Apelujemo da se svi obavještajno-bezbjednosni podaci ne izuzimaju iz primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i da se vrate odredbe prema kojima bivši javni funkcioneri ne podliježu izuzecima zaštite privatnosti i zaštite poreske tajne.
Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je utvrdila Vlada 7. marta 2023. godine sadrži bitne negativne razlike u odnosu na raniji predlog, koji je povučen iz skupštinske procedure po formiranju 43. Vlade. Naime, predlogom se iz primjene Zakona izuzimaju informacije koje predstavljaju obavještajno-bezbjednosne podatke koji se prikupljaju, obrađuju, koriste, razmjenjuju, čuvaju i štite u skladu sa zakonima kojima se uređuje rad organa koji čine obavještajno-bezbjednosni sektor.
Takođe se od ograničenja pristupa informacijama zbog zaštite podataka o ličnosti i zaštite poreske tajne ne izuzimaju sva lica koja su imala status javnog funkcionera od uvođenja zakonom propisane obaveze podnošenja izvještaja o prihodima i imovini, u vezi sa vršenjem javne funkcije, kao ni prihodi, imovina i sukob interesa tih lica ili sa njim povezanih lica, bez obzira na to da li su članovi zajedničkog domaćinstva. U ranijoj verziji Zakona stajala je ova odredba koja je sada zamijenjena na način da se ograničenja pristupa informacijama ne odnose samo na aktuelne javne funkcionere i na lica za koja je javni funkcioner dužan da podnese izvještaj o prihodima i imovini.
Ove odredbe mogu bitno osujetiti neke pozitivne novine u prijedlogu Zakona, koje se odnose na veći obim proaktivnog objavljivanja informacija, naročito onih koje se tiču izvršenja budžeta, obavezu sačinjavanja kataloga organa vlasti – obveznika primjene Zakona, i niza drugih rješenja koja su proizvod zalaganja organizacija civilnog društva, koje su podnosioci najvećeg broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Apsolutno izuzimanje podataka obavještajno-bezbjednosnog sektora iz primjene Zakona nema opravdano utemeljenje, posebno imajući u vidu da je u drugom članu ostavljena mogućnost da organ vlasti ograniči pristup informaciji ili dijelu informacije, “nakon sprovođenja testa štetnosti i javnog interesa, ako je to u interesu bezbjednosti, odbrane, vanjske, monetarne i ekonomske politike Crne Gore, koja je označena odgovarajućim stepenom tajnosti u skladu sa propisima kojima se uređuje tajnost podataka”.
Takođe, podsjećamo Vladu da je javna rasprava o nacrtu izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je utvrdila 42. Vlada Zdravka Krivokapića, održana u junu 2021. godine, dakle prije skoro dvije godine. U međuvremenu, Vlada nije revidirani nacrt dala na konsultovanje javnosti, niti ponudila obrazloženje zbog čega su ove važne izmjene, na kojima insistira i Evropska komisija, bile tako dugo „na čekanju“, a prema ranijoj verziji predloga trebalo je da počnu sa primjenom u januaru 2023. godine. Prema novom predlogu zakona, on će početi sa primjenom šest mjeseci nakon stupanja na snagu, čime se dodatno prolongiraju rokovi.
Zbog toga apelujemo na Vladu da ukine bitne negativne razlike u odnosu na raniji predlog, koji je povučen iz skupštinske procedure, a koji je u većoj mjeri uvažavao argumente nevladinih organizacija koje su uzele učešće u prethodno sprovedenoj javnoj raspravi.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa
Vanja Ćalović Marković
Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora
