O registru koncesija

U Crnoj Gori ni dvije godine poslije stupanja na snagu Zakona o koncesijama nije uspostavljen funkcionalni centralni registar ugovora o koncesijama, kazala je za “Dan” koordinator istraživanja Instituta Alternativa Jovana Marović. Ona je napomenula da je zakon usvojen u februaru 2009. godine i njime je preciziran i način vođenja, odnosno, da se „registar ugovora o koncesijama objavljuje na internet stranici Komisije za koncesije”. Marovićeva je kazala da je premijer Igor Lukšić na sastanku sa predstavnicima NVO 13. aprila rekao da će se taj proces uskoro završiti.

– Premijer Lukšić je kazao da je u toku prikupljanje svih ugovora o koncesijama u posjedu ministarstava koja su dodjeljivala koncesije u proteklom periodu. Zato se, po njegovim riječima, toliko kasni – kazala je Marović i dodala da je premijer obećao da će registar, kao što i zakon predviđa, biti dostupan putem interneta.

Iz crnogorske vlade je “Danu” na isto pitanje ranije saopšteno da je fizički registar u fazi sređivanja, dok će se na elektronski pričekati do kraja godine.

Marović, međutim, smatra da, pored otežane evidencije dodijeljenih koncesija, još uvijek nisu donijeti ni svi podzakonski akti za oblast koncesija. Ona precizira da se ta primjedba odnosi na član 61 stav dva zakona koji tretira „vrstu djelatnosti koja je predmet ugovora o koncesiji i tržišne uslove za njeno obavljivanje”.

– Takođe, Zakon o koncesijama nije u potpunosti usklađen sa direktivama Evropske unije u ovoj oblasti. Ova neusklađenost zakonodavnih propisa se ogleda u nepreciznom definisanju koncesija za javne radove, a ni definicije ograničene procedure, kao ni konkurentskog dijaloga nisu na adekvatan način prenijete iz direktiva EU – kazala je Marović.

Napominje da zakon, dalje, predviđa da bi Komisija za koncesije trebalo da bude nezavisna i samostalna u radu, ali da njegove odredbe ne garantuju nezavisnost i samostalnost tog tijela.

– Naime, vlada imenuje predsjednika i članove Komisije za koncesije, a ima nadležnost i da ih smijeni u bilo koje vrijeme. To je navedeno u članu 13 u kome se kaže da „predsjedniku, odnosno članu komisije prestaje mandat razrješenjem na predlog subjekta koji ga je predložio” – primjećuje Marović.

Smatra da je značaj komisije, koja odlučuje i rješava prigovore učesnika u postupku davanja koncesija, nepobitan, zbog čega je neophodno profesionalizovati rad te institucije. Marović ističe da dosadašnje crnogorsko iskustvo u zaključivanju ugovora po modelu javno-privatnog partnerstva, kao i postupci dodjeljivanja koncesija, ukazuju na brojne nedostatke.

– Pored otežanog pristupa zaključenim ugovorima, cjelokupni proces nije adekvatno kontrolisan, niti transparentan. Primjetno je i učestalo kršenje zakonskih procedura, kao i favorizovanje određenih privatnih kompanija – upozorila je Marović i dodala da je pored uspostavljanja centralnog registra za ugovore o koncesijama, neophodno učiniti dostupnim i sve ugovore o JPP, te stvoriti nacionalnu bazu podataka o zaključenim ugovorima.

Objavljeno: Dan, 17. 04. 2011.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *