„Mi nakon četiri godine i promjena o kojima smo pričali, nemamo Specijalno državno tužilaštvo u novim prostorijama, nemamo ni Viši sud u prostorijama o kojima je sudija rekao nešto slikovito. I dalje nemamo novi Zakon o krivičnom postupku, a tek nemamo onaj radikalno izmijenjeni i modernizovani koji obezbjeđuje efikasan krivični postupak kao garanciju da se čak i u najkompleksnijim predmetima suđenje odvija u razumnim rokovima. Mi smo na različitim frontovima onoga što u političkoj priči često nazivamo borba protiv korupcije i organizovanog kriminala debelo podbacili…“
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa i član Tužilačkog savjeta Stevo Muk poručio je gostujući u emisiji „Nedjelja u retrovizoru“ na Televiziji Vijesti da smo svjedoci nestabilnih političkih prilika u prethodne četiri godine, te da glavnu odgovornost za neispunjavanje reformi u pravosuđu snose sve vlade i parlamentarne većine formirane od avgusta 2020. godine.
Muk se, pored brojnih tema, osvrnuo i na sistem ocjenjivanja rada tužilaca, poručivši da je Tužilački savjet više mjeseci radio na prijedlogu koji će znatno uticati na postupak ocjenjivanja rada tužilaca, dajući šire mogućnosti Tužilačkom savjetu, Vijeću i Komisiji za ocjenjivanje.
„Desile su se zakonske promjene koje imaju za cilj da unaprijede sistem ocjenjivanja. Tužilački savjet je kroz Komisiju za normativnu djelatnost, na čijem sam čelu zajedno sa drugim kolegama, u konsultaciji sa ekspertima došao do teksta koji može unaprijediti ovu stvar. Mi smo, i prije nego što će se ovo desiti i započeti novi sistem ocjenjivanja, promijenili praksu čak i u skladu sa onim nedovoljno dobrim odredbama zakona, pa smo dobili tih pet tužilaca koji su ocijenjeni ocjenom dobar, što je prije bilo nezamislivo i jednu specijalnu tužiteljku koja je ocijenjena ocjenom ne zadovoljava i to je razlog što je u toku tog postupka podnijela ostavku“, naveo je Muk.
Komentarišući izborne procese na lokalnom nivou, on je naveo da problem nije samo odlučivanje Ustavnog suda, već to što je izostala dugo obećavana reforma izbornog zakonodavstva, kao neispunjenog obećanja većine koja je pobijedila na izborima 30. avgusta 2020. godine.
„Nažalost, mi sada možemo sasvim uvjereno da saopštimo da se to nije desilo zbog toga što i jedna i druga politička elita to nisu htjele. Obje su krajnje negativno doprinosile da se ta reforma ne desi. Možda to može zvučati kao jedna načelna opaska, ali polazeći od obećanja, najveća je odgovornost na većini koja je formirana 30. avgusta“, zaključuje Muk.
Opširnije o ovim i brojnim drugim temama možete pogledati na sljedećem linku.
