Cilj unutrašnjih mehanizama za utvrđivanje odgovornosti je da se napravi razlika između policijskih službenika koji poštuju zakon i pravila službe i onih koji to ne rade ili rade u manjoj mjeri, poručila je Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u IA.
Ona je na panel diskusiji, koju je organizovao IA pod nazivom ”Unutrašnji mehanizmi za utvrđivanje odgovornosti policijskih službenika” istakla važnost dosljednog i neselektivnog procesuiranja policijskih službenika. Bajramspahić navodi i da se odgovornost blagovremeno utvrđuje za one službenike koji su zaspali tokom treće smjene, dok izostaje krivična odgovornost i preispitivanje ozbiljnijih slučajeva, kao što su enormna bogaćenja pojedinih policijskih službenika.
Zaključci i preporuke ove panel diskusije, koja je okupila sagovornike iz Odjeljenja unutrašnje kontrole policije, Disciplinske komisije i Etičkog odbora, odnose se na unaprijeđenje rada ovih organa, osnaživanje njihove nadležnosti i kapaciteta, kao i zapošljavanje najkvalitetnijih kadrova.
”Teško je angažovati kadrove jer naši poslovi nisu popularni, naprotiv, vrlo su omraženi. Takođe, naše najkvalitetnije kadrove uzima Uprava policije. U dijelu zarada smo praktično izjednačeni sa policijskim službenika, a budući da se zaposleni ”zamjeraju” kolegama kroz rad, ovakvo stanje ne motiviše službenike da odaberu poslove Unutrašnje kontrole policije” navela je Marina Radonjić, glavna policijska savjetnica u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije.
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA, ocijenio je da se zakonom moraju dati veća ovlašćenja Unutrašnjoj kontroli policije, kako bi se bavila ključnim problemima odgovornosti službenika, kao što su korupcija, bogaćenje policijskih službenika, falsifikovanje diploma.
”Trag oko moguće korupcije i kriminala se ostavlja u samoj imovini koju stiču funkcioneri. Znamo da nije mali broj službenika kojima kada uporedite primanja i imovinu možete primijetiti veliki nesklad. Zbog čega se Unutrašnja kontrola nije bavila i ovim problemom a Zakon joj je dao ovlašćenja?” pitanje je koje je postavio Velizar Kaluđerović iz Demokratske Crne Gore.
Radonjić je istakla kako policija nije kriminalna organizacija, pa se ne može očekivati zadivljujuća statistika po pitanju procesuiranja policijskih službenika, dok kao objašnjenje za pad broja pritužbi od 2014. godine navodi da treba tumačiti kao pozitivan rezultat dugogodišnjeg rada Odjeljenja unutrašnje kontrole Policije, a ne kao neefektivan rad ovog tijela. U prilog povećanja kapaciteta ovog tijela navela je i osposobljavanje za vršenje mjera tajnog nadora, kako u tehničkom tako i u kadrovskom smislu.
O osnovnim zadacima i ciljevima, kao i o rezultatima i slabostima Etičkog odbora, govorio je predsjednik ovog tijela, Radomir Radunović. Naveo je da je pred ovim tijelom do 2017. godine ukupno pokrenuto 721. postupak. Odbor je, od njegovog osnivanja, radio u tri mandata, a Ministarstvo unutrašnjih poslova je prošle sedmice imenovao novi odbor. Na pitanje Bajramspahić, šta se dešavalo sa predmetima u periodu isteka zadnjeg mandata do imenovanja novog odbora (od februara do oktobra 2018.), Radunović je odgovorio da su primili određen broj prijava u tom periodu, i da će nakon održavanja sjednice početi sa radom.
Članica Disciplinske komisije, Azra Cama, rekla je ovo tijelo u prvoj polovini 2018. godine vodilo 31 postupka protiv 42 službenika, a da su najčešće povrede ponašanje u službi i van nje suprotno Kodeksu, kao i propuštanje izvršenja policijskih zadataka. Prema njenim riječima, postupci se okončavaju sada znatno brže jer je zakon utvrdio mogućnost okončavanja postupka bez prisustva službenika, dok se ranije dešavalo da policijski službenik izbjegava da prisustvuje postupku, što bi dovelo do odlaganja okončanja.
Bajramspahić smatra da je važno ukazati na problem ”lažnih bolovanja” policijskih službenika, kojim oni opravdavaju izostajanje i produžavaju disciplinske postupke. Navela je da ovakve zloupotrebe mogu znatno naškoditi legitimitetu Disciplinske komisije. Đekić, iz Uprave policije je predložila angažovanje sudskog vještaka medicinske struke, koji bi utvrdio opravdanost bolovanja, i dodala da je ovo krivično djelo koje je teret doktora koji daje lažno bolovanje, a ne službenika.
Citirajući francuskog romanopisca Balzaka Dina Bajramspahić iz IA je zaključila ”Zakoni su paučina kroz koju prolaze velike muhe, a u koju se hvataju one male”, pozivajući na konzistentan i dosljedan pristup pri procesuiranju kako nižerangiranih policijskih službenika, tako i onih koji su na višim ljestvicama policijske hijerarhije.
