručioca da Centralni organ javnih nabavki (Upravu za imovinu) obavještava o realizovanim javnim nabavkama po ugovorima o centralizovanim nabavkama, precizirati da se izvještaj dostavlja do 31. januara tekuće za prethodnu godinu, odnosno za drugu polovinu prethodne godine, kada je u pitanju polugodišnje izvještavanje.
Kako je sada formulisano “javni naručilac je dužan da najkasnije do 31. januara tekuće godine dostavi Centralnom organu nabavki izvještaj o realizovanim javnim nabavkama po ugovorima o centralizovanim javnim nabavkama”, nije jasno na koji se vremenski period predmetni izvještaj odnosi, pa je to potrebno precizirati.
O do sada uočenim problemima u sprovođenju centralizovanih nabavki pisali smo u našoj publikaciji “(Ne)objedinjene nabavke: Početak dugog puta”, na kojoj i temeljimo ponuđene preporuke.
Kada je u pitanju Prijedlog Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, neke od ključnih preporuka su sljedeće:
Propisati obavezu sačinjavanja, dostavljanja Ministarstvu finansija i objavljivanja Plana jednostavnih nabavki naručilaca, kao i pripremu obrasca Plana jednostavnih nabavki, koji bi bio sastavni dio ovog Pravilnika;
Budući da je članom 23 Zakona o javnim nabavkama propisano da se “Ovaj zakon ne primjenjuje na nabavke iz člana 26 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona (u daljem tekstu: jednostavne nabavke).”, shodno tome ne primjenjuje se ni član 84 istog Zakona kojim se propisuje obaveza i način pripreme i objavljivanja Plana javnih nabavki.
Imajući u vidu da se u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa koja se nalazi na kraju Prijedloga Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki koji je pripremilo Ministarstvo finansija, kao jedan od ciljeva donošenja Pravilnika navodi i „postizanje većeg stepena transparentnosti i pravne sigurnosti kroz donošenje jedinstvenog akta koji će stvoriti ujednačenu praksu za sve naručioce kao i efikasnosti u planiranju i sprovođenju postupaka jednostavnih nabavki“, a da planiranje jednostavnih nabavki uopšte nije uređeno ovim Prijedlogom Pravilnika, potrebno ga je dopuniti u tom dijelu.
Propisati obavezu objavljivanja predračuna/profakture za nabavku roba, usluga i/ili radova procijenjene vrijednosti jednake ili manje od 5.000,00 eura, koju naručilac odluči da sprovede direktnim izborom predmeta nabavke određenog ponuđača uz prihvatanje predračuna/profakture, ugovora ili drugog odgovarajućeg dokumenta;
Predračun/profakturu, ugovor ili drugi odgovarajući dokumenta na osnovu kog se vrši plaćanje ovako ugovorene potrebno je objavljivati u Elektronskom sistemu javnih nabavki (ESJN), a do uspostavljanja i početka funkcionisanja istog, na internet stranici naručioca i/ili Portalu javnih nabavki.
Brisati mogućnost da naručilac zahtjev za dostavljanje ponude može uputiti i manjem broju ponuđača od minimalnih tri, ako “zbog tehničkih karakteristika predmeta nabavke ne postoji tržišna konkurencija”.
Smatramo da u svakom slučaju naručilac mora nastojati da obezbijedi minimum tri ponude. U situaciji kada ne zna na koje tri adrese ponuđača da uputi zahtjev za dostavljanje ponuda, preporučili smo da se propiše obaveza javnog objavljivanja zahtjeva za dostavljanje ponuda, na koji se svaki zainteresovani ponuđač može prijaviti.
Smatramo da predložena formulacija ostavlja previše prostora za diskrecionu procjenu i eventualne zloupotrebe, budući da je nejasno kako će naručilac procijeniti i objektivno obrazložiti da “ne postoji tržišna konkurencija”. Ovo je naročito važno ako imamo u vidu da Zakon o javnim nabavkama nije propisao obavezu, već samo mogućnost sprovođenja analize tržišta čak ni za tzv. “velike” nabavke, a naročito ne za jednostavne nabavke, koja bi u nekoliko pomogla rješavanju ovog problema i obrazlaganju nepostojanja tržišne konkurencije za određeni predmet nabavke. Stoga smatramo da, kako bi se obezbijedila makar minimalna konkurentnost, za koju su jednostavne nabavke generalno “zakinute”, ovo treba izbjeći objavljivanjem javnog zahtjeva za dostavljanje ponuda u ESJN-u i/ili na internet stranici naručioca, uvijek kada naručilac ne zna na koje tri adrese ponuđača da uputi zahtjev za dostavljanje ponuda.
Ove i druge preporuke koje smo uputili Ministarstvu finansija u cilju unaprijeđenja transparentnosti i konkurentnosti jednostavnih nabavki (u važećem zakonodavstvu nabavke male vrijednosti) temeljimo na istraživanju čije smo rezultate objedinili u publikaciji “Nabavke male vrijednosti u Crnoj Gori: Bez javnosti i konkurencije“.
Novi Zakon o javnim nabavkama usvojen je u decembru 2019. godine, a primjenjivaće se od 7. jula 2020. godine. Ovaj Zakon nalaže nova rješenja kojim će se urediti planiranje, sprovođenje i izvještavanje o javnim nabavkama, a naročito o jednostavnim, centralizovanim i nabavkama za bezbjednost i odbranu.
Rešenja će propisati Vlada i Ministarstvo finansija svojim aktima. Očekujemo da Ministarstvo finansija i Vlada i druga rješenja, podzakonska akta, uredbe i pravilnike ponudi javnosti na komentarisanje prije konačnog usvajanja.
