Zvanični podaci su prilično konzervativni i njihova pouzdanost je upitna, ali pokazuju stalni trend rasta broja zaposlenih u javnom sektoru, pri čemu je važno naglasiti da nema jedinstvene evidencije o broju zaposlenih u preduzećima koja su u većinskom vlasništvu države i lokalnih samouprava.
Naličje svega ovoga su manjkave procedure zapošljavanja i apsolutno odsustvo vizije i meritokratije od strane Vlade. Namjerno koristim riječ meritokratija, jer su mnogi današnji političari i političarke bili skloni da je obećavaju dok su bili opozicija. Najnoviji primjer vražanje na staro je ponovno uvođenje pravila da umjesto školskih odbora, ministar prosvjete odlučuje o imenovanju direktora škola. Nepune dvije godine, ove odredbe su ukinute na sličan način na koji su i uvedene, u Skupštini, bez javne rasprave, obrazloženja i sistemskog pristupa. Oduzimanje nadležnosti školskim odborima opravdala je lošim rezultatima nova parlamentarna većina, na čelu sa Pokretom Evropa sad.
Bez predvidive procedure i jasnih kriterijuma za testiranje svih kandidata nema depolitizacije i profesionalizacije. Smanjenje i prilagođavanje broja zaposlenih stvarnim potrebama javnog sektora, tzv. „optimizacija“ iščezla je iz sveobuhvatnih reformskih planova Vlade, pa i iz nedavno predstavljenog Nacrta fiskalne strategije, iako je još tokom posljednje Vlade Demokratske partije socijalista donijeta odluka o značajnom smanjenju zaposlenih u javnoj upravi.
Tako je Planom optimizacije javne uprave 2018-2020 bilo predviđeno smanjenje broja zaposlenih do kraja 2018. godine od 3 odsto, odnosno za 1.179 zaposlenih. Umjesto da se optimizuje, administracija se samo širila, i može se reći da vlada prilično rasulo u javnom sektoru, ili bolje reći javnim sektorima, jer su pravila toliko rascjepkana, a upravljanje podacima i utvrđivanje odgovornosti izostaju čak i onamo gdje postoje jasna pravila i kaznene mjera o vrđenju nadzora i vođenju evidencija zarada i zaposlenih.
Teško je precizno reći koliko je stvarno zaposlenih u javnoj upravi, a o osobama angažovanim preko ugovora o djelu ili privremenim poslovima ne vodi se uvijek evidencija. Sklapanje ovih ugovora se mora vršiti transparentnije, uz jasne planove i iskazane potrebe.
Milena Muk
Istraživačica javnih politika
Tekst je u cjelosti dostupan na portalu Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)
